img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Beg od mobilizacije: Ko mrzi Putina, a voli demokratiju, dobrodošao je u Nemačku

23. septembar 2022, 09:55 J.H.
Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Protest protiv mobilizacije u Moskvi: Privođenje bez pardona
Copied

Ruski vojnici koji odbijaju da učestvuju u ratu u Ukrajini, ne odazivaju se mobilizaciji i tako se odupiru režimu Vladimira Putina trebalo bi da mogu da u Nemačkoj nađu utočište, saopštile su  parlamentarne frakcije vladajuće koalicije Zelenih i Liberala. Jer, niko ne bi smeo da bude primoran da učestvuje u tom „ludilu“. One su pozvale Saveznu vladu da omogući ruskim dezerterima zaštitu u Nemačkoj i pozivaju članice EU da učine isto

„Onaj kome je uručen poziv za mobilizaciju i ko neće da bude deo armije koja čini ratne zločine, taj se odupire Putinovom sistemu. Mi Evropejci bi ruskim protivnicima režima, baš kao i nedužnim dezerterima, trebalo da odobrimo azil“, rekao je „Špigelu“ šef frakcije Liberala u Bundestagu, Saveznom parlamentu, Johanes Fogel.

I Zeleni traže zaštitu za Ruse koji odbijaju da učestvuju u ratu. „Putin je najveća opasnost za ljude koji govore ruski. Mi možemo i trebalo bi da zaštitimo ruske dezertere od Putinove mobilizacije i odobrimo im privremeni azil“, rekao je „Špigelu“ član Zelenih zadužen za spoljnu politiku Robin Vagener, jer niko nebi trebalo da bude primoran da učestvuje u „tom“ ludilu“.

U Rusiji još uvek mogu da se čuju opozicioni glasovi, rekao je Vagener, i tražio da Nemačka otvori svoja vrata za demokratske opozicionare i novinare koji su ugroženi i da im omugići da u Nemačkoj mogu da nastave sa svojom borbom za demokratsku Rusiju.

Nakon stupanja na snagu odluke o delimičnoj mobilizaciji, koja u prvom talasu obuhvata 300.000 vojnih obveznika, avionaske karte za strane destinacije su u Rusije rasprodate, na granicama susednih zemalja stvaraju se kolone automobila sa Rusima koji hoće da napuste zemlju. Preme neproverenim informcijama koje stižu iz Rusije na spisku u prvom talasu mobilizacije su upravo i kritičari režima i rata. Međutim, granice Letonije, Estonije, Finske i Norveške preko kojih put vodi dalje ka zapadu, su za njih zatvorene.

Finland Russia
Napuštanje Rusije: Gužva na rusko-finskoj granici / Foto: Lauri Heino/Lehtikuva via AP

I nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fazer je izjavila da bi “u principu” ruski dezerteri kojima prete kazne do 10 godina zatvora trebalo da dabiju međunarodnu zaštitu u Nemačkoj. Rekla je da onaj ko se protivi ruskom režimu i sebe izloži „velikoj opasnosti“ može da zbog političkog progona zatraži azil u Nemačkoj, da je Savezna služba za migracije već dobila odgovarajuće instrukcije, ali da je odobravanje azila individualno i da podleže bezbednosnim proverama. „Ko mrzi Putinov put, a voli liberalnu demokratiju, taj je dobrodošao u Nemačku“, rekla je Fezer.

I na nivou Evropske unije se usaglašavaju stavovi oko odobravanja azila za ruske dezertere i protivnike režima.

Na samom početku rata su predstavnici crkava u Nemačkoj tražili da se svima koji i u Rusiji, i u Belorusiji i u Ukrajini odbijaju da učestvuju u ratu u Nemačakoj odobri azil.

Istočnoeveropske zemlje protiv azila za ruske dezertere

Ovakvoj politici se protive istočnoevropske zemlje.

Češka Vlada odbija da pruži utočište Rusima koji odbijaju da idu na ratište u Ukrajini, jer, kako objasnio ministar spoljnih poslova Jan Lipavski, samim tim što neko ne ispunnjava obaveze u sopstvenoj zemlji, time ne stiče uslov za humanitarnu vizu.

Ni tri baltičke zemlje Letonije, Estonija i Litvanija neće rusima koji beže od rata da odobre azil, sa sličnim obrazloženjem.

Mreža za ljude koji odbijaju da učestvuju u ratovima Connection saopštila je da „niko između 18 i 60 godina u Rusiji nije bezbedan od mobilizacije“. Kažu da prema infomacijama koje dobijaju iz Rusije nikome nije jasno po kom kriterijumu se vrši mobilizacija i da niko nije siguran. Mirovni aktivisti iz ove mreže se zato zalažu za to da „dokumenti, kao što je poziv u vojsku“ ne budu striktan uslov za dobijanje azila.

I organizacija Pro Asyl zahteva  da se olabave pravila za dobijanje azila za Ruse koji beže iz zemlje. Predlažu da se izda „humana viza“ Rusima koji su uspeli da se preko Gruzije ili Turske dokopaju Evropske unije.

Protesti i privođenja

Udruženje za ljudska prava OVD-Info je saopštilo da su pojedinim Rusima koji su bili uhapšeni na demonstracijama protiv mobilizacije uručeni pozivi za vojnu službu dok su bili u pritvoru, javlja Rojters.

Otkako je Putin u sredu najavio prvu veliku mobilizaciju u Rusiji nakon Drugog svetskog rata, letovi za izlazak iz zemlje su rasprodati, a u više gradova održani su protesti koje je policija brzo razbila. Prema podacima OVD-Info najmanje 1.310 demonstranata je privedeno, a nekima su uručeni pozivi za vojsku.

Rojters ističe da su se mnogi Rusi koji podležu mobilizaciji uputili u inostranstvo kako bi izbegli najveću regrutaciju od kraja Drugog svetskog rata. Jednom demonstrantu u Moskvi rečeno je da mu preti desetogodišnja zatvorska kazna jer je odbio da primi poziv za mobilizaciju, navodi OVD-Info.

Ruski zakoni daju policiji ovlašćenja da zaustave na ulici ljude za koje se smatra da izbegavaju mobilizaciju i predviđa višegodišnje zatvorske kazne i velike novčane kazne za one koji izbegavaju vojni rok.

Iako su ankete sugerisale široku podršku za rusku intervenciju u Ukrajini, masovno regrutovanje bi moglo da se ispostavi kao rizičan potez nakon obećanja Kremlja da se to neće dogoditi i niza neuspeha na bojnom polju u Ukrajini, navodi britanska agencija.

Ofanziva ukrajinske vojske na istoku zemlje naterala je ruske trupe na povlačenje i primorala Moskvu da raspiše mobilizizaciju jer je počela da gubi rat,

J.H./Welt/Spiegel/Tagesschau/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

azil za protivnike putina azil za ruske dezertere beg od mobilizacije delimična mobilizacija rusija mobilizacija rusija nemačka azil za ruske dezertere nemačka rat u ukrajini odlazak iz rusije opozicija rusija protesti mobilizacija rusija protivnici putina protivnici rta u ukrajini prtivnici rata rusija Rat u Ukrajini ruski dezerteri Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Povezane vesti

Komentar

23.septembar Momir Turudić

Ruski dezerteri na granicama NATO-a: Nazad u mobilizaciju!

Vrhunski cinizam je da države koje su na prvoj liniji podrške Ukrajini, rečnikom ruskog rukovodstva pozivaju Ruse da ne beže kod njih, već da „ispune svoju građansku dužnost“, odazovu se mobilizaciji i odu da ratuju u Ukrajini

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure