img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Budžet za 2023: Ružičasta predstava i crna stvarnost

07. decembar 2022, 08:15 Bogdan Petrović
Foto: Rade Prelić/Tanjug
Predstavljanje budžeta: Ana Brnabić i Siniša Mali
Copied

Iako Vlada tokom rasprave o budžetu u Skupštini pokušava da ekonomske prilike u zemlji prikaže boljim nego što jesu, nesumnjivo je da su se nad srpskom ekonomijom naneli olujni oblaci. Srbija je zato bila primorana da budžet stavi pod nadzor MMF-a

Sudeći po izjavama predsednice vlade Ana Brnabić i ministra finansija Siniše Malog tokom rasprave o budžetu u Skupštini, ekonomska situacija u zemlji je više nego dobra. Stvari ipak ne stoje nimalo dobro, čim je Srbija bila prinuđena da zaključi obavezujući „stend-baj“ aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i pristane na nadzor nad trošenjem budžeta kako bi mogla da pozajmi 2,4 milijarde evra.

Najveći problem za Vladu je kako da obezbedi finansiranje budžeta narednih nekoliko godina: samo u 2023. godini treba isplatiti glavnicu i kamatu poveriocima u visini 655 milijardi dinara (5,5 milijardi evra) i to bez pokrića budžetskog deficita. Kada se uzme u obzir i da treba finansirati deficit u visini od 264 milijarde dinara (2,2 milijarde evra), to znači da će Srbija 2023. morati da pozajmi ukupno 919 milijardi dinara (7,7) milijardi evra.

Visoka kamata na državne obveznice

Prošla su vremena kada je država mogla da emituje desetogodišnje evro obveznice sa kamatom od 1,2 do 1,5 odsto godišnje. Pre nekoliko  nedelja su se srpske obveznice na finansijskim tržištima kotirale uz prinos od 8 odsto do 8,5 odsto godišnje; na vest da je dogovoren aranžman sa MMF-om kamate su pale na 7,2 odsto godišnje, što je i dalje 6 odsto više nego pre samo godinu dana.

Pod tim uslovima, za zaduživanje od 7,7 milijardi evra država bi morala da plati oko 550 miliona evra godišnje za kamatu. To je enorman trošak: država će ove godine za celokupan dug od 32 milijarde evra platiti samo milijardu evra za kamate. Nagli rast troškova za kamate bi teško opteretio budžet – zato je država bila primorana da pozajmiti od MMF-a 2,4 milijarde evra uz nisku kamatu, ali je cena za to da je budžet stavljen pod njegovu kontrolu.

Pod nadzorom MMF-a

MMF, koliko je poznato, insistira da javni dug (uključujući i troškove restitucije) ne pređe 60 odsto društvenog proizvoda (bez tih dodatnih troškova on isznosi oko 57 odsto). To znači da će država morati da „prikoči“ i smanji rashode.

Vlada je tako odustala od gradnje niza autoputeva: Beograd-Zrenjanin, Pančevo-Bubanj Potok (sektor C obilaznice oko Beograda) i „Vožd Karađorđe“, a i ostali planirani projekti biće redukovani. Za famozni „Nacionalni stadion“ izdvojiće se svega po 60 miliona evra u naredne dve godine, što je dovoljno tek za eksproprijaciju i pripremne radove. Nešto bolje će proći projekat metroa, za koji će biti izdvojeno čak 250 miliona evra, a republika će finansirati i most na Savi u Beogradu, iako je to gradska saobraćajnica i trebalo bi da je finansira isključivo grad Beograd (što važi i za metro).

Inflacija jede povećanja plata i penzija

Država je značajno ograničila rashode za plate i penzije. Plate u javnom sektoru će porasti svega 12,5 odsto, što predstavlja realan pad uz inflaciju koja je u oktobru dostigla 15 odsto na godišnjem nivou. Nešto bolje će proći penzioneri, koji će dobiti kumulativno povećanje penzije od 20,8 odsto, što je slaba uteha pošto su početkom ove godine penzije povećane samo za 5,5 odsto, pa su uz inflaciju od 15odsto penzioneri znatno osiromašili tokom godine.

Rast penzija od 20,8 odsto je omogućen ne uspesima vlasti, već tužnom činjenicom: broj penzionera se smanjio u prethodne tri godine za skoro 5odsto usled povećane smrtnosti kao posledica kovida, čime je otvoren prostor za ovoliku povišicu.

Pad privrednog rasta za 7 odsto

Najveći deo deficita (1,2 milijarde evra od ukupno 2,2 milijarde) ide na energetski sektor. Dubioza u energetskom sektoru je tolika da će i pored najavljenih poskupljenja struje i gasa od 8 odsto, odnosno 11odsto u januaru, država subvencionisati EPS i Srbijagas sa 1,2 milijardi evra iz budžeta. Tek krajem sledeće godine ti rashodi će se (možda) smanjiti ako EPS krajem sledeće godine pusti u rad novu termocentralu Kostolac B3 i ako otvori nova ležišta gasa u kolubarskom basenu.

Iako Vlada tokom rasprave o budžetu u skupštini pokušava da ekonomske prilike u zemlji prikaže boljim nego što jesu, nesumnjivo je da su se nad srpskom ekonomijom naneli olujni oblaci: društveni proizvod ima tendenciju pada; međugodišnji rast u trećem kvartalu je bio svega 1odsto (niže od procena Narodne banke), a u odnosu na drugi kvartal BDP je pao za 0,7 odsto.

U trećem kvartalu prethodne godine stopa rasta BDP-a bila je skoro 8 odsto, što znači da se stopa rasta strmoglavila za 7 odsto za samo godinu dana. Ništa bolje od toga ne ukazuje na to da nam predstoji teška godina.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ana Brnabić arnažman mmf budžet 2023 budžetski defici infacija mmf srbija nova zaduživanja srbije Poskupljenje povećanje duga srbije privrednirast srbije rasprava budžet 2023 rast penzija rast plata Siniša Mali skupština budžet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure