
Studentski protesti
Student Bogdan Jovičić pušten iz kućnog pritvora, četiri i po meseca nakon hapšenja
Student Bogdan Jovičić, uhapšen 14. avgusta nakon protesta studenata i građana u Novom Sadu, pušten je iz kućnog pritvora
Foto: AP Photo/ (AP Photo/Efrem Lukatsky
Rusi nastavljaju sa bombardovanjem ukrajinskih gradova i razaranjem civilne infrastrukture što je CNN nazvao „urbicidom“. Ukrajinske snage su na više lokacija pokrenule kontraofanzivu. Predsednik SAD Džo Bajden kreće na put u Evropu: u Briselu će u četvrtaka učestvovati na sastanku na vrhu NATO-a, u petak leti za Varšavu. Zapadni saveznici razmatraće dalje korake protiv Rusije i za još obimniju podršku Ukrajine
Borbe se nastavljaju širom Ukrajine. Pentagon saopštava da su ukrajinske snage na više lokacija prešle u kontraofanzivu i potisnule ruske snage. Najkritičnija situacija je i dalje u Mariupolju na Azovskom moru.

Pošto ruske kopnene trupe ne ostvaruju nikakav napredak na terenu, taktika Kremlja se ne menja: bombardovanjem naterati strateški važne gradove da se predaju ili im razoriti infrastrukturu i naterati civilno stanovništvo na beg. Dok Moskva i dalje tvrdi da su meta ruskih napada isključivo vojni ciljevi, svakodnevno se potvrđuje razaranje cviline infrastrukture i civilnih objekata što ne može da potpadne pod kategoriju „kolateralne štete“, ili greške, radi se o sistematskom uništavanju Ukrajine.
CNN je upotrebio izraz „urbicid“ – uništavanje gradova.

Deklarisani ciljevi „specijalne vojne operacije“ koje je na početku invazije naveo Vladimir Putin – „denacifikacija“, „demilitarizacija“ i obavezivanje Ukrajine neutralnost – izgleda da se sprovode po novom planu: pošto Ukrajina ne prihvata ruske ultimatume i neće da bude deo Putinovih predstava, biće do daljnjeg razarana bombama.
Paljba sa Krima
CNN je objavio snimak koji pokazuje kako lansiranje više krstarećih raketa sa Krima na ciljeve u Ukrajini.

Pretpostavlja se da je deo supersoničnih raketa ispaljen sa brodova ili podmornica na Crnom moru.
Upotreba nuklearnog oružja
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u intervjuu za CNN izjavio da Rusija još uvek nije ostvarila ciljeve „specijalne vojne operacije“
Na pitanje u kom bi slučaju Rusija uporebila nuklerano oružje on je odgovorio „ako bi bila egzistencijalno ugrožena“, te da je ruska doktrina upotrebe nuklearnog oružja javna i da svako može da je pročita.
Bajden kreće za Evropu
Predsednik SAD Džo Bajden danas kreće na put u Evropu. U Briselu će u četvrtak učestvovati na sastanku na vrhu NATO-a, sastaće se sa predstavnicima Evropske unije i G7. Zapadni saveznici dogovriće se o daljim koracima za podršku Ukrajine i protiv Rusije.
U petak Bajden ide u posetu Varšavi.
Antiruske demonstracije pod paljbom
U jedinom većem gradu koji Rusi drže pod kontrolom Hersonu održane su antiruske demonstracije. Ruski vojnici su pucali preko glava demonstranata i bacili suzavac.
Razmena zarobljenika
Nemački „Cajt“ je objavio intervju sa gradonačenikom Meritopola Ivanom Fedorovim, koga su ruske trupe bile uhapsile pošto su osvojile grad. Kaže da su ga u utorak razmenili za 9 zarobljenih ruskih vojnika. Rekao je da su ga ruski istražitelji dugo saslušavali i da je čuo krike ljudi koji su mučeni.
Rusi tvrde da su zarobili preko 500 ukrajinskih vojnika i nude pregovore da se razmene za zarobljene ruske vojnike.
Na sajtu ruskog lista „Komsomolskaja pravda“ se bila pojavila vest da je 981 ruskih vojnika zarobljeno, ali je brzo nestala.
„Urbicid“ – ubijanje gradova
CNN je za sistematsko bombardovanje ukrajinskih gradova i razaranje urbane infrastrukture upotrebila termin „urbicid“- ubijanje gradova. Reč se oslanja na termin „genocid“ – istrebljenje, uništenje naroda.
Odesa se sprema za odbranu
Dopisnik nemačkog RTL-a iz Odese izvaštava da stanovnici ovog lučkog grada na Crnom moru grada uče da rukuju vatrenim oružjem koje su kupovali svojim novcem u želji da se odbrane od eventualnog napada ruske vojske.
Slične scene vojne obuke zabeležene su u Kijevu pre početka ruske invazije, dok je još Vladimir Putin izjavljivao da Rusija nema nameru da napadne Ukrajinu, a mnogi u to verovali.
Operation Ukraine XNUMX
Portugalski nedeljnik „Ekpreso“ javlja da je Centralni sud izvesnog neonacistu Maria Maćada oslobodio obaveznog javljanja policiji jer „putuje“ u Ukrajinu iz humanitarnih razloga. Organizacija „SOS rasizam“ je užasnuta zbog takve odluka suda. Protestu se priključila i Komunistička partija Portugala.
Maćado je objavio na Telegramu da će zajedno sa 1.143 osoba u okviru akcije „Operation Ukraine XNUMX“ oputovati u Ukrajinu, među njima će biti dvadesetak Brazilijanaca i Portugalaca.
Maćado se dovodi u vezu sa više desnih ekstremističkih organizacija. Bio je osuđen na zatvorsku kaznu zbog učešća u ubistvu, a nepravosnažno je osuđen na kumulativnu kaznu od 10 godina zbog rasne diskriminacije, nanošenja telesnih povreda, kleveta, pretnji javnom tužiocu i ilegalnog posedovanja vatrenog oružja.
J.H./CNN/Le Monde/News/Al Jazeera/Zeit/RTL/Spiegel/Presse
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Student Bogdan Jovičić, uhapšen 14. avgusta nakon protesta studenata i građana u Novom Sadu, pušten je iz kućnog pritvora

U manjem delu Ćacilenda, između Skupštine i Predsedništva Srbije, u kojem se od marta nalazi šatorsko naselje pristalica vlasti, uklonjeni su šatori. Iako je park delimično raščišćen, građanima prolaz i dalje nije omogućen

Predsednika Skupštine Niša Igor Novaković dovodi u pitanje značaj Zorana Đinđića i hoće njegovo ime da izbriša sa spiska gradskih ulica. Ova najava je izazvala burnu reakciju opozicije

Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da nije u skladu sa Poslovnikom o radu Visokog saveta tužilaštva (VST) to što je predsednik Saveta Branko Stamenković zakazao elektronsku sednicu radi odlučivanja o prigovorima podnetim povodom tužilačkih izbora. Preti mu krivičnom prijavom
„Vučićevi tužioci” doživeli su debakl na izborima u Visokom savetu tužilaštva nakon čega su podneli mnoštvo prijava. Sada opstrukcijom pokušavaju da povrate većinu koju su izgubili
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve