
Potpisi za studente
Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?
Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se nalazi na listi sankcija SAD i Velike Britanije, susreo se u Minsku sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom, kome je Evropska unija uvela sankcije. Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), do susreta je došlo u jutarnjim satima u ponedjeljak, 19. februara
Dodik je sankcionisan od Londona i Vašingtona zbog opstrukcija Dejtonskog sporazuma i narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine (BiH), dok je Lukašenko pod sankcijama od 2020. zbog izbornih neregularonsti u Belorusiji kojom vlada skoro tri decenije, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
„Zahvalio sam za podršku Republici Srpskoj. Razgovarali smo o privrednoj saradnji i nastavljamo da sarađujemo“, kazao je Dodik nakon sastanka te da „Republika Srpska nije dozvolila uvođenje sankcija Belorusiji i da to svi cijene u ovoj državi“.
Da Lukašenko i Putin ne zamere posle
Bosna i Hercegovina se priključila sankcijama EU, ali ih ne sprovodi zbog opstrukcija vlasti RS koju predvodi Milorad Dodik. Prema zakonu, Veće ministara BiH nakon konsultacija sa Predsedništvom BiH, koje vodi spoljnu politiku, odlučuje o načinu uvođenja, sprovođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama, prenosi RSE.
„Mi kada smo bili izloženi tome da donosimo političke odluke o sankcijama Belorusiji i Rusiji, nismo razmišljali jednokratno o tome, nego dugoročno. Ni Rusija ni Belorusija neće moći da oproste ove sankcije mnogima“, rekao je Dodik za RTRS.
U Minsk je, akže, otišao „da bi znali da postoji Republika Srpska koja se bori za svoj suverenitet, status i slobodu“, najavljujući da će saradnja sa Belorusijom biti proširena u oblasti zdravstva.
Teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom, garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcepljenje nijednom entitetu.
Inače, Dodik je 2020. godine, u funkciji člana Predsedništva BiH, čestitao Lukašenku „ponovni izbor za predsednika Belorusije“.
Dodik se od subote nalazi u poseti Belorusiji, nakon čega, kako je najavio, odlazi u Moskvu gde će se, kaže. susresti sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a potom i sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jedan je od retkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu sreće sa ruskim i beloruskim zvaničnicima koji se nalaze pod sankcijama SAD i Evropske unije zbog agresije na Ukrajinu.
Ko je Lukašenko?
Aleksandar Lukašenko je na vlasti u Belorusiji od 1994. godine, a zapadne države, beloruska opozicija i nevladine organizacije optužuju ga za kršenje ljudskih prava i represiju nad političkim protivnicima.
Na predsedničkim izborima u augustu 2020. proglasio je pobedu, koju ne priznaju opozicija i Zapad.
Od tada su na meti sankcija EU beloruske vlasti i istaknute ličnosti u sferi politike, ekonomije i pravosuđa, kao „odgovor na neprihvatljivo nasilje beloruskih vlasti nad mirnim demonstrantima, zastrašivanje, proizvoljna hapšenja i pritvaranja posle izbora“.
U beloruskim zatvorima nalazi se oko 1500 političkih zatvorenika, među kojima su aktivisti za ljudska prava, političari i novinari.

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve