
BiH
Dodik neće da ode: Neka narod odluči
Ražalovani predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ne priznaje ni presudu ni odluku izborne komisije i tvrdi da će zakazati referendum pa poslušati volju naroda
Pobunjeni studenti kao najveći problem vide korupciju i svemoć Aleksandra Vučića, a najviše žele pravo i pravdu, pokazuje prvo naučno istraživanje na ovu temu. „Vreme“ je razgovaralo sa profesorima koji su ga sproveli
Šta hoće ti studenti? Šta ih pokreće, čemu se nadaju? Jesu li „nacionalisti“ ili „liberali“? I koliko to uopšte ima veze?
Mnogi su o tome nagađali ili se oslanjali na odokativne procene. Sada „Vreme“ u novom broju (četvrtak, 17. jul) donosi prva solidna naučna saznanja.
Naime, profesori FPN Slobodan G. Marković i Miloš Bešić od januara do maja anketirali su učesnike plenuma na nizu fakulteta u Beogradu. O tome ekskluzivno govore za „Vreme“.
„Čak dve trećine njih na pitanje šta najbolje definiše sadašnji studentski protest, kažu da je to borba za pravdu, a kao najveću snagu protesta vide zajedništvo i jedinstvo (oko 19 odsto), a zatim solidarnost, istrajnost“, priča Bešić i dodaje:
„Kao najveći problem Srbije vide korupciju, a potom koncentraciju vlasti u rukama njenog predsednika.“
Da imaju zlatnu ribicu koja može da napravi jednu veliku promenu u Srbiji, studenti bi u 40 odsto slučajeva poželeli prvo vladavinu prava, a u 22 odsto smenu vlasti.
„Što opet znači da bi, nakon promene vlasti, došlo do vladavine prava i rada institucija. Sve ostalo, počev od ekonomskog razvoja, manje im je bitno“, kaže Bešić.
Levo-desno, ali ne kao matori
Za 19,5 odsto studenata je nacionalni identitet veoma važan, za još 40 odsto važan. U populaciji studenata u blokadama je više podrška ulasku u EU nego u opštem društvu.
Ali, to sve treba uzeti uz važnu napomenu, kaže Marković: „Klasične radikalne podele konzervativno-liberalno i levo-desno neprimenjive su na zumere. Kod njih osobe s liberalnim stavovima pokazuju otvorenost za osobe s konzervativnim i obratno. To je i proizvod inkluzivnosti i fluidnosti koje ne postoje u takvim oblicima kod starijih generacija.“
Čak 96 odsto anketiranih misli da u Srbiji postoji represija prema političkim neistomišljenicima, i to iako je ispitivanje obavljeno pre Vidovdanskog protesta.
U velikom intervjuu za „Vreme“ Marković i Bešić izvlače zaključke iz ovog ispitivanja i skiciraju kako se, odrastanjem mladih ljudi, menja i izborna aritmetika.
**Ceo intervju pročitajte u novom broju „Vremena“ koji je na kioscima od četvrtka (17. jul) ili se **pretplatite na štampano ili digitalno izdanje
Ražalovani predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ne priznaje ni presudu ni odluku izborne komisije i tvrdi da će zakazati referendum pa poslušati volju naroda
Američki diplomata Kristofer Hil, kojeg je Srbija upamtila iz dve neslavne epizode, sada će navodno pro bono raditi u „Pupin inicijativi“ za dobrobit odnosa Srbije i SAD
Nakon ukidanja moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana i Studije o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe Srbija je dobila i Komisiju za nuklearnu energiju. Rusi su u niskom startu
Direktor policije Dragan Vasiljević brani svoje policajce od optužbi da biju i kad treba i kad ne treba. Policija, kaže, jedino neće stajati mirno dok je neko pohuje jajima i brašnom
Uprkos učestalosti moždanog udara u Srbiji, mnogi ljudi ne prepoznaju prve simptome, niti su svesni faktora rizika. A to može da znači spas
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve