img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Emanuel Makron: Arogantno ignorisanje besa Francuza

18. април 2023, 14:06 J.H.
Foto: Ludovic Marin, Pool via AP
Copied

Predsednik Francuske se u ponedeljak uveče obratio naciji. Oni koji su očekivali da će makar pokazati razumevanje za milione Francuza koji protestuju zbog penzione reforme, grdno su se prevarili. Nekoliko minuta posle njegovog govora ponovo su goreli kontejneri u gradovima širom zemlje

Predsednici normalnih država retko se obraćaju naciji. Čine to u vanrednim situacijama. U Francuskoj već mesecima vlada vanredna situcija. Neki komentatori čak govore o najvećoj krizi otkako je De Gol bio prelomio i 1962. priznao izvojevanu nezavisnost Alžira. Sada se radi o reformi penzionog sistema protiv koje istrajno, iz nedelje u nedelju, demonstriraju milioni Francuza. A koju je predsednik države Emanuel Makron rešen da izgura.

Makron je odabrao udarni termin u 20 časova da se u ponedeljak iz  Jelisejske palate obrati naciji i pokuša da umanji bes radnog naroda. „Možda to i ne bi bilo tako teško. Možda je samo trebalo da pokaže da je razumeo šta se poslednih meseci dešava u Francuskoj. Da prizna da mu nešto možda i nije pošlo za rukom“, pisao je nemački „Špigel“.

Jer, piše portal nemačkog nedeljnika, odavno se ne radi samo o dizanju godina za odlazak u penziju sa 62 na 64, nitii o tome da šačica radikalnih levičara hoće da zapali zemlju.

Ali, nakon nekoliko prvih rečenica koje su zvučale pomirljivo, Makron je naprosto bio Makron – četrdesetpetogišnji predsednik Republike u drugom mandatu koji sebe, nakon penzionisanja Angele Merkel, vidi kao lidera Evrope i koji je politički eksponent krupnog kapitala i teške industrije.

Bez dijaloga sa sindikatima

A bes kod Francuza, čak i kod onih koji penzionu reformu smatraju smislenom, izaziva arogancija sa kojom predsednik reaguje na javno mnjenje i što odbija pravi dijalog sa sindikatima. Od 10. januara, kada je najavljena penziona reforma, Makron nije razgovarao ni sa jednim predstavnikom sindikata. To bi u Nemačkoj bilo „nezamislivo“, konstatuje „Špigel“.

Primedbu prestavnika sindikata da je u Francuskoj „na delu kriza demokratije“ Makron je odbacio izjavom da kada se izabrani predsednik namerači da jedan projekat izgura do kraja to nije kriza demokraije.

Međutim, 76 odsto Francuza smatra da demokratija u njihovoj zemlji ne funkcioniše kako treba, a 64 odsto da treba nastaviti sa protestima, iako je penziona reforma u međuvremenu bržee-bolje pretočena u zakon.

Plan predsednika kao spisak lepih želja

Nakon što je u ponedeljak uveče zaključio da penziona reforma očigledno i nije baš najbolje prihvaćena, Makron je govorio, kao da je ta stvar za njega jednom zauvek završena i da mu sindikati i demonstracije ne mogu ništa, o „novom projektu“, o narednih 100 dana „smirenja, jedinstva i akcije u službi Francuske“.

A predsednički plan glasi: uslovi za rad moraju da budu bolji, rad mora da bude bolje plaćen, a bogatsvo ravnomernije da se raspodeli; usput bi trebalo da se poboljšaju i pravosuđe i bezbednosni sistem – da se zaposli 10.000 novih sudija i oforme 200 novih brigada žandarmerije.

I kontrola ilegalne imigracije mora da se poboljša, rekao je Makron.

I dalje: U škole hoće da uvede više sporta, nadoknadu propuštenih časova, nastavnici bi trebalo da budu bolje plaćeni.

A na prijem u prenatrpanim hitnim službama u bolnicama do kraja 2024. ni jedan pacijent ne bi više smeo da čeka.

Kada je na sve to rekao i da Francuskinje i Francuzi neće morati da plaćaju nadoknadu za naočare za vid i slušne aparate zvučao je „očajno“, piše „Špiegl“. Govor je zvučao kao spisak obećanja koja bi trebalo da kompenzuju nezadovoljstvo koje izaziva penziona reforma.

Makron ne razume Francuze

Predsednik nije rekao ništa konkretno, već izneo „katalog lepih želja“, „zadrtost predsednika je u velikom raskoraku sa besom Francuza“, „Francuzi ne veruju više svom predsedniku“, „Makron ne razume Francuze“, „uopšte se nije izjasnio o zahtevima ljudi na ulicama“, neke su od raekacije na Makronovo obraćanje naciji.

Nekoliko minuta nakon njegovog nastupa ponovo su goreli kontenjneri u Parizu, Marseju, Renu… Dok je govorio, ljudi su u gadovima lupali u lonce i šerpe.

Makron računa na to da će se protesti svom protivljenju penzionoj reformi uprkos kad-tad izjalovoti. Sindikati izgledaju nepopustljivo. Makron je već izgurao odgovarajući zakon. Odmeravanje snaga ulazi u drugu fazu.

J.H./Spiegel/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

emanuel makron obraćanje naciji emanuel makron protesti francuska demonstracije makron francuska penziona reforma francuska protesti francuska protesti sindikati
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure