Da li će studentski protesti uticati na raspoloženje srpskih birača na Kosovu na izborima u nedelju 9. februara? Da li Srpska lista ima alternativu?
Predstojeći izbori na Kosovu odvijaju se u senci protesta u Srbiji, ali procenjuje se da ta društvena gibanja neće previše uticati na položaj srpske zajednice na Kosovu. Nekakva promena političke hijerarhije na Kosovu bila bi moguća samo ukoliko bi Srpska lista doživela težak poraz, što je praktično nemoguće dok je ta lista ispostava Srpske napredne stranke na Kosovu, konstatuje Dojče vele.
Sve ono zbog čega studenti i građani mesecima protestuju, reflektuje se u znatno dramatičnijoj meri i na tamošnju srpsku zajednicu, koja se teško odupire zvaničnom, nezvaničnom i ekonomskom pritisku Beograda. Tačno je da Srbi na Kosovu mogu da biraju između šest lista, ali sagovornici DW upozoravaju da se čuda ipak teško mogu očekivati.
Tužna stvarnost za Srbe na Kosovu
„Studentski protesti nemaju neki odjek na Kosovu, i Kosovo ostaje začaureno i prepušteno Srpskoj listi“, kaže za DW spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
„Vlast tamo pravi jedan totalitarni monolit, koji je pre svega jako loš za Srbe na Kosovu. Ali, vlast nije sposobna da od toga odustane i mislim da će ovi izbori na neki način samo potvrditi jedan bolan status kvo za srpsku zajednicu na Kosovu.“
Alternativa postoji, nastavlja Jakšić, „ali je ona proglašena za izdajničku, nikakvo drugo mišljenje ne sme da se čuje, Srpska lista je proglašena za jedinu koja može da vodi računa o njima, i to je jedna tužna stvarnost za Srbe na Kosovu“, ističe naš sagovornik.
(Ne)postojeća alternativa
Novinar Milivoje Mihajlović smatra da će „studentski protesti donekle uticati na raspoloženje srpskih birača na Kosovu, ali da to neće biti neke previše bitne promene. Očekujem da će većinu od tih zagarantovanih deset mesta osvojiti Srpska lista, jer je ona ekspozitura SNS. Mnogo važnije od toga je što je Srpska lista politička ekspozitura za raspolaganje novcem koji Srbija šalje kosovskim Srbima. Tamošnji Srbi birači smatraju da zavise od vlasti u Beogradu, a vlast i pre svega novac, još uvek su u rukama Aleksandra Vučića“, ocenjuje Mihajlović za DW.
Ozbiljnije alternative nema, jer je Srpska lista već godinama „instrument Aleksandra Vučića da upravlja voljom kosovskih Srba. Oni su se nakon više godina probudili bez ikakvih ingerencija i ovlašćenja koja su imali. Ukoliko neko i uspe, to će biti možda jedan ili dva mandata, i to veoma upitno i uz velike napore. A to je opet nedovoljno da se nešto bitno promeni za Srbe na Kosovu“, ističe Mihajlović.
Šta Srbija hoće na Kosovu?
Reč je o jednoj prilično agresivnoj politici, dodaje Boško Jakšić, koji kaže da se to „može meriti i po odnosu vlasti prema Milanu Radoičiću, koga vlast čuva na sve moguće načine. Tako da se tu uopšte ne može biti optimista.“
Zvanični Beograd tu očekuje da dobije svih deset mandata, „i to je sada dokaz da je učinjena katastrofalna greška kada je Srbima bilo naređeno da se povuku iz institucija. Sada je ovo pokušaj popravljanja te greške, ali se sada i postavlja pitanje – ako je Kurti toliki problem, otkud sada tolika želja da se uđe u kosovski parlament. Srpska lista sa deset poslanika ne može da vodi politiku, niti da na bilo koji način utiče na tu politiku. To je samo slika jedne velike nepoznanice šta Srbija zapravo hoće od Kosova“, ocenjuje Jakšić.
Status kvo opstaje na Kosovu
Ako se posmatra šira slika izbora na Kosovu, Milivoje Mihajlović skreće pažnju da su tu stvari zapravo prilično jednostavne:
„Koga god Beograd napada, a to je u ovom slučaju Aljbin Kurti, njemu je pobeda zagarantovana. Što se tiče izjave Ričarda Grenela kako Kurti i Albanci na Kosovu nemaju toliku podršku kako oni navode, to će uticati na određene slojeve. Ali Kurti je obezbedio podršku dijaspore i onih agresivnijih krugova koji podržavaju odnose prema Srbima na severu. Vučićeva propaganda govori da Kurti podržava studente, što je njemu samo išlo na ruku, jer tako dobija podršku Albanaca, ako je već tako moćan da utiče na proteste u Srbiji. To, naravno, nije tačno, ali se tako predstavlja i u albanskoj štampi na Kosovu“, napominje Mihajlović.
Ako se mogu praviti neke predikcije, onda se može reći da će politički status kvo biti prisutan na Kosovu i nakon predstojećih izbora. Mihajlović, međutim, skreće pažnju i na neke nelogičnosti, pre svega „činjenica da je na Kosovu ima dva miliona ljudi u biračkom spisku, a da popis govori o nešto preko milion i po stanovnika na Kosovu. To je strašan rezervoar za krađu i manipulaciju. Kurti je uspeo da nametne nasilje prema Srbima i policijsku represiju umesto dijaloga, i videćemo nakon izbora šta će biti sledeće mete režima u Prištini“, zaključuje Milivoje Mihajlović za DW.