Veliki jubilej Dvorana Kulturnog centra Beograda u Kolarčevoj 6 obeležiće pokretanjem novog festivala, dodelom počasnih sedišta odabranim filmskim autorima, digitalnom arhivom ličnih priča iz bioskopa, filmskim maratonom, izložbom u Filmskoj galeriji i novim vizuelnim identitetom, a sve pod sloganima „Bolje je u bioskopu” i „Mesta nisu numerisana, ali su neka rezervisana”
Dvorana Kulturnog centra Beograda najstariji je aktivni bioskop u Beogradu. Otvoren je 19. oktobra 1963. godine projekcijama animiranog filma „Solista‟ Nikole Majdaka, „Drugovi” i dugometražnim igranim filmom „Radopolje‟ Stoleta Jankovića, jednog od laureata Festivala u Puli. U tadašnjoj štampi odmah je prepoznat kao „specijalizovana bioskopska dvorana namenjena prvenstveno projekcijama kratkometražnih i dokumentarnih filmova” (Borba i Politika). U narednih šest decenija, DKC je postao mesto susreta publike (upravo oni koji od filma traže nešto više od holivudske filmske konfekcije, koji imaju radoznali duh i želju za drugačijim filmovima koji ne nude laka rešenja), velikih i manjih kinematografija (DKC je dom skoro svim najvažnijim festivalima naše kulturne scene, a neki od njih, poput Festivala autorskog filma i Slobodne zone, nastali su upravo ovde), reditelja i glumačkih veličina.
Veliki jubilej – 60. godina postojanja Dvorana Kulturnog centra Beograda obeležiće pokretanjem novog festivala, dodelom počasnih sedišta odabranim filmskim autorima, digitalnom arhivom ličnih priča iz bioskopa, filmskim maratonom, izložbom u Filmskoj galeriji i novim vizuelnim identitetom, a sve pod sloganima „Bolje je u bioskopu” i „Mesta nisu numerisana, ali su neka rezervisana”!
Počasna bioskopska sedišta biće dodeljena istaknutim autorima koji su obeležili srpsku i jugoslovensku kinematografiju protekle decenije: Đorđu Kadijeviću, Zdravku Šotri, Boro Draškoviću, Milošu Radivojeviću, Želimiru Žilniku, Lordanu Zafranoviću, Srđanu Karanoviću, Goranu Markoviću, Slobodanu Šijanu, Rajku Grliću, Emiru Kusturici i Darku Bajiću. Posebno mesto biće dodeljeno i dugogodišnjoj glavnoj urednici programa, Vesni Danilović. Bioskopska mesta nisu i nikada neće biti numerisana, ali će neka od ove godine biti rezervisana.
Ako je dovoljno dugo u poslu, svaki filmski reditelj ima bar jedan omiljeni projekat na kojem je radio godinama, a koji nikada nije snimio. Inspirisan odeljkom iz knjige Rajka Grlića „Neispričane priče”, Stefan Arsenijević, reditelj, filmski urednik DKC u prethodnom periodu i jedan od glavnih autora koncepcije programa godišnjice, pokreće zajedno sa Kulturnim centrom Beograda festival za koji verujemo da ne postoji nigde u svetu: prvi međunarodni Festival nesnimljenog filma. Tokom tri dana – od 19. do 21. oktoba – reditelji Rajko Grlić, Goran Marković i Srđan Karanović govoriće o svojim filmovima na kojima rade godinama, ali koji nikada nisu videli tamu bioskopskih sala. Filmove ćete doživeti i kroz čitanja delova scenarija. Svako veče biće zaokruženo istaknutim snimljenim filmom ovih reditelja, a ulaz sva tri dana, na sve programe, je slobodan.
U nedelju, 22. oktobra, program jubileja završavamo filmskim maratonom pod nazivom „Non-stop bioskop” kao omaž programu koji je osmislila prva filmska urednica DKC-a, Marija Marinčić Majdak. Od jedanaest do jedanaest sati (11–23) prikazivaće se aktuelni, evropski filmovi po popularnoj ceni od 200 dinara. Kao ekskluzivna poslastica, pre projekcija koje počinju od 15/17/19/21 i 23 sata biće prikazivani filmski žurnali iz oktobra i novembra 1963. godine ljubaznošću Filmskih novosti.
U Filmskoj galeriji dočekaće vas hronologija najznačajnijih datuma iz rada Dvorane Kulturnog centra Beograda.
Bolje je u bioskopu! Dobrodošli u kultni bioskop dobrog filma!
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Veran Matić, nekadašnji saveznik vlasti u borbi za rasvetljavanje ubistava novinara, sada je meta predsednika Vučića. Napad na Matića označen je kao pokušaj diskreditacije i opasna poruka svim nezavisnim medijima
Studenti u blokadi pozvali su građane da danas (utorak, 22. jul) dođu ispred Višeg sudu u Beogradu, kako bi pružili podršku studentu Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu
Simbol studentske borbe — SKC, ponovo je postao poprište sukoba. Nakon višenedeljne blokade i zahteva da se prostor vrati Univerzitetu, policija je jutros ispraznila zgradu, dok su studenti optužili rukovodstvo za politički motivisano nasilje
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin podneo je krivičnu prijavu za ugrožavanje sigurnosti zbog građana koji mu se okupljaju ispred kuće. Advokati objašnjavaju da li nezadovoljni ljudi mogu zapravo biti osuđeni
Službenici izraelske policije za borbu protiv korupcije Lahav 433 doputovaće u Srbiju kako bi saslušali Srulika Ajnhorna, glavnog aktera u aferi „Katargejt“ i curenju poverljivih dokumenata u koje je umešan nemački tabloid Bild. Ajnhorn je u Srbiji poznat kao savetnik predsednika Aleksandra Vučića
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!