img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Beg od mobilizacije: Ko mrzi Putina, a voli demokratiju, dobrodošao je u Nemačku

23. septembar 2022, 09:55 J.H.
Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Protest protiv mobilizacije u Moskvi: Privođenje bez pardona
Copied

Ruski vojnici koji odbijaju da učestvuju u ratu u Ukrajini, ne odazivaju se mobilizaciji i tako se odupiru režimu Vladimira Putina trebalo bi da mogu da u Nemačkoj nađu utočište, saopštile su  parlamentarne frakcije vladajuće koalicije Zelenih i Liberala. Jer, niko ne bi smeo da bude primoran da učestvuje u tom „ludilu“. One su pozvale Saveznu vladu da omogući ruskim dezerterima zaštitu u Nemačkoj i pozivaju članice EU da učine isto

„Onaj kome je uručen poziv za mobilizaciju i ko neće da bude deo armije koja čini ratne zločine, taj se odupire Putinovom sistemu. Mi Evropejci bi ruskim protivnicima režima, baš kao i nedužnim dezerterima, trebalo da odobrimo azil“, rekao je „Špigelu“ šef frakcije Liberala u Bundestagu, Saveznom parlamentu, Johanes Fogel.

I Zeleni traže zaštitu za Ruse koji odbijaju da učestvuju u ratu. „Putin je najveća opasnost za ljude koji govore ruski. Mi možemo i trebalo bi da zaštitimo ruske dezertere od Putinove mobilizacije i odobrimo im privremeni azil“, rekao je „Špigelu“ član Zelenih zadužen za spoljnu politiku Robin Vagener, jer niko nebi trebalo da bude primoran da učestvuje u „tom“ ludilu“.

U Rusiji još uvek mogu da se čuju opozicioni glasovi, rekao je Vagener, i tražio da Nemačka otvori svoja vrata za demokratske opozicionare i novinare koji su ugroženi i da im omugići da u Nemačkoj mogu da nastave sa svojom borbom za demokratsku Rusiju.

Nakon stupanja na snagu odluke o delimičnoj mobilizaciji, koja u prvom talasu obuhvata 300.000 vojnih obveznika, avionaske karte za strane destinacije su u Rusije rasprodate, na granicama susednih zemalja stvaraju se kolone automobila sa Rusima koji hoće da napuste zemlju. Preme neproverenim informcijama koje stižu iz Rusije na spisku u prvom talasu mobilizacije su upravo i kritičari režima i rata. Međutim, granice Letonije, Estonije, Finske i Norveške preko kojih put vodi dalje ka zapadu, su za njih zatvorene.

Finland Russia
Napuštanje Rusije: Gužva na rusko-finskoj granici / Foto: Lauri Heino/Lehtikuva via AP

I nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fazer je izjavila da bi “u principu” ruski dezerteri kojima prete kazne do 10 godina zatvora trebalo da dabiju međunarodnu zaštitu u Nemačkoj. Rekla je da onaj ko se protivi ruskom režimu i sebe izloži „velikoj opasnosti“ može da zbog političkog progona zatraži azil u Nemačkoj, da je Savezna služba za migracije već dobila odgovarajuće instrukcije, ali da je odobravanje azila individualno i da podleže bezbednosnim proverama. „Ko mrzi Putinov put, a voli liberalnu demokratiju, taj je dobrodošao u Nemačku“, rekla je Fezer.

I na nivou Evropske unije se usaglašavaju stavovi oko odobravanja azila za ruske dezertere i protivnike režima.

Na samom početku rata su predstavnici crkava u Nemačkoj tražili da se svima koji i u Rusiji, i u Belorusiji i u Ukrajini odbijaju da učestvuju u ratu u Nemačakoj odobri azil.

Istočnoeveropske zemlje protiv azila za ruske dezertere

Ovakvoj politici se protive istočnoevropske zemlje.

Češka Vlada odbija da pruži utočište Rusima koji odbijaju da idu na ratište u Ukrajini, jer, kako objasnio ministar spoljnih poslova Jan Lipavski, samim tim što neko ne ispunnjava obaveze u sopstvenoj zemlji, time ne stiče uslov za humanitarnu vizu.

Ni tri baltičke zemlje Letonije, Estonija i Litvanija neće rusima koji beže od rata da odobre azil, sa sličnim obrazloženjem.

Mreža za ljude koji odbijaju da učestvuju u ratovima Connection saopštila je da „niko između 18 i 60 godina u Rusiji nije bezbedan od mobilizacije“. Kažu da prema infomacijama koje dobijaju iz Rusije nikome nije jasno po kom kriterijumu se vrši mobilizacija i da niko nije siguran. Mirovni aktivisti iz ove mreže se zato zalažu za to da „dokumenti, kao što je poziv u vojsku“ ne budu striktan uslov za dobijanje azila.

I organizacija Pro Asyl zahteva  da se olabave pravila za dobijanje azila za Ruse koji beže iz zemlje. Predlažu da se izda „humana viza“ Rusima koji su uspeli da se preko Gruzije ili Turske dokopaju Evropske unije.

Protesti i privođenja

Udruženje za ljudska prava OVD-Info je saopštilo da su pojedinim Rusima koji su bili uhapšeni na demonstracijama protiv mobilizacije uručeni pozivi za vojnu službu dok su bili u pritvoru, javlja Rojters.

Otkako je Putin u sredu najavio prvu veliku mobilizaciju u Rusiji nakon Drugog svetskog rata, letovi za izlazak iz zemlje su rasprodati, a u više gradova održani su protesti koje je policija brzo razbila. Prema podacima OVD-Info najmanje 1.310 demonstranata je privedeno, a nekima su uručeni pozivi za vojsku.

Rojters ističe da su se mnogi Rusi koji podležu mobilizaciji uputili u inostranstvo kako bi izbegli najveću regrutaciju od kraja Drugog svetskog rata. Jednom demonstrantu u Moskvi rečeno je da mu preti desetogodišnja zatvorska kazna jer je odbio da primi poziv za mobilizaciju, navodi OVD-Info.

Ruski zakoni daju policiji ovlašćenja da zaustave na ulici ljude za koje se smatra da izbegavaju mobilizaciju i predviđa višegodišnje zatvorske kazne i velike novčane kazne za one koji izbegavaju vojni rok.

Iako su ankete sugerisale široku podršku za rusku intervenciju u Ukrajini, masovno regrutovanje bi moglo da se ispostavi kao rizičan potez nakon obećanja Kremlja da se to neće dogoditi i niza neuspeha na bojnom polju u Ukrajini, navodi britanska agencija.

Ofanziva ukrajinske vojske na istoku zemlje naterala je ruske trupe na povlačenje i primorala Moskvu da raspiše mobilizizaciju jer je počela da gubi rat,

J.H./Welt/Spiegel/Tagesschau/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

azil za protivnike putina azil za ruske dezertere beg od mobilizacije delimična mobilizacija rusija mobilizacija rusija nemačka azil za ruske dezertere nemačka rat u ukrajini odlazak iz rusije opozicija rusija protesti mobilizacija rusija protivnici putina protivnici rta u ukrajini prtivnici rata rusija Rat u Ukrajini ruski dezerteri Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Beograd

04.januar 2026. S. Ć.

Traži se Šapićeva ostavka zbog kolapsa u gradskom prevozu

Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro

Otmica Madura

04.januar 2026. B. B.

Ujedinitelj Madurо: Srpski političari složno osudili kršenje međunarodnog prava

„Akt brutalnog kršenja međunarodnog prava“ i „simboličan kraj međunarodnog poretka“, tako srpski političari ocenjuju otmicu predsednika Venecuele Nikolasa Madura

Sneg je pokrio zgradu Skupštine Srbije

Ćacilend

04.januar 2026. B. B.

Uklonjen i naslednik Ćacilenda ispred Skupštine Srbije, saobraćaj još ne funkcioniše

„Božićno selo“, kratkotrajni naslednik dela Ćacilenda na kolovozu ispred Skupštine Srbije, uklonjen je, ali saobraćaj i dalje ne funkcioniše

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum.

Akademski plenum

02.januar 2026. B. B.

Akademski plenum: Osećamo potrebu da pomognemo Vučiću da se izbori sa sopstvenim neznanjem

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropske integracije

02.januar 2026. Katarina Stevanović

Srbija kobajagi ide u EU: Tapkanje u mestu i koraci unazad

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete

Komentar
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Povezane vesti

Komentar

23.septembar Momir Turudić

Ruski dezerteri na granicama NATO-a: Nazad u mobilizaciju!

Vrhunski cinizam je da države koje su na prvoj liniji podrške Ukrajini, rečnikom ruskog rukovodstva pozivaju Ruse da ne beže kod njih, već da „ispune svoju građansku dužnost“, odazovu se mobilizaciji i odu da ratuju u Ukrajini

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure