img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Čile: Gabriljel Borić, levičar, milenijalac i predsednik države

20. decembar 2021, 15:10 M. M
Foto: AP Photo/Luis Hidalgo
Čile će postati grobnica neoliberalizma: Novi predsednik Čilea Gabrijel Borić (36)
Copied

Sledeći stanar čileanske predsedničke palate La Monede postao je levičar hrvatskog porekla Gabrijel Borić. Levica u Čileu jača od 2019. kada su ga uzdrmali socijalni protesti. Novi predsednik obećava smanjivanje jaza između bogatih i siromašnih, jednaku zdravstvenu zaštitu za sve i konačno kidanje okova Pinočeove diktature

Gabrijel Borić, koji će sa 35 godina postati najmlađi predsednik Čilea, je postao poznat kao predvodnik studentskih protesta 2011. tokom kojih su isticani zahtevi za bolje i pristupačnije obrazovanje. Kanal Frans 24 ga naziva „milenijalskim predsednikom novog Čilea“, a „Njujork tajms“ piše da će bivši studentski lider igrati važnu ulogu u preoblikovanju Čilea koga potresaju socijalni neredi.

Borić je u politiku ušao 2013. kada je kao nezavisni kandidat u južnom regionu Magalanes sa najvećim brojem glasova osvojio poslaničko mesto. Uspeh je ponovio i 2017.

Rođen je u Punta Arenasu 1986. godine i ponosan je na svoj zavičaj Magalanes ispod patagonijskih ledenih polja. Borićeva majka potiče iz špansko-katalonske porodice, a otac je potomak doseljenika iz Hrvatske, zbog čega je Borićeva pobeda pobudila veliku pažnju hrvatskih medija. Gabrijelov deda je sedmo dete njegovog pradede Ive i prababe Božice koji su se pre 124 godine sa otoka Ugljen preko puta Zadra odselili u Čile. Novi predsenik je obilazio kuću svojih predaka u kojoj odavno niko ne živi.

Borić je najavio da će tokom  mandata koji traje do 2026. izvršiti promene koje su Čileanci tražili tokom društvene pobune 2019. godine, odnosno da će u Čileu biti obezbeđen sistem funkcionalnog socijalnog osiguranja, da će biti ukinut jaz između zdravstvene zaštite za bogate i za siromašne, da će unaprediti slobode i prava žena, da će se boriti protiv ekološki štetnih projekata, među kojima su kopanje bakra i zlata, preneo je Rojters.

Obavezao se da će decentralizovati Čile, razvijati tzv. državu blagostanja, povećati javnu potrošnju i da će više nego ranije uključiti u javni život žene i starosedelačke narode, kojima obećava 500.000 novih radnih mesta.

Borićev primarni cilj je da izvuče zemlju iz okova diktature koja je Čileu u nasleđe ostavila „ekstremni ekonomski model“, piše „Gardijan“. Taj model su kao uspešan godinama hvalili ekonomisti takozvane fridmanovske neoliberalne orijentacije.

«Čile je bio rodno mesto neoliberalizma, a biće i njegov grob!» vikao je sa bine u pobedničkoj noći Borić, dok je njegova tetovaža na podlaktici virila ispod zavrnutog rukava, primećuje izveštač „Gardijana“. Frans 24 opisuje kako je Gabrijel ošišao neurednu, dugu kosu iz aktivističkih dana, nastojeći da izgradi konsenzualni i umereniji imidž. Iako je počeo da nosi sakoe, kravate izbegava i ne pokušava da sakrije tetovaže.

„Znam da istorija ne počinje sa nama“, naglasio je Borić kada se u nedelju 19. decembra kao novoizabrani predsednik pojavio pred veselom masom. „Osećam se kao naslednik onih, koji su dugo i neumorno tražili socijalnu pravdu». To mora da se odnosilo i na 1970. demokratski izabranog predsednika Čilea Salvadora Aljendea (1908–1973), koji se zalagao za socijalizam u okviru ustavnog okvira. Njegov program je potkopavala konzervativna opozicija koju je podržvala Niksonove administracija i koja je verovatno i finasirala puč protiv Aljendea.

Borić je u nedelju 19. novembra sa 55,8 odsto glasova i prednošću od 12 procentnih poena pobedio krajnje desnog protivkandidata Hozea Antonija Kasta (55), ultrakonzervativnog oca devetoro dece, koji je vodio kampanju za red i zakon i često bio upoređivan sa desničarskim brazilskim predsednikom Žairom Bolsonarom.

Kažu da je Kasta bio branilac bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea, koji je vladao tokom sedamnaestogodišnje vojne diktature nakon što je došao na vlast pučem 11. septembra 1973.

Nakon što je posle velikih pritisaka Velika Britanija 1998. izručila Pinočea Španiji, a Španija ga izručila Čileu, Pinoče je optužen za egzekucije, mučenja, kidnapovanja i  niz drugih zločina počinjenih tokom njegove diktature, ali je Vrhovni sud Čilea 2002. odlučio da on ne može da se pojavi pred sudom zbog lošeg zdravstvenog stanja. Čile se još suočava s traumama Pinočeove diktature.

Borićeva pobeda odražava kako se u južnoameričkim zemljama dramatično i ciklično smenjuju talasi ružičastog socijalizma i diktatura.

M.M./Guardian/New York times/Reuters/France 24/Index.hr/“Vreme“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Pinoče Aljende diktatura Ugčjen Hoze Antonio Kasta fridmanov neoliberalizam puč Nikson Gabrijel Borić Čile
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Kragujevačka policija u Aranđelovcu, inspektori

Lokalni izbori

13.mart 2026. I.M.

Pripadnici policije upali u prostorije studenata u Aranđelovcu pre posete Vučića

Policijski inspektori uz asistenciju službenih pasa danas su zabarikadirali prostorije studentske liste u Aranđelovcu, navodno u svrhu obezbeđenja, dok se očekuje dolazak predsednika Aleksandra Vučića

Televizija, daljinski

Mediji

13.mart 2026. K. S.

Širenje režimske mreže: „Alo“ i „Informer“ kupili još dva lokalna medija

Kompanija „Best Media Team“, povezana sa izdavačima tabloida „Alo“ i „Informer“, preuzela je još dva lokalna medija - RTV Goliju iz Ivanjice i Televiziju Kikinda. Time je ova firma od početka godine kupila ukupno osam lokalnih medija širom Srbije.

Aleksandar Vučić

Lokalni izbori

13.mart 2026. K. S.

Vučić: Neka svako glasa po savesti, a blokaderi su stravično oštetili Srbiju

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da građani na lokalnim izborima 29. marta treba da glasaju „po svojoj savesti“, a da Srpska napredna stranka očekuje pobedu u svih deset opština

Tribina Vremena, učesnici

Tribina „Vremena“

12.mart 2026. K. S.

Beogradu potrebna gradska policija: Bezbednost prestonice traži izmene zakona

Koliko je Beograd pod SNS-om bezbedan i da li mu je potrebna gradska policija, bile su neke od tema prve tribine Vremena „Beograd, pa malo je i naš“. Učesnici su upozorili i da prestonica danas nema gotovo nikakve nadležnosti u oblasti bezbednosti

Patrijarh Porfirije

SPC

12.mart 2026. K. S.

Nova: Tužilaštvo u Sloveniji podiglo optužni predlog protiv patrijarha Porfirija

Tužilaštvo u Sloveniji podiglo je optužni predlog protiv Porfirija zbog zlostavljanja sveštenika na radnom mestu, piše portal Nova

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure