img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Itervju

Ana Oreg: Spomenik poniženja nevinih žrtava

31. oktobar 2022, 15:31 Nedim Sejdinović
Foto: PSG
Ana Oreg u Skupštini
Copied

„Kao i mnogi Mađari, moji preci su zaista bili nevine žrtve 1944/45 i zaslužuju da se njihovo stradanje obeleži spomenikom, ali nisu zaslužili da se njihova nedužna imena nađu pored onih koji su bili ratni zločinci“

Novosadskoj vlasti očigledno nikad nije dosta afera. Nakon što je sprovela temeljno urbanističko nasilje i udobni grad pretvorila u mesto nepodnošljivog življenja, na redu je i sistemska revizija prošlosti. Na samo nekoliko stotina metara od legendarnog Šodroša, na kojem urbanističko ali i ekološko nasilje treba da dosegne svoj vrhunac („Novi Sad na vodi“), ona planira da postavi tzv. Spomenik nevinim žrtvama 1944/45, navodno posvećen onima koji su ničim zasluženo stradali od ruke oslobodilaca Novog Sada. Spomenik je posledica dogovora vladajuće Srpske napredne stranke i njenog vernog koalicionog partnera, Saveza vojvođanskih Mađara, a u kontekstu bratsko-prijateljsko-autokratskog odnosa između Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana.

Niko normalan ne spori da je nakon oktobra 1944. godina, odnosno oslobođenja glavnog grada Vojvodine i okolice, bilo zločina nad nedužnima, da je u pitanju bila neprimerena odmazda za fašističke zločine, ali su na spisku nevinih kojima se diže ovaj spomenik osvanuli i oni koji to nikako nisu – naprotiv, u pitanju su zločinci i njihovi nalogodavci, oni koji su organizovali i sproveli Novosadsku raciju i druge zločine na području Novog Sada i Južne Bačke. Tu su recimo okupacioni gradonačelnik Novog Mikloš Nađ, upravnik okupacione policijske kapetanije u Novom Sadu Zombori Đula, komandant žandarmerijskih odreda koji su učestvovali u Raciji Batori Geza, zloglasni kolaboracionista Popović L. Milan, Heđi Jožef, koji je lično vršio zlostavljanje žrtava tokom Racije, pa i Tot Janoš, ubica petoro braće Jovandić. Protiv spomenika je ustala celokupna kritička novosadska javnost, sve relevantne opozicione stranke i nevladina udruženja, od ekstremnih levičara pa do konzervativaca. Među političkim strankama koje se bore protiv podizanja ovog spomenika, sprovode razne akcije, prikupljaju potpise nalazi se i Pokret slobodnih građana.

Opasan revizionizam

Juče se oglasila Ana Oreg, narodna poslanica i predsednica vojvođanskog odbora PSG-a. Ona je rekla da su njeni preci „zaista bili nevine žrtve 1944/45“, da su mnogi Mađari u tom periodu „nevino stradali“, da zaslužuju da se njihovo stradanje obeleži spomenikom, ali da nisu zaslužili da se njihova nedužna imena nađu pored onih koji su bili ratni zločinci.

„Mi iz Pokreta slobodnih građana želimo da gradimo multinacionalnu građansku Vojvodinu i Srbiju, i protiv smo svakog nacionalizma. Naročito smo protiv toga da se revizijom istorije ljudi koji su počinili najstrašnije zločine proglase za nevine žrtve, samo zato što su pripadnici određene nacije“, navela je ona. Oreg zaključuje da ovakav spomenik „na najgori način vređa dostojanstvo svih onih čiji su preci ubijeni tokom Novosadske racije, ali i uvreda za sve one čiji su preci zaista nevini stradali 1944/45“.

Pitali smo Anu Oreg šta se zapravo krije iza ideje novosadske vlasti da podigne spomenik koji odaje počast neupitnim ratnim zločincima. Ona veli da bi volela da veruje da je to posledica nemara ili greške, ali da to nije moguće s obzirom da je komisija koja se bavila spomenikom, prema njenim saznanjima, temeljno radila nekoliko godina.

„Bojim se da je u pitanju opasan revizionizam koji se provlači pod firmom ’istorijskog pomirenja Srba i Mađara’. Savez vojvođanskih Mađara je licemeran, hoće da se ’pomirenje’ realizuje sa bivšim radikalima koji su nam devedesetih pakovali po jedan sendvič za put do Mađarske, aludirajući na proterivanje, ili sa Milenkom Jovanovim, šefom poslaničkog kluba SNS-a, koji je kao član DSS-a predlagao da se osnuju jezičke patrole kako bi se utvrdilo ko od Mađara ne zna srpski jezik“, kaže Oreg za „Vreme“.

Komentarišući „odlične odnose“ između Mađarske i Srbije, Oreg kaže da u tim odnosima nema nikakvog sistema vrednosti već samo interesa i trgovine. „Do vrednosti ne drže ni Vučić, ni Orban, ni lider SVM-a Ištvan Pastor, koji je produžena ruka prethodne dvojice. Mi smo taoci njihovih interesa i trgovine, koje se predstavljaju ’dobrim odnosima’. Ništa lepo ne mislim o takvoj saradnji“, kaže Oreg.

Oreg najavljuje da će stranke i organizacije, protivnici Spomenika gradskoj vlasti predati peticiju sa potpisima Novosađana koji ne žele da im u gradu nikne obeležje ratnim zločincima. Nadaju se, kažu, brzoj reakciji, odustajanju od sulude ideje, odnosno ukidanju Odluke o podizanju spomenika nevinim žrtvama“. U peticiji se traži da se oformi novi sastav nadležne komisije čijim bi se radom utvrdio spisak istinski nevinih žrtava, kako na takvom spisku ne bi bilo nijednog imena nalogodavca, saučesnika i izvršioca zločina. „Ako ne bude reakcije gradske vlasti, borićemo se dalje, i sigurni smo da spomenika kojeg prati ovakav spisak – neće biti“, kaže ona.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ana oreg braća jovandić fašističke žrtve vojvodine izjednačavanje komunista i fašista mikloš nađ novi sad spomenik Novosadska racija Pokret slobodnih građana PSG psg novi sad ratni zločinci vojvodina savez vojvođanskih mađara spomenik spomenik nevinim žrtvama Spomenik nevinim žrtvama 1944/45 svm spomenik tot janoš vojvodina srbi mađari vređanje dostojanstva žrtava vučić orban
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade protiv auto-prevoznika Jaćimovića

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Povezane vesti

Sećam se

31.april Ivan Ivanji

Novosadska racija 21.1.1942: Moj lepi život u paklu

Na današnji dan pre tačno 80 godina krenuo sam u školu u Novom sadu. Pred kućom je bio veliki plakat na mađarskom, srpskom i nemačkom jeziku: „Racija...“ Preleteli smo preko objašnjenja: u gradu se nalaze sumnjive osobe i velike količine oružja, niko ne sme da napusti stan, prozori treba da su zatvoreni, zabranjeno je gledati na ulicu. Nema škole! Mene tada ništa drugo nije zanimalo. Imao sam nepunih 13 godina

Kultura sećanja

31.maj Ivan Ivanji

Kako sam preživeo »novosadsku raciju«

Za vreme "novosadske racije" policajci su dolazili i u stan mog strica, gde sam tog janura 1942. godine boravio. Policajci su uglavnom bili učtivi, a žandari ubice. Pitali su ko tu sve živi, pogledali legitimacije, za decu – stričeve sinove i mene – bila je dovoljna đačka knjižica. Kad su drugi put došli, zavirili su i u poneki orman, zahtevali da se skinu koferi i pogledali čega u njima ima, pitali da li u kući ima oružja. To je bilo sve. Na snazi je bila potpuna zabrana kretanja, moja braća i ja pojma nismo imali šta se događa na ulicama Novog Sada. Uveče smo prigušeno slušali Radio London, ali ne zbog vesti, nego zbog džeza

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure