

Izbori 2026.
Odbijene obe žalbe Studentske liste u vezi sa glasanjem dijaspore
Upravni sud je potvrdio odluke RIK-a o trajanju glasanja i određivanju biračkih mesta u dijaspori


Mladi dramski pisci i reditelji koji su napustili Rusiju zato što su protiv rata u Ukrajini, organizovali su festival „Eho Ljubimovke“ za tekstove koje su napisali nakon i zbog 24. februara ove godine. Posle nekoliko gradova u Evropi, juče je počeo i u Beogradu
„Eho Ljubimovke“ je festival antiratne ruske drame čiji su autori mladi pisci i reditelji koji se ne slažu sa ratom u Ukrajini, i koji su zato otišli iz Rusije.
Ljubimovka je imanje porodice velikog reditelja Stanislavskog blizu Moskve, gde je 1990. godine osnovan Festival nove ruske drame. Posle 2000. premešten je u Moskvu.
Festival „Eho Ljubimovke“ je nastao posle i zbog 24. februara ove godine, i održava se u Francuskoj, Izraelu, Gruziji, Kazahstanu i Estoniji kao odjek festivala u Moskvi. „Eho Ljubimovku“ su osmislili i organizovali mladi autori u izbeglišvu zato što, kako kažu, u Rusiji ne mogu da izvedu svoje drame koje nisu po ukusu i pravilima državnog sistema.
U Beogradu je „Eho Ljubimovke“ počeo juče, u Akademskom pozorištu AKUD „Branko Krsmanović“, i završiće se u nedelju.
Izabrano je šest drama ruskih pisaca i jednog beloruskog. Sve su napisane posle 24. februara ove godine, i sve su o običnom, malom čoveku u ratu. Festival je nekomercijalnog tipa, i nema budžeta, ulaz je besplatan.
„Pozorište ’Branko Krsmanović’ nam je dalo prostor, studenti Filološkog fakulteta su prevodili tekstove, profesor Ivan Medenica nam je pružio veliku podršku, a mi ostali smo imali želju da ispričamo šta osećamo“, kaže rediteljka Nataša Radulović, organizatorka festivala.
„Namera festivala je da umetnost da glas svim onim ljudima i stvaraocima koji se ne slažu sa aktuelnom političkom situacijom u Rusiji“, kaže Ana Makejeva rediteljka i producentkinja festivala. „Važno je da umetnost bude prostor slobode, pa je ovaj festival korak u komunikaciji između svih onih ljudi koji smatraju da umetnost može da menja svet.“
Festival je otvoren čitanjem dramskog teksta Crime Asje Vološine u režiji Anastasije Patlaj, a slede ga sledeći: Ment – otimač Božića (tekst Petar Tancov, režija Nju Simakina), Nepoznati vojnik (tekst Artjom Maternal, režija Darja Darinska), Pesme onih koji padaju u liftu (kolektivni autor, reditelj Evgenije Marder), Ražnjići (tekst Pavel Prjaško, režija Nataša Radulović), Vanja je živ (Natalija Lizorkina, režija Anja Makejeva). Performans U tegli. Glasovi iz Rusije režirala je Anastasija Petle.
Dramaturškinja Serafima Orlova, koja će održati jednu od dve radionice, kaže da je važno „posmatrati razvoj jezika u kriznim vremenima i obratiti pažnju na to kako trauma utiče na umetnički izraz u našim kulturama, koje barijere i zabrane prevazilaze umetnici u Srbiji, a koje u Rusiji“.
Juče je održan Okrugli sto „Jezik autora i pozorišta u vremenu velikih preokreta: pravo na izražavanje“ u kome su učestvovali profesor Ivan Medenica, Jana Maričić, Iva Lalić, Anastasija Patlaj, Nju Simakina, Serafima Orlova i Nataša Radulović.
Prva dva dana u „Krsmancu“ je .bilo krcato i ljudi i emocija. Sve je prošlo mirno, bez onih koji misle drugačije. Očekuje se da će tako biti i sutra.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Upravni sud je potvrdio odluke RIK-a o trajanju glasanja i određivanju biračkih mesta u dijaspori


„Vreme“ istražuje bazu botova SNS-a. Koga napadaju? Kako koriste tragedije? Šta kada se ulenje pa koordinatori moraju da ih opominju? I zašto i botovi, ipak, spavaju


„Vreme“ objavljuje bazu botova Srpske napredne stranke i njihovih naloga, na osnovu procurele datoteke. Koncentrisali smo se samo na one koji se na internet prijavljuju sa mreža u javnim ustanovama


Iz ANEM-a navode da su novinari na skupu Srpske napredne stranke u Novom Sadu bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i proverama policajaca u civilu


Razgovor će biti posvećen izbornom danu 25. oktobra, očekivanjima pred glasanje, građanskoj hrabrosti i aktivizmu, kao i pitanjima odbrane izborne volje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve