
Univerzitet i Vlada
Rektor Đokić: Bez pomaka u rešavanju krize
Održan je još jedan sastanak predstavnika Vlade i univerziteta - bez velikih pomaka
Popisom je potvrđeno, u Srbiji živi 327 Cincara. To je ovom narodu konačno dalo pravo da ga država prizna kao manjinu. Cincari ovde žive vekovima, i jedan su od naroda koji su osnovali modernu Srbiju
Rezultat poslednjeg popisa pokazao je da su Cincari, jedan od naroda koji je osnovao modernu Srbiju, konačno stekli uslov da postanu nacionalna manjina. U Srbiji ih živi više od 300, tačno njih 327!
Lila Cona, predsednica Cincarskog PEN centra kaže za portal „Vremena“ da očekuje da će „ovaj broj biti dovoljan da nam država Srbija omogući da krenemo u proceduru formiranja Nacionalnog saveta Cincara i konačno budemo prepoznatljivi kao manjina koja, na ovim prostorima živi vekovima, i čiji su materijalni, kulturni i drugi tragovi sasvim vidljivi i prepoznatljivi.“
Na prošlom popisu pre deset godina, samo 243 stanovnika Srbije se izjasnilo da je cincarske nacionalnosti, što se svrstava u statističku grešku.
U Srpsko-cincarskom društvu Lunjina, čije ime na srpskom znači svetlost, kažu da u Srbiji živi oko 5000 Cincara, ali su se asimilovali pa se izjašnjavaju kao deo većinskog naroda iako se osećaju Cincarima.
Nakon prethodnog popisa, odlukom Vrhovnog kasacionog suda, 2015. godine Srbija je odbila da Cincarima prizna status nacionalne manjine. Pri donošenju odluke sud se pozvao na Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, po kome „zahtev za obrazovanje posebnog biračkog spiska treba da potpiše pet odsto punoletnih pripadnika nacionalne manjine prema poslednjem Popisu, s tim da njihov broj ne može biti manji od 300“.
Pri tom, član 2. Zakona o zaštiti prava i slobode nacionalnih manjina ne definiše broj pripadnika nacionalne manjine, pa je ovakvom odlukom države u odnosu na Cincare izvršena diskriminacija.
Cincari su jedan od najstarijih autohtonih naroda Balkana. Nemaju državu, žive u raznim delovima sveta. Samo ih je Severna Makedonija priznala kao manjinu, u Albaniji imaju prava jezičke i kulturne manjine, u Grčkoj nemaju iako su oduvek živeli na njenoj teritoriji, u Rumuniji ih smatraju delom većinskog naroda a njihov jezik dijalektom rumunskog, u Bugarskoj su takođe asimilovani.
Cincarski identitet je njihov jezik. Zato kažu da im je jezik i domovina i država.
„Naš jezik jeveoma ugrožen, to je konstatovao i UNESCO, ali to je posledica činjenice što nemamo nikakvu institucionalnu podršku da možemo na mlade naraštaje da prenesemo jezik i kulturu kao što se to radi u uređenim evropskim državama“, kaže Lila Cona.
Prošle godine u Upsali na 88. Kongresu PEN centra, Cincarski PEN centar sa ograncima u zemljama Balkana primljen je u punopravno članstvo ove međunarodne organizacije pisaca. Sedište Cincarskog PEN centra je u Beogradu, a inicijator njegovog osnivanja je Lila Cona.
Takođe prošle godine, u izdanju Srpsko-cincarskog društva „Lunjina“ objavljene su tri knjige: Gramatika cincarskog jezika Mihaila Bojadžija sa srpsko–cincarskim rečnikom, Usta prave – usta kvare zbirka narodnih umotvorina Cincara, i Jezik pamti vekove, antologija savremene cincarske poezije Lile Cone. Sve tri knjige su na srpskom i cincarskom jeziku.
Prvi sastanak predstavnika Cincara i Tomislava Žigmanova ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog očekuje se ovog meseca.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Održan je još jedan sastanak predstavnika Vlade i univerziteta - bez velikih pomaka
Rezolucijom Evropskog parlamenta o Srbiji koja je većinom glasova usvojena u sredu (7. maj), traži se oslobađanje šest političkih zatvorenika u Novom Sadu, članova Pokreta slobodnih građana i organizacije Stav
Na Svetski dan slobode medija, Nezavisno udruženje novinara Srbije uručilo je nagrade novinarima koji ne pristaju na tišinu. Po 20. put, nagrada „Dejan Anastasijević“ odala je priznanje onima koji svojim istraživačkim radom otvaraju teme koje vlast pokušava da zatvori
Nakon brojnih pokušaja vlasti da zaustavi ili omete blokade fakulteta, najnovija metoda je - pretnja isključenjem električne energije
Kada se u subotu srušio plafon u jednoj prostoriji beogradske bolnice, tabloidi su bili spremni - kriva je povređena sestra. Prostorija je, navodno, bila zaključana, obeležena i opasana stolicama. Ipak, neko je – kako tvrde nadležni, noću odlučio da je otvori
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve