Predsednik Ukrajine je brzinski posetio London, Pariz i Brisel gde je dočekan uz ovacije i najveće počasti. A on je tražio još oružja i pre svega lovačke avione, a u Evropskom parlamentu i prijem Ukrajine u Evropsku uniju
U sredu je predsednik Ukrajine bio u Londonu. U Vestminsterskoj palati ga je klikčući dočekalo oko 2000 britanskih poslanika, duhovnika i ostalih zvaničnika.
Premijer Riši Sunak mu je obećao da će Velika Britanija nastaviti, tamo gde je počela kada je Rusija napala Ukrajinu 24. februra prošle godine: podržavala je Kijev u svakom pogledu i izdvojila do sada 2,3 milijarde funti za vojnu pomoć.
Britain UkraineFoto: Victoria Jones/PA via AP
A Zelenski je rekao da je Ukrajina zahvaljujući Britaniji i drugim saveznicima ostvarila „neverovatne uspehe“ u borbi protiv agresora, da je „koalicija sankcija“ protiv Rusije zapravo „koalicija vrednosti“ čiji je cilj „svet koji se drži pravila, u kome se poštuju ljudska prava“.
Govorio je Zelenski da odluka da se njegovoj zemlji isporuče tenkovi „na bojnom polju održava nadu u pobedu“.
A onda je prešao na stvar. Da bi se pobeda ostvarila, kazao je Zelenski, potrebno je formiranje još jedne koalicije – „koalicije lovačkih aviona“. To će u Bakingemskoj palati reći i kralju Čarlsu III koji je obučeni vojni pilot, „a za Ukrajince su trenutno vojni piloti kraljevi“.
Onda je predsednik Ukrajine Sunaku poklonio kacigu ukrajinskog vojnog pilota na kojoj piše: „Imamo slobodu, dajte nam krila da bismo mogli da je branimo“.
Na avione će Ukrajina morati još da sačeka, ali je već sledećeg jutra Sunak rekao da će britanski instruktori od sada obučavati i ukrajinske marince i vojne pilote na lovcima, a posle podne je iz Dauning strita 10 stigla vest da britanska Vlada „aktivno“ razmišlja „na duge staze“ koje bi lovačke avione mogla Ukrajini da stavi na raspolaganje.
Trebaju nam lovci
Iz Londona pravo u Pariz. Bilo je već pola dva ujutru u četvrtak kada je u Jelisejskoj palati predsednik Francuske Emanuel Makron svog ukrajinskog kolegu počastvovao najvišim mogućim priznanjem – Velikim krstom francuske Počasne legije.
EU Europe UkraineFoto: AP Photo/Lewis Joly
“Hvala dragi Emanuel”, rekao je Zelenski pred uključenim kamerama i brojnim fotoreporterima, ali takva počast je prevelika za njega samog, pa će, u dogovoru sa “dragim Emanuelom”, Počasnim krstom biti odlikovan ukrajinski narod. U Sali se prolomio aplauz. Vidan je bio srdačan, čak prisan odnos dvojice predsednika.
Kada je ceremonijalni deo obavljen, dvojica predsednika su se povukla u radni deo Jelisejske palate gde ih je čekao kancelar Nemačke Olaf Šolc – dvojica muškaraca u tamnim odelima, jedna u uobičajnoj maslinasto-zelenoj kombinaciji, piše nemački „Špigel“.
EU Europe UkraineFoto: Sarah Meyssonnier, Pool via AP
Prilikom zajedničkog javnog obraćanja je Makron naglasio odlučnost Francuke da Ukrajinu „isprati do pobede“ i i dalje je snabdeva oružjem.
A Zelnski se, kao i u Londonu, osvrnuo na zapadne lovačke avione i to “što pre jer nam ne preostaje mnogo vremena”. Pohvalio je Makronov leadership i zahvalio Šolcu na podršci.
Ova dvojica se nisu izjasnila o njegovoj želji da Ukrajina dobije lovce.
Dokažite da ste Evropejci, primite nas u EU
U četvrtak ujutru iz Pariza u Brisel, i to zajedno sa Makronom u francuskom Falkonu-7x.
A u Evropskom parlamentu jednake počasti, jednake garancije svesrdna podrška, jednako emocionalno, jednako rečito.
“Mi se borimo za naša prava, za našu slobodu, za naše živote. A sada se borimo da preživimo”, zvapio je Zelenski na početku svog izlaganja pred evropskim poslanicima.
Europe UkraineFoto: AP Photo/Olivier Matthys
“Ali se borimo”, rekao je, “i da pstanemo o punopravan član Evrope”, a “Evroska unija bi sa Ukrajinom bila daleko jača, dok bi Ukrajina bez EU bila sama”.
Ukrajina je dokazala svoju snagu pa on moli EU da dokaže da Ukrajinu neće ostaviti na cedilu. “Dokažite, da ste zaista Evropejci!”, uskliknuo je Zelenski. I tada će “život pobediti smrt, a svetlo mrak”.
Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel je govorio o ruskom “geopolitičkom terorizmu”, a što se tiče prijema Ukrajine u Evropsku uniju – ozbiljno će se ispitati zahtev Zelenskog.
Evropski parlament je u neobavezujućoj rezoluciji pozvao evropske institucije da rade na dodeljivanju statusa kandidata Ukrajini. Za je glasalo 637 poslanika, pritiv 13, 20 je bilo uzdržano.
J.H./Spiegel/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti su tražili vanredne parlamentarne izbore, ali je ponašanje pojedinih opozicionih stranaka indikativno. Kao da ne žele da se odreknu dela kolača ili pak imaju drugačije interese
U organizaciji studenata okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ u Loznici se održava protest pod nazivom „Marš na Drinu“. Protest počinje u 11.00 i trajaće do 23 sata, u 11.52 će tišinom biti odata počast za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu, a u 16:30 minutom ćutanja pošta će, povodom Dana pobede, biti odata žrtvama fašizma u Drugom svetskom ratu
Posle neubedljive turneje po Sjedinjenim Američkim Državama, predsednik Srbije Aleksandar Vučić se 9. maja pojavio u Moskvi na obeležavanju Dana pobede nad fašizmom. Dok režimski mediji posetu prikazuju kao diplomatski trijumf, analitičari ocenjuju da je reč o političkom manevru očajnog balansa – između sve slabijih veza sa Zapadom i nikad prekinutih veza sa Kremljom
Rezolucijom Evropskog parlamenta o Srbiji koja je većinom glasova usvojena u sredu (7. maj), traži se oslobađanje šest političkih zatvorenika u Novom Sadu, članova Pokreta slobodnih građana i organizacije Stav
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Posle osam decenija će se ponovo iz nemačkih tenkova pucati na Ruse. Mnogi se pitaju šta je zapravo cilj isporuke ubitačnog tenka Leopard 2 ukrajinskoj vojsci: da se Rusija vojno porazi ili da se primora na pregovore? I da li će, posle ritualnog nećkanja, uskoro uslediti i isporuka borbenih aviona?
Prošlog proleća Poljska je prva poslala tenkove kao pomoć ukrajinskoj vojsci. Bili su to njihovim tenkistima dobro poznati sovjetski T-72. Na početku drugog ratnog proleća ukrajinske tenkovske jedinice dobiće po prvi put moderne tenkove koji nisu nasleđe Sovjetske ere - obećani su im nemački Leopard 2 i britanski Čelindžer 2. Da li oni mogu da promene tok rata?
Čini se da ukrajinski Generalštab želi da stvori snažnu svežu rezervu koja će imati naoružanje iz NATO pomoći i moći da se uvede na front tamo gde mora da se drži linija pred ruskim pritiskom. Sada ukrajinska vojska čeka gde će Rusi da nagrnu, pa da vide kako da se front održi, dok je ranije postojala nada da bi mogla da prodre preko ruske linije
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!