Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




“Ne postoji nikakav rok koji je dat Beogradu da uvede sankcije Rusiji, ali to pitanje privlači veliku pažnju u evropskim prestonicama, u Evropskom parlamentu i uopšte u Briselu”
Godišnji izveštaj Evropske komisije nije bio povoljan po Srbiju. Zamerki je bilo dosta, pre svega po pitanju usklađivanja spoljne i bezbednosne politike sa Evropskom unijom, to jest neuvođenja sankcija Rusiji, što je počelo da se dovodi u vezu sa strateškim opredeljenjem Srbije.
VREME: Evropska unija se već pola godine nateže sa Srbijom oko uvođenja sankcija Rusiji. Da li je Brisel postavio neki rok?
EMANUEL ŽOFRE: Ne postoji nikakav rok koji je dat Beogradu, ali to pitanje privlači veliku pažnju u evropskim prestonicama, u Evropskom parlamentu i uopšte u Briselu, jer je to pitanje koje se tiče budućnosti celog kontinenta, naše bezbednosti i našeg prosperiteta. Evropska komisija je u ovogodišnjem izveštaju utvrdila da je Srbija po pitanju usklađivanja spoljne i bezbednosne politike sa EU nazadovala, ali se mi nadamo da će se u potpunosti priključiti našem zajedničkom suprotstavljanju ruskoj agresiji…
Više puta sam čuo argument da sankcije udaraju na obične ljude, da Srbija to zna iz sopstvenog iskustva i da je zato principijelno protiv uvođenja sankcija.
Ali, ako mislimo na obične ljude, treba misliti i na obične ljude u Ukrajini, na 43 miliona Ukrajinaca od kojih je 6 miliona zbog rata pobeglo iz zemlje. Njihova ekonomija je teško pogođena ruskom invazijom, BDP je opao za 30 odsto, Ukrajina je napadnuta raketama dugog dometa, dronovima samoubicama, tenkovima, mnogi su poginuli i mnogi će poginuti, mnogi žive u veoma teškim uslovima. Mislim da treba da mislimo i o tim običnim ljudima.
Cilj sankcija je, ponavljam, da se zaustavi ruska ratna mašinerija.
Pročitajte ceo intervju sa Emanuelom Žofreom u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (20. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala


Dvočasovna blokada prelaza Jarinje organizovana je zbog podrške narodu na Kosovu i Metohiji, uoči primene Zakona o strancima na Kosovu


Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve