img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jug Srbije

Brisanje Albanaca iz registra stanovnika: Kad dođeš kući, a tamo više nisi prijavljen

12. jul 2024, 09:59 Anila Šuka (DW)
Foto: Bujanovačke
Centar Bujanovca
Copied

Hiljade Albanaca sa juga Srbije brišu sa njihovih adresa ukoliko odu u inostranstvo. U Berlinu zbog toga vlada zabrinutost, dok srpske vlasti negiraju da je u pitanju diskriminacija

Safeta Demirija je dočekalo neprijatno iznenađenje kada je u avgustu 2019. godine pokušao da obnovi registraciju za poslovna vozila. „Uopšte niste ovde prijavljeni“, rekli su mu službenici u opštini Medveđa.

„Bio sam zabezeknut“, priseća se Demiri u razgovoru za Dojče vele (DW).

Kao poslovni čovek, on živi između rodne Medveđe gde ima turistički objekat i firmu za telekomunikacije i Beča gde vodi građevinsku firmu.

Ali, od tog leta pre pet godina, Demiri najednom nije više bio prijavljen u gradiću gde njegovi preci žive duže od dva veka. I to protiv svoje volje.

Službenik opštine je, priča Demiri, samo slegao ramenima na pitanje kako da sada vodi posao u Medveđi. Demiri je potom prijavio službene automobile na ime svog oca.

Do danas mu nije vraćena adresa. Nije pomogla ni tužba pred Upravnim sudom u Nišu. U odluci stoji da mu je prebivalište u inostranstvu te da je brisanje adrese u Medveđi bilo u skladu sa zakonom.

„Nezvanično su mi rekli da je to naredba odozgo“, priča ovaj 46-godišnjak.

Demiri nije jedini – deli sudbinu hiljada ljudi iz takozvane Preševske doline u Srbiji, koju nastanjuju mahom Albanci. Sve više njih se žali da su naprosto izbrisani.

Cilj je smanjenje albanske manjine?

Razlog je etnička pripadnost, smatra naučnica Fljora Ferati-Zaksenmajer sa Univerziteta u Getingenu. Ona i sama potiče iz regije i početkom prošle godine je napisala analizu koju je objavio Institut „Maks Plank“.

Fenomen je slučajno otkrila 2016. kad je bila u regionu. „Svaki drugi Albanac sa kojim sam pričala rekao mi je da ga institucije brišu iz registra stanovnika“, kaže Ferati za DW.

Istraživanje je, kaže, pokazalo da se to radi sistematski. Zvanično, u Srbiji se to zove „pasivizacija“ adrese. Ako se utvrdi da osoba ne živi onde gde je prijavljena, onda se briše.

Ali to se, kaže Ferati, dešava i na prepad – pogađa i ljude koji su na odmoru ili kakvom drugom putovanju. Uglavnom im ne uspeva da povrate svoju adresu. To ima teške posledice u pristupu javnim uslugama, novom pasošu ili zdravstvenom osiguranju.

U studiji ove naučnice se navodi da je cilj smanjenje albanskog stanovništva na jugu Srbije. „Dok je u Preševskoj dolini deset odsto stanovništva pogođeno, u drugim srpskim regionima pasivizacija adrese jedva da ima, a ako ima, onda pogađaju manje od jedan odsto stanovnika tih opština.“

Posebno je problematično za Albance koji od rata 1999. žive i rade na Kosovu, kaže Enver Haziri koji na Kosovu vodi kancelariju za ljude poreklom iz Preševske doline.

Mnogi takvi Albanci su proterani nakon završetka rata. Na Kosovu su primljeni – ali nisu zvanično registrovani. Mnogi od njih su, brisanjem iz srpskih datoteka, sada praktično bez ikakve države i na rubu društva.

„Oni su doduše moralno dobrodošli, ali niti se priznaju kao izbeglice niti dobijaju kosovsko državljanstvo“, kaže Haziri. Tek su vlasti Aljbina Kurtija učinile nešto da ti ljudi dobiju barem boravišne dozvole.

Kamberi: Samo jedan od vidova diskriminacije

Helsinški odbor za ljudska prava je nazvao pasivizaciju adresa jednom vrstom „administrativnog etničkog čišćenja“.

U tom delu Srbije – u Preševu, Bujanovcu i Medveđi – živi oko 60.000 Albanaca.

Uprkos tome što su većina u tim opštinama i što je Srbija potpisala sve konvencije o zaštiti manjina Saveta Evrope, Albanci bivaju sistemski marginalizovani, kaže Šaip Kamber, jedini albanski poslanik u srpskom parlamentu.

On podseća da se Beograd više puta obavezao da poveća prisustvo albanske manjine u javnom sektoru i institucijama.

„Pasivizacija je samo jedan od vidova diskriminacije“, kaže Kamberi. „Nismo integrisani u javni život, često se potencijalni strani investitori sprečavaju da ulažu kod nas. Život u tom regionu teškim čini i sve veća militarizacija teritorije.“

Kao dokaz ovaj poslanik pokazuje mapu 48 vojnih baza ka granici sa Kosovom. Većina je u Preševskoj dolini.

Zabrinutost u Berlinu

Kamberi je nedavno bio u Berlinu kako bi zainteresovao nemačku Vladu i parlamentarce za ovu tematiku. Poslanici sa kojima se sreo su zabrinuti.

Na upit DW, poslanik Demohrišćana Knut Abraham je rekao: „Zahtevam od ambasada članica EU u Beogradu da posvete posebnu pažnju ovom stanju i da vode dijalog sa predstavnicima manjina.“

Da stanje albanske manjine u Srbiji zaslužuje više međunarodne pažnje misli i Tomas Haker, poslanik Liberala. „Trenutno je fokus veoma na dijalogu Beograda i Prištine. Tako nažalost padaju u zapećak druge, jednako važne teme.“ Za Hakera pasivizacija adresa deluje kao puzajuće obespravljivanje.

Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu apeluje na sve strane da „u skladu sa obavezama obezbede transparentno i pravedno postupanje“.

Srpske vlasti ne poriču da se adrese pasiviziraju, ali isključuju mogućnost da je u pitanju diskriminacija Albanaca. Krajem prošle godine je ondašnji ministar za državnu upravu Aleksandar Martinović rekao medijima da se odjavljivanje ljudi sa adresa dešava u skladu sa zakonom.

Srpska Vlada do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit DW.

Safet Demiri sa početka priče je, kao i mnogi drugi Albanci, podneo žalbu Ustavnom sudu u Beogradu. Računaju da ni tamo neće dobro proći te da će ići pred Evropski sud za ljudska prava.

Smatraju da onde imaju dobre šanse. Ali, pitanje je da li bi i to promenilo politiku Srbije prema albanskoj manjini.

Tagovi:

Šaip Kamberi albanci na jugu srbije Preševska dolina Brisanje sa adrese stanovanja MUP diskriminacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

22.novembar 2026. S. Ć.

Skupština Beograda: Novo glasanje za razrešenje Šapića

Odbornici Beograda će sutra odlučivati o razrešenju gradonačelnika Šapića, koje podržava 41 odbornik. Potrebno ih je 56

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li će Vučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Pred fajront naprednjaci sipaju još 11 miliona evra u Ekspo?

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Igor Dodik mandatar vlade Republike Srpske i Milorad Dodik

Republika Srpska

22.novembar 2026. A.P.

Igor Dodik mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske

Sin Milorada Dodika, Igor Dodik, mandatar je za sastav nove Vlade Republike Srpske. Lider SNSD-a ranije ga je opisao kao jednog od najperspektivnijih kadrova stranke

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure