
Protesti
Autokomanda i Temerin: Protesti za pravdu i za pijaću vodu
„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu
Evropska CASE koalicija (Coalition against SLAPPs in Europe) koja se bori protiv takozvanih SLAPP tužbi pokrenula je i ove godine "takmičenje" za SLAPP političara i SLAPP državu godine, odnosno za one koji imaju najviše tužbi protiv medija, a među predloženima je i Dijana Hrkalović, nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Kako su naveli na društvenoj mreži Iks, Dijana Hrkalović, koja je osumnjičena za saradnju sa organizovanim kriminalnim grupama, podnela je 11 tužbi protiv novinara i urednika KRIK-a.
Dijana Hrkalović je među 77 osoba za koje se sumnja da su bili deo kriminalne grupe koja je izvršila četiri ubistva, navodi se u dokumentu tužilaštva koji je nastao tokom istrage „vračarskog” klana. Ona, međutim, do danas nije optužena za zločine opisane u tom dokumentu niti za saradnju sa kriminalcima, piše KRIK
Osim nje, među kandidatima su i italijanska premijerka Đorđa Meloni, kao i gruzijski ministar za interno raseljene osobe Davit Patsatsia.
📢Introducing SLAPP Country of the Year nominees!#SLAPP litigants use their deep pockets & influence to abuse the law to bankrupt and harass activists, journos & anyone who dares to expose harm, corruption & injustice.
💥They shall not evade public scrutiny! pic.twitter.com/pLM0dEGKRU
— The CASE (@CASECoalition) January 18, 2024
Kada je reč o državama, nominovane su Hrvatska, Malta i Poljska.
Hrvatsko novinarsko društvo, navela je CASE koalicija, registrovalo je 935 aktivnih tužbi protiv novinara u toj zemlji.
Dodali su da je Malta među zemljama koje imaju najviše tužbi protiv novinara i podsetili na ubistvo istraživačke novinarke Dafne Karuana Galicije (Daphne Caruana Galizia), koja je bila i žrtva najviše SLAPP tužbi.
Naveli su da je među nominovanima i Poljska, zemlja u kojoj političari podnose višestruke tužbe protiv novinara o istim medijskim prilozima.
Među nominovanim kompanijama su GAZ Sistem koji je u poljskoj tužio aktiviste zbog članka u kojem se kritikuje odluka o izgradnji LNG terminala, zatim osiguravajuća kompanija LEV INS u Bugarskoj koja je tužbom tražila pola miliona evra od medija zbog članka o dugovanjima osiguravača, kao i austrijski SPAR, koji je tužio borce za zaštitu životinja.
SLAPP tužbe (u prevodu sa engleskog znači „šamar“) predstavljaju zloupotrebu prava i cilj im nije zadovoljenje pravde nego „zatrpavanje“ medija i aktivista tužbama kako bi ih finansijski i vremenski iscrpili i onemogućili da se bave svojim poslom.
„Cilj tužilaca nije da opovrgnu nešto što je objavljeno i izrečeno, već da ućutkaju one koji kritički istupaju u javnosti. A sloboda govora i pravo na informisanje su temeljne vrednosti demokratije“, objasnila je ranije predstavnica Nezavisnog društva novinara Vojvodine Branka Dragović Savić.
NDNV je bio prva organizacija iz Srbije koja je pristupila CASE koaliciji.
„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu
Studenti u blokadi i zborovi pojedinih beogradskih opština pozvali su građane da se večeras od 20 časova priključe blokadi Autokomande
Ako tužilaštvo zatraži pritvor od 30 dana, a sudija ga odredi - sistem vlasti je uzdrman. Ako budu pušteni nakon 48 sati, biće to još jedan pucanj u prazno, izjavio je Savo Manojlović
Pred Tužilaštvom za organizovani kriminal saslušani su svi osumnjičeni za korupciju na projektu rekonstrukcije pruge od Novog Sada do Subotice i svi su negirali krivicu. Goran Vesić je dostavio medicinska dokumentacija da se nalazi na bolničkom lečenju. Tužilac je zatražio da se svim osumnjičenima odredi pritvor
O „najvećoj krizi od 2008. godine“ Aleksandar Vučić je rekao da Srbija neće priznati presudu protiv Milorada Dodika i to bi, manje više, bilo to. Ostalo je bio uobičajan slap reči i skandalizovanja o neidentifikovanim strancima koji su sve zakuvali i zamesili i tome da ih se on nimalo ne plaši
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve