Novi broj „Vremena“
Šta može i šta radi opozicija
Među studentima opozicija nije dobrodošla. Šta onda ona može? Tim pitanjem se bavimo u novom broju nedeljnika „Vreme“
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se nalazi na listi sankcija SAD i Velike Britanije, susreo se u Minsku sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom, kome je Evropska unija uvela sankcije. Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), do susreta je došlo u jutarnjim satima u ponedjeljak, 19. februara
Dodik je sankcionisan od Londona i Vašingtona zbog opstrukcija Dejtonskog sporazuma i narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine (BiH), dok je Lukašenko pod sankcijama od 2020. zbog izbornih neregularonsti u Belorusiji kojom vlada skoro tri decenije, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
„Zahvalio sam za podršku Republici Srpskoj. Razgovarali smo o privrednoj saradnji i nastavljamo da sarađujemo“, kazao je Dodik nakon sastanka te da „Republika Srpska nije dozvolila uvođenje sankcija Belorusiji i da to svi cijene u ovoj državi“.
Da Lukašenko i Putin ne zamere posle
Bosna i Hercegovina se priključila sankcijama EU, ali ih ne sprovodi zbog opstrukcija vlasti RS koju predvodi Milorad Dodik. Prema zakonu, Veće ministara BiH nakon konsultacija sa Predsedništvom BiH, koje vodi spoljnu politiku, odlučuje o načinu uvođenja, sprovođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama, prenosi RSE.
„Mi kada smo bili izloženi tome da donosimo političke odluke o sankcijama Belorusiji i Rusiji, nismo razmišljali jednokratno o tome, nego dugoročno. Ni Rusija ni Belorusija neće moći da oproste ove sankcije mnogima“, rekao je Dodik za RTRS.
U Minsk je, akže, otišao „da bi znali da postoji Republika Srpska koja se bori za svoj suverenitet, status i slobodu“, najavljujući da će saradnja sa Belorusijom biti proširena u oblasti zdravstva.
Teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom, garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcepljenje nijednom entitetu.
Inače, Dodik je 2020. godine, u funkciji člana Predsedništva BiH, čestitao Lukašenku „ponovni izbor za predsednika Belorusije“.
Dodik se od subote nalazi u poseti Belorusiji, nakon čega, kako je najavio, odlazi u Moskvu gde će se, kaže. susresti sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a potom i sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jedan je od retkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu sreće sa ruskim i beloruskim zvaničnicima koji se nalaze pod sankcijama SAD i Evropske unije zbog agresije na Ukrajinu.
Ko je Lukašenko?
Aleksandar Lukašenko je na vlasti u Belorusiji od 1994. godine, a zapadne države, beloruska opozicija i nevladine organizacije optužuju ga za kršenje ljudskih prava i represiju nad političkim protivnicima.
Na predsedničkim izborima u augustu 2020. proglasio je pobedu, koju ne priznaju opozicija i Zapad.
Od tada su na meti sankcija EU beloruske vlasti i istaknute ličnosti u sferi politike, ekonomije i pravosuđa, kao „odgovor na neprihvatljivo nasilje beloruskih vlasti nad mirnim demonstrantima, zastrašivanje, proizvoljna hapšenja i pritvaranja posle izbora“.
U beloruskim zatvorima nalazi se oko 1500 političkih zatvorenika, među kojima su aktivisti za ljudska prava, političari i novinari.
Među studentima opozicija nije dobrodošla. Šta onda ona može? Tim pitanjem se bavimo u novom broju nedeljnika „Vreme“
U Skupštinu Srbije stigla je ostavka premijera Miloša Vučevića, objavila je narodna poslanica Biljana Đorđević
Pred Ministarstvom prosvete u Beogradu održan je skup na kojem su nastavnici istakli da godinama trpe urušavanje svog položaja, ali da su spremni da se bore za dostojanstvo profesije i budućnost obrazovanja
Komemoracija Teofilu Pančiću održava se u petak u Beogradu, a ispraćaj na kremaciju u subotu u Novom Sadu
Rektorski kolegijum odbio je poziv predsednika Vučića na „dijalog“ što je naljutilo Anu Brnabić. Poslanik i profesor Đorđe Pavićević za „Vreme“ kaže da se univerziteti drže solidarno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve