
Zastrašivanje
„Vreme” saznaje: FPN-u prete isključenjem struje, neplaćeni dug od 511.000 dinara
Nakon brojnih pokušaja vlasti da zaustavi ili omete blokade fakulteta, najnovija metoda je - pretnja isključenjem električne energije
Predsednik stranke Slobode i Pravde je rekao da Srbija svoju spoljnu politiku treba da uskladi sa spoljnom politikom Evropske unije, tj. da uvede, makar delimično, sankcije Rusiji, zato što je to u njenom interesu
Vest glasnija od onoga šta je rekao je da je Dragan Đilas to rekao na RTS-u gde je gostovao prvi put od obaveznog pozivanja opozicionih političara tokom izborne kampanje u martu ove godine. Nije, doduše, reči bilo o aferama u koje je upleten vrh naprednjačke vlasti, od rušenja u Hercegovačkoj, preko prodaje PKB-a, Krušika, Beograda na vodi, Telekoma, itd, ili o slobodi medija, stanju državnih institucija ili neformiranju Vlade, i bio je Đilas u društvu drugih opozicionih političara, ali je nekadašnji “državni neprijatelj broj 1” dobio priliku da na javnom servisu kaže šta misli o pozicioniranju Srbije u sukobu između Rusijie i Zapada.
„Ako želimo da napredujemo kao država, i da nema posledica po nas, treba da sledimo spoljnu politiku Evropske unije, pri čemu vojna neutralnost nije sporna, jer se sigurno ne možemo i ne smemo svrstati ni na jednu stranu, ali politička neutralnost danas nije moguća”, rekao je u utorak uveče predsednik Stranke slobode i pravde.
Govorio je o izboru Srbije ili da sledi politiku Evropske unije, jer je ona, Srbija, deo evropskog kontinenta, ili da se, ako to ne uradi, oko nje podigne zid, a to bi imalo posledice po ekonomiju, po dolazak investitora, što bi dovelo do pada standrada i gubitka radnih mesta.
Đilas je istakao da oni koji su vodili zemlju pre 30 godina nisu shvatili da je pao Berlinski zid i da posledice toga osećamo i sada, dodavši da danas, kada se, nažalost, formira novi, „virtuelni“ berlinskii zid koji deli Evropu na dva dela, Srbija mora da se vodi isključivo sopstvenim interesom.
A taj interes je jasan, rekao je Đilas, a to je usklađivanje spoljne politike Srbije sa spoljnim politikom Evropske unije, što bi značilo prihvatanje “nekih od paketa sankcija prema Rusiji”.
“Ja nisam čovek koji podržava sankcije, jer one najviše pogađaju običan narod”, rekao je Đilas, “ali u ovoj situaciji nam preti opasnost da, ako ne prihvatimo bar deo politike EU prema Rusiji, može se desiti da se i mi nađemo na meti formalnih ili neformalnih sankcija, da neke firme počnu da napuštaju Srbiju i da nema novih investicija, a to ne bismo preživeli”.
Đilas, dakle, nije rekao da Srbija treba da uvede sankcije Rusiji zato što je vojnom silom napala susednu držvu, zbog svega što ruske trupe tamo rade, zato što pokušava da okupira jedan deo ukrajinske teritorije, već da se ne bi zamerala Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama i zbog posedica koje bi to moglo da ima po srpsku privredu i životni standard građana Srbije.
Što se Kosov tiče, Đilas je ponovio da je ono sastavni deo Srbije i da je očuvanje takvog statusa nacionani interes Srbije.
A.I./FoNet/RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Nakon brojnih pokušaja vlasti da zaustavi ili omete blokade fakulteta, najnovija metoda je - pretnja isključenjem električne energije
Kada se u subotu srušio plafon u jednoj prostoriji beogradske bolnice, tabloidi su bili spremni - kriva je povređena sestra. Prostorija je, navodno, bila zaključana, obeležena i opasana stolicama. Ipak, neko je – kako tvrde nadležni, noću odlučio da je otvori
Lazar Baćić teško je povređen kad ga je kolega greškom udario ispred RTS-a. Baćić je rešio da o tome ćuti. „Vreme“ se raspitalo u njegovom rodnom selu gde Baćića zovu Lale
Studenti u blokadi traže raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Kakve su im šanse? To je naslovna tema novog “Vremena”
Iz Moskve, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se na vanredne parlamentarne izbore neće dugo čekati
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve