
Aviosaobraćaj
Rajaner traži hitnu akciju EU zbog štrajka srpske kontrole letenja
Rajaner od Evropske komisije traži reformu evropskog sistema kontrole letenja - zbog štrajka u Srbiji
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović ocenio je da će Srbija 2023. godine morati dodatno da se zaduži za tri do četiri milijarde evra i da je republički budžet netransparentan
Srbija će što zbog budžetskog deficita, što zbog toga što na naplatu dolazi četiri milijarde evra duga, naredne godinine morati sigurno da se zaduži dodatnih tri do četiri milijarde evra po kamatnim stopama od najmanje sedam odsto, izjavio je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović na sednici skupštinskog Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.
Objasnio je da bi “Srbija trebalo da teži da javni dug iznosi 50 odsto u odnosu na BDP”. Rekao je i da su javne investicije značajno povećane u poslednje tri do četiri godine i ocenio da je to povećanje poželjno i dobro, te da i u kriznim godinama, kakva će biti i sledeća, ne bi trebalo da se štedi na investicijama, jer je to jedini izvor koji bi mogao da održi privredni rast.
Netranspararentan budžet
On je ocenio da Završni račun budžeta za 2021. godinu nije dovoljno transparentan i kao primer naveo budžetske pozajmice koje su u 2021. godini iznosile 430 miliona evra, „ali se u budžetu ne vidi šta je iza tih pozajmica“. Izjavio je „da je bio potreban istraživački rad“ da bi se otkrilo da je od 430 miliona evra, 300 miliona bilo namenjeno za finansiranje uvoza gasa.
Petrović je kao primer za netransparentnost naveo i Kancelariju za upravljanje javnim ulaganjima i istakao da „za oko 200 miliona evra ne postoji lista na koje projeke se troši i koliko je potrošeno“. On je ukazao i da se za kazne i penale izdvaja oko 200 miliona evra godišnje što je “krajnje neproduktivno”.
Davanja bez ekonomskog pokrića
Petrović je rekao da se tokom kovid krize 2020. i 2021. godine država zadužila skoro šest milijardi evra za “velika davanja” i da je veći deo tih sredstava upotrebljen za podršku stanovništvu i privredi.
“Nadam se da se davanja koja su postojala i ove godine za mlade bez nekog ekonomskog i socijalnog opravdanja, a fiskalno koštaju, neće produžiti u 2023. godini”, rekao je Petrović.
Fiskalni savet smatra da je osnovni uzrok inflacije u Srbiji svetska kriza, ali je naveo da je dodatni uticaj imala i veća javna potrošnja, delom i zbog neselektivnih davanja.
Članovi skupštinskog odbora usvojili su zaključak kojim predlažu Skupštini Srbije da prihvati Izveštaj o radu Fisklanog saveta za 2021. godinu.
D.P./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Rajaner od Evropske komisije traži reformu evropskog sistema kontrole letenja - zbog štrajka u Srbiji
Čak i nakon najnovije eskalacije nasilja, EU je nastavila po istom principu sa Srbijom i nije eksplicitno pozvala vladu na odgovornost. Da li bi uskoro mogao da poraste pritisak na vlasti Aleksandra Vučića?
Krivične prijave podneli su predstavnici vlasti protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića, bivših funkcinera preduzeća „Infastruktura železnice Srbije”
Kako bi pokušala da zaustavi revolt naroda koji traje mesecima, vlast je smislila novi scenario - blokade protiv blokada, pa će tako u subotu na ulice 80 mesta izaći njeni simpatizeri
Dekani pet fakulteta iz Novog Sada, Subotice i Sombora osudili su verbalno i fizičko nasilje koje se poslednjih dana sprovodi prema studentima i učesnicima građanskih protesta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve