Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Marija Janković
“Ne postoji nikakav rok koji je dat Beogradu da uvede sankcije Rusiji, ali to pitanje privlači veliku pažnju u evropskim prestonicama, u Evropskom parlamentu i uopšte u Briselu”
Godišnji izveštaj Evropske komisije nije bio povoljan po Srbiju. Zamerki je bilo dosta, pre svega po pitanju usklađivanja spoljne i bezbednosne politike sa Evropskom unijom, to jest neuvođenja sankcija Rusiji, što je počelo da se dovodi u vezu sa strateškim opredeljenjem Srbije.
VREME: Evropska unija se već pola godine nateže sa Srbijom oko uvođenja sankcija Rusiji. Da li je Brisel postavio neki rok?
EMANUEL ŽOFRE: Ne postoji nikakav rok koji je dat Beogradu, ali to pitanje privlači veliku pažnju u evropskim prestonicama, u Evropskom parlamentu i uopšte u Briselu, jer je to pitanje koje se tiče budućnosti celog kontinenta, naše bezbednosti i našeg prosperiteta. Evropska komisija je u ovogodišnjem izveštaju utvrdila da je Srbija po pitanju usklađivanja spoljne i bezbednosne politike sa EU nazadovala, ali se mi nadamo da će se u potpunosti priključiti našem zajedničkom suprotstavljanju ruskoj agresiji…
Više puta sam čuo argument da sankcije udaraju na obične ljude, da Srbija to zna iz sopstvenog iskustva i da je zato principijelno protiv uvođenja sankcija.
Ali, ako mislimo na obične ljude, treba misliti i na obične ljude u Ukrajini, na 43 miliona Ukrajinaca od kojih je 6 miliona zbog rata pobeglo iz zemlje. Njihova ekonomija je teško pogođena ruskom invazijom, BDP je opao za 30 odsto, Ukrajina je napadnuta raketama dugog dometa, dronovima samoubicama, tenkovima, mnogi su poginuli i mnogi će poginuti, mnogi žive u veoma teškim uslovima. Mislim da treba da mislimo i o tim običnim ljudima.
Cilj sankcija je, ponavljam, da se zaustavi ruska ratna mašinerija.
Pročitajte ceo intervju sa Emanuelom Žofreom u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (20. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“

Aleksandar Vučić će prevremene izbore raspisati samo ako misli da može da pobedi. Da li su opozicioni akteri spremni na eventualni blickrig? I ko će na crtu Vučićevom kandidatu za predsednika Republike?

Za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju u 2026. godini nije planiran nijedan dinar, a savez Monarhisti smatra da je u pitanju „osveta režima Aleksandra Vučića“ prema Filipu Karađorđeviću

Lideri Zapadnog Balkana učestvovali su na sastanku u Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne prisustvuje sastanku, razlog za tu odluku nemačkim medijima nije baš jasan
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve