USAID
Marko Rubio preuzeo rukovođenje USAID-om
U Vašingtonu je sedište USAID-a bilo zatvoreno tokom dana, a zaposlenima je u mejlu rečeno da ostanu kod kuće
Predsednik stranke Slobode i Pravde je rekao da Srbija svoju spoljnu politiku treba da uskladi sa spoljnom politikom Evropske unije, tj. da uvede, makar delimično, sankcije Rusiji, zato što je to u njenom interesu
Vest glasnija od onoga šta je rekao je da je Dragan Đilas to rekao na RTS-u gde je gostovao prvi put od obaveznog pozivanja opozicionih političara tokom izborne kampanje u martu ove godine. Nije, doduše, reči bilo o aferama u koje je upleten vrh naprednjačke vlasti, od rušenja u Hercegovačkoj, preko prodaje PKB-a, Krušika, Beograda na vodi, Telekoma, itd, ili o slobodi medija, stanju državnih institucija ili neformiranju Vlade, i bio je Đilas u društvu drugih opozicionih političara, ali je nekadašnji “državni neprijatelj broj 1” dobio priliku da na javnom servisu kaže šta misli o pozicioniranju Srbije u sukobu između Rusijie i Zapada.
„Ako želimo da napredujemo kao država, i da nema posledica po nas, treba da sledimo spoljnu politiku Evropske unije, pri čemu vojna neutralnost nije sporna, jer se sigurno ne možemo i ne smemo svrstati ni na jednu stranu, ali politička neutralnost danas nije moguća”, rekao je u utorak uveče predsednik Stranke slobode i pravde.
Govorio je o izboru Srbije ili da sledi politiku Evropske unije, jer je ona, Srbija, deo evropskog kontinenta, ili da se, ako to ne uradi, oko nje podigne zid, a to bi imalo posledice po ekonomiju, po dolazak investitora, što bi dovelo do pada standrada i gubitka radnih mesta.
Đilas je istakao da oni koji su vodili zemlju pre 30 godina nisu shvatili da je pao Berlinski zid i da posledice toga osećamo i sada, dodavši da danas, kada se, nažalost, formira novi, „virtuelni“ berlinskii zid koji deli Evropu na dva dela, Srbija mora da se vodi isključivo sopstvenim interesom.
A taj interes je jasan, rekao je Đilas, a to je usklađivanje spoljne politike Srbije sa spoljnim politikom Evropske unije, što bi značilo prihvatanje “nekih od paketa sankcija prema Rusiji”.
“Ja nisam čovek koji podržava sankcije, jer one najviše pogađaju običan narod”, rekao je Đilas, “ali u ovoj situaciji nam preti opasnost da, ako ne prihvatimo bar deo politike EU prema Rusiji, može se desiti da se i mi nađemo na meti formalnih ili neformalnih sankcija, da neke firme počnu da napuštaju Srbiju i da nema novih investicija, a to ne bismo preživeli”.
Đilas, dakle, nije rekao da Srbija treba da uvede sankcije Rusiji zato što je vojnom silom napala susednu držvu, zbog svega što ruske trupe tamo rade, zato što pokušava da okupira jedan deo ukrajinske teritorije, već da se ne bi zamerala Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama i zbog posedica koje bi to moglo da ima po srpsku privredu i životni standard građana Srbije.
Što se Kosov tiče, Đilas je ponovio da je ono sastavni deo Srbije i da je očuvanje takvog statusa nacionani interes Srbije.
A.I./FoNet/RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U Vašingtonu je sedište USAID-a bilo zatvoreno tokom dana, a zaposlenima je u mejlu rečeno da ostanu kod kuće
Nemanja Šarović, dugo partijski drug Aleksandra Vučića, stekao je novu popularnost reporterskim odlascima na mitinge SNS. Za naš njuzleter objašnjava zašto mu je žao ljudi koje tamo intevjuiše
Dok se u Srbiji i dalje nagađa hoće li neko novi dobiti mandat za formiranje Vlade ili će biti održani vanredni parlamentarni izbori, šef diplomatije Marko Đurić stranim novinarima je rekao malo više
Pojedini mediji bliski vlasti napali su predsednika Izvršnog odbora Generali osiguranja Dragana Filipovića da „hoće da ruši državni vrh“, samo zato što se pojavio na studentskim protestima. To je nedopustivo i moglo bi Srbiji da se obije o glavu, upozorava Aleksandar Ljubić, izvršni direktor Saveta stranih investitora
Dolasci mnogih Hrvata u Beograd, najviše turistički, doprineli su normalizaciji odnosa. Da li srpski državni vrh hoće to da upropasti?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve