U Beogradu se nalazi pet od 15 najzagađenijih kvartova kontinenta, pokazuje analiza "Gardijana" zasnovana na podacima o kvalitetu vazduha u Evropi
Britanski list Gardijan objavio je tekst o zagađenju vazduha u Beogradu koji građani mogu da „osete i okuse“ ukazujući da se u glavnom gradu Srbije nalazi pet od 15 najzagađenijih kvartova evropskog kontinenta.
U tekstu pod naslovom „Beograd: grad gde je prljav vazduh viđen kao ‘posledica ekonomskog rasta’“ autor piše da je još 1974. tadašnji jugoslovenski premijer Džemal Bijedić obećao da će očistiti vazduh u zemlji, a da pola veka kasnije građani Beograda još čekaju na to.
Vazduh u glavnom gradu Srbije, zemlji od sedam miliona ljudi u redu da se pridruži u EU, gori je nego u gotovo bilo kom drugom gradu u Evropi, piše autor.
Kritičari kažu da nema političke volje u glavnom gradu Srbije da se očisti zagađen vazduh za koji stanovnici kažu da mogu da ga „osete i okuse“, navodi list.
U Beogradu se nalazi pet od 15 najzagađenijih kvartova kontinenta pokazuje Gardijanova analiza modelovanja zasnovana na podacima o kvalitetu vazduha u Evropi.
Prljave elektrocentrale na ugalj, deponije, stara vozila i loši grejači izbacuju koktel toksičnih čestica koje završavaju u plućima i venama stanovnika grada, navodi „Gardijan“.
Kako ukazuje autor, bes koja raste ponekad izbije u proteste, ali malo je učinjeno da vazduh bude bezbedan.
Autor navodi da je u jednom od prvih pokušaja da zaštiti decu od toksičnog vazduha grad izdao tender za 11.500 prečistača vazduha za škole i obdaništa.
Odbornica opozicione zelene partije Milica Jablanović rekla je za Gardijan da tim potezom grad priznaje da ne može da reši problem. Leti je, kako navodi Gardijan, vazduh u Beogradu samo malo gori nego u Londonu i Berlinu ali kada dođe zima, kada ljudi troše više goriva i slojevi toplog urbanog vazduha zarobe toksine blizu zemlje grad je zagušen smogom koji vetrovi nemogu da rasteraju.
List navodi reči nekih građana koji kažu da osećaju da nema dovoljno vazduha i da se oseća uljanii miris, kao i da ljudi sa astmom i kadriovaskularnim problemima tih dana obično imaju velike probleme.
Studija koju je finansiralo Ministarstvo nauke Srbije ove godine razmatrala je podatke za zagađenje u letnjim mesecima i procenila da su sitne čestice odgovorne za jedan od pet udara, jedan od četiri slučajeva ishemijskih srčanih problema i jedan u 11 slučajeva raka pluća, prenosi list. Gardijan navodi da je studija tražila od gradske uprave da obavesti građane kada je vazduh loš i da ih pozove da ostanu u domovima.
List takođe piše da je sekretarijat grada za ekološku zaštitu ukazao da su njihovi podaci za zagađenje vazduha najrelevantniji za Beograd, i da je grad preduzeo niz mera da smanji zagađenje kao i da njihovi podaci pokazuju da nema povećanja u prosečnoj godišnjoj koncentraciji čestica PM10, ili u broju dana u kojima je pređena granična vrednost.
Gardijan takođe piše da Beograd, kao mnogi glavni gradovi republika koje su bile u sastavu Jugoslavije, ima zastarele termoelektrane koje koriste lignit, što, je kako navodi, posebno prljava vrsta uglja.
U 2016. su 16 termoeleketrana u zapadnom Balkanu ispuštale više sumpor dioksida nego 250 elektrana u EU, prema izveštaju organizacije „Health and Environment Alliance“.
Najgore zagađenje u Beogradu je u Obrenovcu, piše Gardijan, navodeći da je to opština na oko 25 kilometara od centra gde je najveći deo kompleksa termoelektrane Nikola Tesla. U 2019. godini vazduh je sadržao nivo čestica PM2.5, koji je bio pet puta veći od granica koje je odredila Svetska zdravstvena organizacija, utvrdila je analiza ovog lista.
Problem se dodatno pogoršava zbog domova sa starim šporetima koji koriste prljavo gorivo, navodi list. Većina zgrada u Srbiji izgrađene su pre više od 50 godina, i često sa lošom instalacijom, dok se više od 60 odsto grejanja u zemlji obezbeđuje gorenjem drva i uglja. Kao rezultat zimi građani često imaju izbor ili da ostanu u kući ili da udišu vazduh koji ubija, navodi Gardijan.
M.J./Gardijan
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću
Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!