
Iz novog broja „Vremena“
Kako su maratonski protesti od režima načinili autsajdera
Zašto protesti u Srbiji ovoliko dugo traju bez konačnog raspleta i kuda to vodi? Tom temom se nedeljnik „Vreme“ bavi u novom broju
Pobunjeni studenti kao najveći problem vide korupciju i svemoć Aleksandra Vučića, a najviše žele pravo i pravdu, pokazuje prvo naučno istraživanje na ovu temu. „Vreme“ je razgovaralo sa profesorima koji su ga sproveli
Šta hoće ti studenti? Šta ih pokreće, čemu se nadaju? Jesu li „nacionalisti“ ili „liberali“? I koliko to uopšte ima veze?
Mnogi su o tome nagađali ili se oslanjali na odokativne procene. Sada „Vreme“ u novom broju (četvrtak, 17. jul) donosi prva solidna naučna saznanja.
Naime, profesori FPN Slobodan G. Marković i Miloš Bešić od januara do maja anketirali su učesnike plenuma na nizu fakulteta u Beogradu. O tome ekskluzivno govore za „Vreme“.
„Čak dve trećine njih na pitanje šta najbolje definiše sadašnji studentski protest, kažu da je to borba za pravdu, a kao najveću snagu protesta vide zajedništvo i jedinstvo (oko 19 odsto), a zatim solidarnost, istrajnost“, priča Bešić i dodaje:
„Kao najveći problem Srbije vide korupciju, a potom koncentraciju vlasti u rukama njenog predsednika.“
Da imaju zlatnu ribicu koja može da napravi jednu veliku promenu u Srbiji, studenti bi u 40 odsto slučajeva poželeli prvo vladavinu prava, a u 22 odsto smenu vlasti.
„Što opet znači da bi, nakon promene vlasti, došlo do vladavine prava i rada institucija. Sve ostalo, počev od ekonomskog razvoja, manje im je bitno“, kaže Bešić.
Levo-desno, ali ne kao matori
Za 19,5 odsto studenata je nacionalni identitet veoma važan, za još 40 odsto važan. U populaciji studenata u blokadama je više podrška ulasku u EU nego u opštem društvu.
Ali, to sve treba uzeti uz važnu napomenu, kaže Marković: „Klasične radikalne podele konzervativno-liberalno i levo-desno neprimenjive su na zumere. Kod njih osobe s liberalnim stavovima pokazuju otvorenost za osobe s konzervativnim i obratno. To je i proizvod inkluzivnosti i fluidnosti koje ne postoje u takvim oblicima kod starijih generacija.“
Čak 96 odsto anketiranih misli da u Srbiji postoji represija prema političkim neistomišljenicima, i to iako je ispitivanje obavljeno pre Vidovdanskog protesta.
U velikom intervjuu za „Vreme“ Marković i Bešić izvlače zaključke iz ovog ispitivanja i skiciraju kako se, odrastanjem mladih ljudi, menja i izborna aritmetika.
**Ceo intervju pročitajte u novom broju „Vremena“ koji je na kioscima od četvrtka (17. jul) ili se **pretplatite na štampano ili digitalno izdanje
Zašto protesti u Srbiji ovoliko dugo traju bez konačnog raspleta i kuda to vodi? Tom temom se nedeljnik „Vreme“ bavi u novom broju
Užičani protestuju ispred Skupštine grada, Novosađani u ulici u kojoj živi gradonačelnik, a Kragujevčani ispred Rektorata
Devojka (25) je prvo bila optužena za krivično delo teško ubistvo u pokušaju, a zatim je optužena za teško delo protiv opšte sigurnosti
Za tačno tri meseca otkako je postao premijer, Đuro Macut nije održao nijednu konferenciju za medije, sastao se nekoliko puta sa predstavnicima univerziteta, bio je na sahrani pape Franje. I to je to
Najnovije promene na čelu Narodne biblioteke Srbije, Narodnog pozorišta, Beogradskog sajma i NIS-a ukazuju da SNS hoće da čvrsto zavlada srpskim ustanovama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve