
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Optuženi Blagojević i još 10 osoba se terete za nezakonito zatvaranje oko 700 bošnjačkih civila iz Zvornika, te nečovečno postupanje, mučenje i ubistva u junu 1992. godine
Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio optužnicu protiv Vidoja Blagojevića i još deset osoba, optuženih za zločine protiv čovečnosti počinjene tokom rata na području Zvornika, na istoku Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 13. marta, a prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uz Vidoja Blagojevića, optuženi su Mile Blagojević, Ivan Arapović, Milan Arapović, Kosta Pejić, Ljubiša Pejić, Branko Pejić, Božo Radić, Mile Savić, Stevo Vasiljević i Verica Radović.
Oni su optuženi za nezakonito zatvaranje oko 700 bošnjačkih civila iz Zvornika, te nečovečno postupanje, mučenje i ubistva u junu 1992. godine, u vreme širokog i sistematičnog napada vojnih, paravojnih i policijskih snaga .
Optuženi bili pripadnici Karakajske čete
Osim Vidoja Blagojevića i Verice Radović, svi optuženi su bili pripadnici Karakajske čete u sastavu Teritorijalne odbrane Zvornik, a kasnije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).
„Blagojević se tereti da je kao komandant Zvorničke brigade VRS propustio da preduzme nužne i razumne mere da spreči nezakonita zatvaranja, nečovečna postupanja, prisilni nestanak i ubistva zatvorenih bošnjačkih civila, i da kazni počinioce tih dela“, ističe se u saopštenju za javnost.
Verica Radović se tereti da je pucajući pištoljem iz neposredne blizine ubila dvojicu zarobljenika iz lične osvete.
Tužilaštvo navodi da je do sada pronađeno i identificirano oko 420 žrtava, odvedenih na Bijelom Potoku 1. juna 1992. godine, te da tijela oko 240 žrtava do danas nisu pronađena.
Optužen i za genocid u Srebrenici
Inače, Blagojević je 2001. godine uhapšen pod optužbom za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.
Haški sud ga je prvostepeno osudio na 18 godina zatvora 2005. godine, a dve godine kasnije je kazna smanjena na 15 godina, bez osude za genocid. Pušten je krajem 2012. godine.
Za ratne zločine na području Zvornika su pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i Stojan Župljanin.
U Srbiji su pred Sudom za ratne zločine u Beogradu za zločine u Zvorniku 2010. osuđeni Branko Grujić i Branko Popović, kao i Dušan Vučković, Dragan Slavković, Ivan Korać, Siniša Filipović, Darko Janković i Goran Savić, koji su, prema optužnicama, organizirano i dobrovoljno došli iz Srbije.

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve