img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Diplomatija

Ana Brnabić u Berlinu: Litijumsko otopljavanje nakon ledenog doba

03. jul 2024, 10:39 T. S.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Po ko zna koji put uporedila studente sa nacistima: Ana Brnabić
Copied

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić nalazi se u dvodnevnoj poseti Nemačkoj. Srpske vlasti godinama Berlinu šalju pomešane poruke, od optužbi za narušavanje suvereniteta Srbije i zaštite ubice Olivera Ivanovića do traženja garancija Nemaca za kopanje litijuma u Srbiji. Od protestantske radne etike i Maksa Vebera se odavno odustalo

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić započela je danas dvodnevnu posetu Nemačkoj tokom koje će se sastati sa predsednicom Bundestaga Berbelom Bas.

U srpskoj delegaciji će biti i potpredsednice Skupštine Srbije Marina Raguš i Snežana Paunović, šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope Biljana Pantić Pilja, kao i šef delegacije u Parlamentarnoj skupštini OEBS-a Milan Radin, poslanik Srpske napredne stranke i predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava Aleksandar Marković, poslanica SNS-a Marija Zdravković, poslanik koalicije NADA Vladimir Đorđević, kao i predstavnici Privredne komore Srbije.

Brnabić će posetu Berlinu početi sastankom sa predstavnicima nemačke privrede u koorganizaciji Odbora za istok nemačke privrede i Privredne komore Srbije, a drugog dana boravka srešće se sa predsednicom Bundestaga Berbelom Bas i imati radni doručak sa poslanicima.

Anu Brnabić ugostiće i predsedavajući Fondacije Konrad Adenauer Norbert Lamert.

Ova fondacija je bila odigrala bitnu ulogu u stasavanju još nemuštih radikala u današnje naprednjake, dok je Angela Merkel bila kancelarka Nemačke i od dolaska SNS-a na vlast 2012. cvetala ljubav Beograda prema Berlinu. Aleksandar Vučić je ubrzo poručivao Srbima da treba da se ugledaju na Nemce, kleo se u protestantsku radnu etiku (otac Angele Merkel bio je protestantski sveštenik) i Maksa Vebera. Kancelarka je svom štićeniku na Balkanu političku ljubav uzvraćala. Demohrišćanka je mislila da je prepoznala saveznika na Balkanu.

Odnosi Beograda i Berlina su se bitno promenili kada je socijaldemokrata Olaf Šolc formirao koalicionu vladu, a ministarka spoljnih poslova postala kopredsednica Zelenih Analena Berbok. Nemački Zeleni su skloni tome da insistiraju na nekakvim demokratskim principima.

Berbok u Vučiću vidi ono što jeste – autokratu koji šuruje sa Putinom – pa su diplomatski odnosi između dve zemlje razumljivo zahladneli, a mediji pod kontrolom naprednjaka su se svetili periodičnom kampanjama usmerenim protiv pojedinih nemačkih zvaničnika. Bilo je reči o „jednoj zemlji“ koja podriva suverenitet Srbije i hoće da sruši Vučića, a jasno je bilo na koga se misli.

Vrhunac ledenog doba nastupio je kada su Zeleni odigrali ključnu ulogu u međunarodnoj kritici zbog „pokradenih“ vanrednih parlamentarnih, pokrajinskih, lokalnih i beogradskih izbora 17. juna. Ali su odnosi sada počeli da otopljavaju.

Pomešani signali

Poseta Ane Brnabić Nemačkoj dešava se uporedo sa protestima protiv eksploatacije litijuma u Srbiji, u sagi u kojoj je vodeća država Evropske unije zauzela centralnu ulogu. Samo, još uvek nije sasvim sigurno kakvu.

Priča o srpskom litijumu ponovo je podgrejana posle donošenja evropskog Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA) u kom se pominje i litijum iz Srbije, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i potpredsednik Evropske komisije Maroš Ševčovič potpisali su pismo o namerama za uspostavljanje strateškog partnerstva Srbije i EU po pitanju CRMA.

Da se radi o geopolitičkom pitanju, moglo se naslutiti iz intervjua koji je za srpske medije dao Tilman Kuban, nemački poslanik iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU/CSU), i izvestilac te partije za Srbiju, a posle posete Beogradu gde se sastao sa Vučićem i Anom Brnabić. On je tada rekao da može da razume da sa stanovišta Srbije sve mora da bude provereno i da se dobiju određene garancije, ali „da je to ogromna prilika da Srbija pošalje poruku Evropi, da možemo da računamo na vas i da ne želite da izazivate probleme već da ih rešavate”.

„To je ključna poruka u ovom projektu i bićemo veoma srećni da postoji saradnja sa nemačkim kompanijama koje će ovde investirati, ne samo tako što će koristiti sirovinu, već i tako što će proizvoditi baterije”, rekao je Kuban.

Sa druge strane, poruke koje srpska vlast šalje Nemačkoj variraju. Trenutni stav predsednika Srbije Aleksandra Vučića je da je bi rudnik litijuma mogao da počne sa radom 2028. godine, ali da kopanje neće početi bez garancija Nemaca da će biti ispunjeni svi mogući ekološki standardi.

„Dok nam Nemci ne budu garantovali da ćemo imati čiste reke i planine, da ćemo i to odlaganje za deponiju imati urađeno u skladu sa svim evropskim standardima, nećemo da pokušavamo ni da počinjemo“, kazao je Vučić.

Ova izjava predstavlja potpuni zaokret od onog „Nemcima ne verujem ama baš ništa“, što je predsednik Srbije rekao pre nešto više od godinu dana.

Pre dve godine je tadašnja premijerka Ana Brnabić izjavila da pojedine nemačke, američke i britanske kompanije finansiraju proteste protiv Rio Tinta u Srbiji, što su ambasade ovih država u zajedničkom saopštenju negirale.

„Elaborat“ koji nikad nije stigao

„Toplo-hladno“ u priči o eksploataciji litijuma savršen je primer odnosa koje aktuelna vlast neguje sa Nemačkom. Nakon optužbi opozicije o krađi izbora u decembru, Vučić je objavio da se neka evropska zemlja umešala u čitav izborni proces, a tabloidi su pohrlili da izveste da je u pitanju Nemačka.

Kako je Vučić tada najavio, državni organi sastavljaju „važno pismeno o uplivu i mešanju jedne važne zemlje u izborni proces Srbije na najbrutalniji način“.

U januaru, prilikom unosa badnjaka u Predsedništvo, predsednik Srbije se nije osvrnuo na to što „pismeno“ kasni, ali je tada taj napis, na kojem se navodno radi, nazvao „elaboratom“.

„Pravimo ozbiljan elaborat i bez obzira na to što to neće biti laka stvar za nas da se objavi, objavićemo kada završimo“, prenosi Tanjug reči predsednika.

Međutim, ako je „elaborat“ ikada i napisan, izvesno je da Nemačkoj nikada nije dostavljen. Ambasadorka Nemačke u Beogradu rekla je u februaru u intervjuu za „Vreme“ da nema nikakva saznanja o bilo kakvom dopisu ili elaboratu.

Optužbe Bratislava Gašića

Još jedan diplomatski skandal dogodio se u junu prošle godine, kada je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić na sednici Skupštine Srbije, govoreći o ubistvu Olivera Ivanovića, naveo da srpski organi „tačno znaju ko je ubica“ i dodao:

„I tražili smo od nemačkih organa, pod čijom je zaštitom u ovom trenutku taj čovek, da nam daju podatke“, rekao je Gašić.

Berlin je ubrzo zatražio hitno objašnjenje srpskih vlasti povodom optužbi koje je izneo Gašić.

„Odlučno odbacujemo insinuacije da počinilac stoji pod zaštitom nemačkih organa. Savezna Vlada nema saznanja o tome ko je ubio Olivera Ivanovića 16. januara 2018. godine i zamolila je srpsku Vladu da što je pre moguće razjasni optužbe srpskog ministra unutrašnjih poslova“, naveo je jedan portparol nemačke Vlade u pisanom odgovoru na upit Dojče velea.

Gašić je potom izjavio da nije optužio Nemačku, već da je njegova izjava „preneta bez znaka pitanja“ koji joj daje drugačiji smisao.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se zbog Gašićevih izjava zvanično izvinio dva meseca kasnije.

Firme mogu šta hoće

Uprkos neprijateljskim izjavama upućenim Berlinu i izuzetno negativnoj slici o Nemačkoj koja je stvorena u tabloidima, odnos prema nemačkim kompanijama i nemačkom novcu je izuzetno blag. Na uštrb radnika.

U aprilu je Dojče vele pisao o izrabljivanju radnika u nemačkim firmama na jugu Srbije. Tada su pojedine radnice nemačkih kompanija Lidl i Leoni objavile da zarađuju oko 60.000 dinara mesečno, da se njihovo radno vreme ne poštuje i da sindikata nema – sve što je u Nemačkoj nezamislivo i protivzakonito.

Jedna od radnica u Lidlu je rekla da postoje zaposleni čija je uloga da budu „podrška radnicima“. Ali, kada se njima požali, oni moraju da prenesu ime i prezime radnika koji se žali i na šta se žali. „Tada kreće novi krug pakla i osveta, otvoreno neprijateljski kažu da znaju za tvoje žalbe, gube se bonusi i slično“, kazala je ona.

Tagovi:

Ana Brnabić litijum u Srbiji Srbija Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure