
Studentski protesti
Tura do Strazbura: Uz ispraćaj vladike Grigorija, studenti krenuli ka Ulmu
Desetog dana puta, oko 80 biciklista, uglavnom studenata, krenuli iz Minhena ka Ulmu, ispratio ih vladika Grigorije
Desetog dana puta, oko 80 biciklista, uglavnom studenata, krenuli iz Minhena ka Ulmu, ispratio ih vladika Grigorije
„Ako ti je neko rekao da si buntovnik, odgovori da jesi, ali dodaj i zbog čega, zašto ne pristaješ na situaciju u kojoj te svode na nulu, u kojoj si niko i ništa. Jer ako na to pristaneš, rezultati će biti loš život, loša politika, loša estetika, a prostor u kom si za tebe će postati neizdrživ“, rekao je za novogodišnji dvobroj „Vremena" vladika Grigorije
“Sada su se pojavili neki drugi mladi ljudi, sasvim drugačiji, koji su isto nečim nadahnuti. Možda su ti nadahnuti i nečijom veronaukom, možda nečijom antiveronaukom, možda nečijom filozofijom… Možda su oni jedan novi svet koji se mnogo bolje prilagođava dramatičnom tehnološkom razvoju. Ali možda oni u stvari osećaju šta znači sloboda u pravom smislu, čak mnogo dubljem nego što smo to osećali mi koji smo tu reč mnogo puta izgovarali. Možda oni osećaju opasnost koju donosi sa sobom očigledna kriza demokratije u celom svetu. Priznajem, mislio sam da ne postoje više takvi mladi ljudi kao što smo mi bili. Međutim, oni postoje i realno su mnogo bolji od nas i mnogo manje podložni manipulacijama, kako takozvane duboke države, tako i političara i medija”
Novogodišnji dvobroj „Vremena“ na većem broju strana donosi ekskluzivne intervjue i priče za uživanje
„Takav nesebični duh pun potencijala za plemenita dela pojavljuje se danas među mladim ljudima, studentima i đacima, koji se zalažu za opšte dobro i to baš onda kada bi pomislili da vitezova više nema“, rekao je Grigorije primajući priznanje „Vitez poziva“
"Moramo se promeniti kao društvo, moramo prestati biti društvo u kojem od nekog pojedinca zavisi sudbina celog naroda“, kaže u intervjuu za KoSSev vladika Grigorije
„Veoma bih voleo da imam priliku da razgovaram sa Albancima i sa njihovim verskim liderima, jer duboko verujem da je za svakog normalnog čoveka miran i dostojanstven suživot na prvom mestu, da je on iznad svakog sukoba, netrpeljivosti i mržnje“
“Svi ljudi koji iz raznih razloga pričaju kako treba da se ratuje i kako ratova mora biti, trebalo bi da se savetuju s nama koji smo rat živeli. Jer rat je strašan, i to ne samo u pogledu toga da možeš da izgubiš glavu ili da možeš da izgubiš nekog bližnjeg, kao što sam ja izgubio nekolicinu ljudi koje sam mnogo voleo... Ali zamislite trenutak: moj brat ide sa svojim tastom na razmenu leševa. A taj je njegov tast izgubio sina od 23 godine, i kaže mom bratu: ‘Da mi je neko pričao da ću se obradovati mrtvom sinu...’”
“Svi ljudi koji iz raznih razloga pričaju kako treba da se ratuje i kako ratova mora biti, trebalo bi da se savetuju s nama koji smo rat živeli. Jer rat je strašan, i to ne samo u pogledu toga da možeš da izgubiš glavu ili da možeš da izgubiš nekog bližnjeg, kao što sam ja izgubio nekolicinu ljudi koje sam mnogo voleo... Ali zamislite trenutak: moj brat ide sa svojim tastom na razmenu leševa. A taj je njegov tast izgubio sina od 23 godine, i kaže mom bratu: ‘Da mi je neko pričao da ću se obradovati mrtvom sinu...’”
„Kod Srba je pozivanje na narod upravo pozivanje na silu, na večito ugroženu masu koja u svakom trenutku treba da se pojavi i reši stvar svrstavajući se uz govornika koji pretenduje na to da je on njen isključivi zastupnik“, rekao je vladika Grigorije
Zašto su važni glasovi predstavnika verskih zajednica? Zbog čega mahom ćute? Koje poruke u poslednje vreme možemo da čujemo? Na šta prvo pomislimo kada se govori o porodičnim šetnjama? A na šta bismo sve mogli da pomislimo
Sinoć je u bukvalno krcatoj Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine, održana promocija knjige „Nebeska dvorišta“ vladike Grigorija u izdanju „Lagune“. Kritičari hvale knjigu i opisuju ju je kao alegoriji o malom čoveku na udaru pošasti rata, a sam vladika Grigorije je u intervjuu „Vremenu“ broj 1640 o svom delu ovako govorio
„Ne pretendujem na to da sam nužno u pravu kada je reč o mojim političkim procenama, ali sam siguran da bi jedino gore od toga da pogrešim bilo to da sedim skrštenih ruku i ćutim gledajući očiglednu nepravdu i zloupotrebe. Moje građansko pravo mi daje mogućnost i da se suzdržavam od sudelovanja u političkom životu. Međutim, moja episkopska dužnost mi nalaže da vodim brigu o dobrobiti svih ljudi”
Životinja nacionalizma je ono što je siromašnoj porodici na Balkanu "pojelo kravu". Nije to, dakle, bila samo mržnja i viševjekovna netrpeljivost, već istinska neman, divlja i nezasita, koja je unesrećila čitave narode. I ne, tu životinju ne treba ubiti, već je treba neodstupno ukrotiti i upregnuti da ore, a ne da kolje, ubija i zavađa
„Avangarda za celu Evropu” Studente je u Minhenu dočekao i vladika Srpske pravoslavne crkve Grigorije koji je za N1 rekao da su studenti iz Srbije „najjednostavnije rečeno avangarda ne samo za Srbiju, nego za celu Evropu”. „Srećan sam što mi možemo da ugostimo studente ovde u Minhenu, sutra u Augsburgu, Štutgartu u i gradu Karlsrue. Ako bismo mogli da budemo sa njima svaki sekund, to bi za nas bila velika čast. Ali i ovo, što imamo priliku da ih ugostimo, velika je čast i velika radost", rekao je on. Student Uroš rekao je za N1 da je doček bio fenomenalan, kao i govor vladike Grigorija, koji je poručio da ko udari na studente - ne udara samo na najbolje u srpskom narodu, već na samog Hrista. Nazivajući studente „savremenim vitezovima” i „junacima našeg doba”, vladika Grigorije rekao je da oni podsećaju da vrlina još uvek postoji i da dobrota nije zauvek utihnula. „Danas su s vama i kroz vas lepota, dobrota i pamet zakoračile preko našeg praga. Vaš dolazak je ovaj grad i ovaj dom učinio mestom sabornosti, požrtvovanosti, plemenitosti i istrajnosti. Stojeći ovde pred vama, ispovedam da osećam kao retko kad u životu tremu, jer je vaš podvig i borba obavezujući i podstiču svakog od nas da iz svog bića izvuče ono najbolje, ono što smo već odavno zaboravili ili potisnuli, a to je pre svega da budemo bolji i plemenitiji ljudi“, rekao je vladika Grigorije, koji je i sam bio jedan od organizatora studentskih protesta 1992. godine, dok je studirao teologiju. [caption id="attachment_4900116" align="aligncenter" width="1920"]View this post on Instagram