

Reagovanje
Na Košutnjaku će biti zauzeto 14 hektara šume
Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica




Evropska komisija će predložiti zemljama članicama da otvore pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, saopštila je u Strazburu predsednica EK Ursula fon der Lajen
Konačnu odluku o formalnom početku pristupnih pregovora doneće lideri EU na samitu u Briselu krajem sledeće nedelje, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
U obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta, Fon der Lajenova je ocenila da je Bosna i Hercegovina ostvarila neophodni napredak u ispunjavanju uslova za naredni korak ka EU.
„Od kada smo joj dodelili status kandidata u decembru 2022, Bosna i Hercegovina je napravila impresivne korake. Veći napredak je postignut u jednoj godini nego u celoj prethodnoj deceniji“, izjavila je Fon der Lajenova.
Predsednica Evropske komisije je navela pet ključnih oblasti u kojima je BiH postigla napredak, među kojima su puna usklađenost zemlje sa spoljnom politikom EU, usvajanje reformskih zakona, mere u oblasti pravosuđa i upravljanje migracijama.
„Usvojen je važan zakon o sprečavanju sukoba interesa koji je bio blokiran sedam godina, Zakon o pranju novca i finansiranju borbe protiv terorizma. Pregovori o sporazumu sa pograničnom agencijom Fronteks će uskoro početi“, rekla je predsednica Evropske komisije.
Lideri EU su u decembru odlučili da će otvoriti pristupne pregovore sa BiH „kada se ispuni neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumom za članstvo“.
Ispunjavanje prioriteta
Pozvali su Evropsku komisiju da do marta podnese izveštaj Evropskom savetu o napretku BiH.
U ranijim fazama procesa, EU je postavila čak 14 „prioriteta” i devet reformskih “koraka” koje BiH treba da ispuni za otvaranje pristupnih pregovora, od čega su do sada ispunjeni samo neki.
Ipak, u Evropskoj komisiji je preovladao stav da je postignut dovoljan nivo usklađenosti i da je potrebno nagraditi dosadašnji učinak.
Neke zemlje članice, među kojima Austrija i Italija, insistiraju da napredak Bosne i Hercegovine mora da ide ruku pod ruku sa napretkom Ukrajine i Moldavije, dok Holandija i drugi naglašavaju princip napretka prema zaslugama.
Sledeće nedelje bi i Ukrajina i Moldavija mogle da učine naredne korake. Evropska komisija će predstaviti pregovarački okvir za ove dve zemlje i usmenu ocenu o napretku.
Diplomate u Briselu, međutim, procenjuju da bi dogovor o pregovaračkom okviru za ove dve zemlje, za koji je potrebna saglasnost svih 27 članica, mogao da bude postignut tek u junu, posle izbora za Evropski parlament.


Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica


Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti


Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe


Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.


„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve