

Zakulisni dilovi
Srpske vlasti opet uvoze kontroverzne Čečene
Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova




„Kao i mnogi Mađari, moji preci su zaista bili nevine žrtve 1944/45 i zaslužuju da se njihovo stradanje obeleži spomenikom, ali nisu zaslužili da se njihova nedužna imena nađu pored onih koji su bili ratni zločinci“
Novosadskoj vlasti očigledno nikad nije dosta afera. Nakon što je sprovela temeljno urbanističko nasilje i udobni grad pretvorila u mesto nepodnošljivog življenja, na redu je i sistemska revizija prošlosti. Na samo nekoliko stotina metara od legendarnog Šodroša, na kojem urbanističko ali i ekološko nasilje treba da dosegne svoj vrhunac („Novi Sad na vodi“), ona planira da postavi tzv. Spomenik nevinim žrtvama 1944/45, navodno posvećen onima koji su ničim zasluženo stradali od ruke oslobodilaca Novog Sada. Spomenik je posledica dogovora vladajuće Srpske napredne stranke i njenog vernog koalicionog partnera, Saveza vojvođanskih Mađara, a u kontekstu bratsko-prijateljsko-autokratskog odnosa između Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana.
Niko normalan ne spori da je nakon oktobra 1944. godina, odnosno oslobođenja glavnog grada Vojvodine i okolice, bilo zločina nad nedužnima, da je u pitanju bila neprimerena odmazda za fašističke zločine, ali su na spisku nevinih kojima se diže ovaj spomenik osvanuli i oni koji to nikako nisu – naprotiv, u pitanju su zločinci i njihovi nalogodavci, oni koji su organizovali i sproveli Novosadsku raciju i druge zločine na području Novog Sada i Južne Bačke. Tu su recimo okupacioni gradonačelnik Novog Mikloš Nađ, upravnik okupacione policijske kapetanije u Novom Sadu Zombori Đula, komandant žandarmerijskih odreda koji su učestvovali u Raciji Batori Geza, zloglasni kolaboracionista Popović L. Milan, Heđi Jožef, koji je lično vršio zlostavljanje žrtava tokom Racije, pa i Tot Janoš, ubica petoro braće Jovandić. Protiv spomenika je ustala celokupna kritička novosadska javnost, sve relevantne opozicione stranke i nevladina udruženja, od ekstremnih levičara pa do konzervativaca. Među političkim strankama koje se bore protiv podizanja ovog spomenika, sprovode razne akcije, prikupljaju potpise nalazi se i Pokret slobodnih građana.
Opasan revizionizam
Juče se oglasila Ana Oreg, narodna poslanica i predsednica vojvođanskog odbora PSG-a. Ona je rekla da su njeni preci „zaista bili nevine žrtve 1944/45“, da su mnogi Mađari u tom periodu „nevino stradali“, da zaslužuju da se njihovo stradanje obeleži spomenikom, ali da nisu zaslužili da se njihova nedužna imena nađu pored onih koji su bili ratni zločinci.
„Mi iz Pokreta slobodnih građana želimo da gradimo multinacionalnu građansku Vojvodinu i Srbiju, i protiv smo svakog nacionalizma. Naročito smo protiv toga da se revizijom istorije ljudi koji su počinili najstrašnije zločine proglase za nevine žrtve, samo zato što su pripadnici određene nacije“, navela je ona. Oreg zaključuje da ovakav spomenik „na najgori način vređa dostojanstvo svih onih čiji su preci ubijeni tokom Novosadske racije, ali i uvreda za sve one čiji su preci zaista nevini stradali 1944/45“.
Pitali smo Anu Oreg šta se zapravo krije iza ideje novosadske vlasti da podigne spomenik koji odaje počast neupitnim ratnim zločincima. Ona veli da bi volela da veruje da je to posledica nemara ili greške, ali da to nije moguće s obzirom da je komisija koja se bavila spomenikom, prema njenim saznanjima, temeljno radila nekoliko godina.
„Bojim se da je u pitanju opasan revizionizam koji se provlači pod firmom ’istorijskog pomirenja Srba i Mađara’. Savez vojvođanskih Mađara je licemeran, hoće da se ’pomirenje’ realizuje sa bivšim radikalima koji su nam devedesetih pakovali po jedan sendvič za put do Mađarske, aludirajući na proterivanje, ili sa Milenkom Jovanovim, šefom poslaničkog kluba SNS-a, koji je kao član DSS-a predlagao da se osnuju jezičke patrole kako bi se utvrdilo ko od Mađara ne zna srpski jezik“, kaže Oreg za „Vreme“.
Komentarišući „odlične odnose“ između Mađarske i Srbije, Oreg kaže da u tim odnosima nema nikakvog sistema vrednosti već samo interesa i trgovine. „Do vrednosti ne drže ni Vučić, ni Orban, ni lider SVM-a Ištvan Pastor, koji je produžena ruka prethodne dvojice. Mi smo taoci njihovih interesa i trgovine, koje se predstavljaju ’dobrim odnosima’. Ništa lepo ne mislim o takvoj saradnji“, kaže Oreg.
Oreg najavljuje da će stranke i organizacije, protivnici Spomenika gradskoj vlasti predati peticiju sa potpisima Novosađana koji ne žele da im u gradu nikne obeležje ratnim zločincima. Nadaju se, kažu, brzoj reakciji, odustajanju od sulude ideje, odnosno ukidanju Odluke o podizanju spomenika nevinim žrtvama“. U peticiji se traži da se oformi novi sastav nadležne komisije čijim bi se radom utvrdio spisak istinski nevinih žrtava, kako na takvom spisku ne bi bilo nijednog imena nalogodavca, saučesnika i izvršioca zločina. „Ako ne bude reakcije gradske vlasti, borićemo se dalje, i sigurni smo da spomenika kojeg prati ovakav spisak – neće biti“, kaže ona.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova


Aleksandar Vučić i njegov novi izmišljeni protivnik Sandro Goci danima se utrkuju ko će jače i bolje da pozove na „debatu“


Četiri osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 13 časova na autoputu Ruma-Šabac, potvrđeno je za N1 u MUP-u


„Nismo se pokazali, nismo dostojni, nemamo rezultate“, rekao je o opozicionim strankama Boško Obradović, nekadašnji čelnik Dveri, sada politički penzioner, što želi i dojučerašnjim kolegama iz opozicije


Zborovi građana Novog Sada najavljuju sve duže blokade sve dok svi aktivisti ne budu pušteni na slobodu. Najekstremniji je slučaj Ivana Petrovića, mladića bez roditelja koji je štićenik Centra za socijalni rad
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve