

Evropski parlament
Tonino Picula: Kupovinom oružja od Kine Srbija ne doprinosi miru
„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula




Optuženi Blagojević i još 10 osoba se terete za nezakonito zatvaranje oko 700 bošnjačkih civila iz Zvornika, te nečovečno postupanje, mučenje i ubistva u junu 1992. godine
Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio optužnicu protiv Vidoja Blagojevića i još deset osoba, optuženih za zločine protiv čovečnosti počinjene tokom rata na području Zvornika, na istoku Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 13. marta, a prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uz Vidoja Blagojevića, optuženi su Mile Blagojević, Ivan Arapović, Milan Arapović, Kosta Pejić, Ljubiša Pejić, Branko Pejić, Božo Radić, Mile Savić, Stevo Vasiljević i Verica Radović.
Oni su optuženi za nezakonito zatvaranje oko 700 bošnjačkih civila iz Zvornika, te nečovečno postupanje, mučenje i ubistva u junu 1992. godine, u vreme širokog i sistematičnog napada vojnih, paravojnih i policijskih snaga .
Optuženi bili pripadnici Karakajske čete
Osim Vidoja Blagojevića i Verice Radović, svi optuženi su bili pripadnici Karakajske čete u sastavu Teritorijalne odbrane Zvornik, a kasnije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).
„Blagojević se tereti da je kao komandant Zvorničke brigade VRS propustio da preduzme nužne i razumne mere da spreči nezakonita zatvaranja, nečovečna postupanja, prisilni nestanak i ubistva zatvorenih bošnjačkih civila, i da kazni počinioce tih dela“, ističe se u saopštenju za javnost.
Verica Radović se tereti da je pucajući pištoljem iz neposredne blizine ubila dvojicu zarobljenika iz lične osvete.
Tužilaštvo navodi da je do sada pronađeno i identificirano oko 420 žrtava, odvedenih na Bijelom Potoku 1. juna 1992. godine, te da tijela oko 240 žrtava do danas nisu pronađena.
Optužen i za genocid u Srebrenici
Inače, Blagojević je 2001. godine uhapšen pod optužbom za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.
Haški sud ga je prvostepeno osudio na 18 godina zatvora 2005. godine, a dve godine kasnije je kazna smanjena na 15 godina, bez osude za genocid. Pušten je krajem 2012. godine.
Za ratne zločine na području Zvornika su pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i Stojan Župljanin.
U Srbiji su pred Sudom za ratne zločine u Beogradu za zločine u Zvorniku 2010. osuđeni Branko Grujić i Branko Popović, kao i Dušan Vučković, Dragan Slavković, Ivan Korać, Siniša Filipović, Darko Janković i Goran Savić, koji su, prema optužnicama, organizirano i dobrovoljno došli iz Srbije.


„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula


„Vučić je još prošle godine zapretio ukidanjem advokatskih komora koje postoje i stvaranjem sebi lojalnih komora“, ocenio je advokat Nikola Lakić


„Srbija pripada Evropi, Vučićev režim ne“, navela je Evropska demokratska partija


Zbog čega je zavirivanje u aplikaciju Skaj u Beogradu selektivno? I kako su u Podgorici transkripti kriminalnih prepiski postali moćan alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata? O tome „Vreme“ piše u novom broju


Osam država članica Evropske unije ne prihvata argumente Evropske komisije da je Srbija ostvarila napredak u ključnim oblastima vladavine prava i da joj zato, posle četiri i po godine zastoja, treba omogućiti da konačno ponovo otvori jedan klaster
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve