
Nemačka
Automobil uleteo u karnevalsku povorku u Manhajmu, najmanje dve žrtve
Nejasno je da li je vozač među ljude uleteo namerno ili da li to ima veze sa karnevalskim slavljem
Lideri država Evropske unije su odlučili da otvore pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, iako je ova država još uvek formalno međunarodni protektorat. „Popunjavanje geostrateškog prostora“, da ga ne bi ispunila Rusija, ipak ima prioritet
Lideri Austrije, Nemačke, Španije, Luksemburga i Irske bili su podržali otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom uoči sednice Evropskog saveta u Briselu u četvrtak. A to je učinio i nemački kancelar Olaf Šolc uoči samita u Briselu izrazio je zadovoljstvo što Evropska unija napreduje u procesu proširenja, te što idući koraci mogu biti ponuđeni Bosni i Hercegovini.
„Dobra je poruka da napredujemo dalje u procesu proširenja. U svakom slučaju, veoma sam za to da, nakon mnogih napora koji su učinjeni u Bosni i Hercegovini, sada i mi treba da preduzmemo sledeće korake za ovu zemlju, kao što smo to već omogućili mnogim drugim“, kazao je Šolc.
Dodik: BiH je “mala EU”
I predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se inače zalaže za otcepljenje RS od Bosne i Hercegovine i to ponavlja kad god mu se ukaže prilika, pozdravio je odluku Evropskog saveta.
„Zahvaljujem vladama i parlamentima svih država članica. Ta odluka priznanje je svim građanima i političkim snagama koje se uporno zalažu za jačanje međusobnog poštovanja, dogovora i kompromisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata“, napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Poručio je i da „odluka jača temelje koje je spremna da jača Republika Srpska – dejtonsku i na Ustavu građenu BiH, koja jednako pripada svima“.
„Zato današnju odluku smatram velikim priznanjem i sebi i Republici Srpskoj za politiku koju je vodila. Stav Evropskog saveta da dejtonska BiH, sa dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, može da bude član EU pokazuje da unutrašnja struktura BiH nije smetnja“, ocenio je Dodik.
Rogobatan politički sistem
BiH ima status kandidata za punopravno članstvo od decembra 2022. godine. Prema Dejtonskom sporazumu zemlja je podeljena na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, etničke podele su dominantne u političkom životu, tri konstitutivna naroda imaju pravo veta u svebosanskim institucijama, pa je centralna država suštinski disfunkcionalna.
Politički sistem je rogobatan, izborni sistem jedan od najkomplikovanijih, ako ne i najkomplikovaniji na svetu. Na opštim izbrima biraju se članovi Predsedništva BiH, predsednik i potpredsednici entiteta Republika Srpska, poslanici u parlamentima entiteta, Distrikta Brčko i kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine u kojoj ima deset kantonalnih skupština.
A čak i rezultat izbora može da poništi Visoki predstavnik u BiH, koji praktično ima ulogu protektora, što ukazuje na to koliko je još dugačak put Bosne i Hercegovine do suštinskog približavanja Evropskoj uiniji.
Šmit: Ovo je signal Rusiji
Viskoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je rekao da vidi velike deficite po pitanju demokratije u Bosni i Hercegovini. Pa ipak, „geostrateški je potpuno jasno da EU mora primiti ovu državu u članstvo.
To je takođe signal Rusiji,“ rekao je on u intervjuu za nemačku radio stanicu Deutschlandfunk, a preneo Dojče Vele.
Na pitanje nemačkog novinara, da li je BiH uopšte zrela za pregovore, Šmit kaže da „peticu na ispitu zrelosti nije zaslužila“. Dodaje kako svedočansvo sadrži različite ocene, čak i velike deficite, ali da politički i geostrateški iz Brisela mora doći poruka koja glasi „vi ste deo slobodne Evrope“.
Deficite u BiH visoki predstavnik vidi u neostvarivanju zadatih prioriteta EU.
Evropska komisija je najpre bila zadala 14 prioriteta koji se moraju ispuniti da bi u decembru prošle godine to smanjila na osam. Sada se očekuje samo tri plus jedan.
„U BiH imamo kompleksnu situaciju, da se o svakoj pojedinačnoj temi o evropskim standardima vodi borba, spor, pregovori. Ali, funkcionalnost se popravila u poslednje dve godine i ja sam pokušao da dam svoj skromni doprinos“, rekao je Šmit za Deutschlandfunk.
Posledice rata u Ukrajini
Napad Rusije na Ukrajinu je sa mrtve tačke pokrenuo zapušteni proces proširenja EU koji se godinama unazad svodio na obećanja o „evropskoj perspektivi“ zainteresovanim državama.
Rat u Ukrajini ima dalekosežne posledice na čitav evropski kontinent, zapadne zemlje zbijaju redove u globalnom sukobu sa Moskvom, pa se dodelom statusa kandidata pod hitno popunjava prazan geostrateški prostor da ga ne bi popunila Rusija.
Nejasno je da li je vozač među ljude uleteo namerno ili da li to ima veze sa karnevalskim slavljem
Papa i dalje dobija dodatni kiseonik visokog protoka nakon problema sa kašljanjem u petak, što je izazvalo strahove od nove plućne infekcije
Povratak Donalda Trumpa u Belu kuću označio je tektonske promene u međunarodnim odnosima. Umesto jačanja savezništva sa evropskim partnerima, SAD sve više naglašavaju razlike i sukobe interesa. Da li se transatlantska saradnja urušava pred našim očima
Na samitu o Ukrajini u Londonu, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla da će Evropska komisija predložiti plan o naoružavanju jer „zaista moramo ozbiljno da pojačamo svoje napore“
Ukoliko Papa Franja premine, sledi oštra borba među frakcijama u ovoj crkvi
Intervju: Predrag Voštinić, aktivista Lokalnog fronta iz Kraljeva
Sloboda se već desila Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve