img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Zarobljeni astronauti: Kakve posledice ostavljak dug boravak u svemiru?

21. avgust 2024, 13:41 S.Z.
Foto: AP/Chris O'Meara
Copied

Dvoje astronauta NASA-e, koji su zarobljeni u svemiru zbog kvara na „Boingovoj” letelici „Starlajner” otišli su u svemir na osam dana, a povratak će možda morati da čekaju i nekoliko meseci. Doktor tehničkih nauka Saša Marković kaže za „Vreme“ da je od iščekivanja, opasniji dug boravak u bestežinskom stanju

Američki astronauti Beri Vilmor i Sunita Vilijams i dalje su zarobljeni na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), dok se vodi debata da li je „Boingova“ letelica „Starlajner“, koja ih je dovela tu, dovoljno bezbedna da ih vrati.

Plan je bio da tokom prvog testiranja „Starlajner“ kapsule njih dvoje ostanu osam dana u svemiru, ali je „Starlajner“ imao probleme sa curenjem helijuma i potisnicima na putu ka ISS-u, zbog čega je razmatrana mogućnost da se astronauti vrate letelicom Crew Dragon kompanije „SpaceX“, ali tek u februaru 2025.

U narednim danima, NASA i „Boing“ bi mogli da odluče da odobre „Starlajner“ za povratak astronauta na Zemlju, što znači da njihov boravak možda neće trajati toliko dugo.

Mogućnost šestomesečnog odlaganja i dalje postoji, a toliko dugo čekanje pod ekstremnim uslovima u svemiru može izazvati mnogo gore probleme od anksioznosti i stresa.

Bestežinsko stanje i zračenje

Doktor tehničkih nauka Saša Marković kaže za „Vreme“ da je u ovom slučaju više zabrinjavujuće fizičko stanje astronauta jer u ljudskom telu nastupaju promene u organizumu koje se ne mogu kontrolisati ni na koji medicinski način.

„Kada je praksa boravka ljudi u orbitalnim stanicama oko zemlje u pitanju, iskustva pokazuju da čovek može da izdrži dugo. Mislim da rekord drži ruski astronaut koji je proveo skoro dve godine takvom stanju”, kaže Marković.

On objašnjava da je veći problem, na primer, što u bestežinskom stanju dolazi do gubitka kalcijuma. Telo postaje veoma krhko i osetljivo.

„Takođe, mišićna ditrrofija je neminovna, iako astronauti imaju trenažere, ništa ne može da zameni zemljinu grtavitaciju u punom obimu na telo”, kaže Marković.

Najznačajnija stvar je, dodaje, da je zaštita broda od kosmičkog zračenja vrlo slaba jer ne postoji zaštitni sloj atmosfere koji štiti od tog zračenja.

„Posledice na zdravlje mogu da se osete i nekoliko decenija kasnije. Najčešće kroz razne vrste malognih bolesti koje su izazvane povećanom dozom zračenja”, kaže Marković.

Iskrivljena percepcija vremena

Portal The Conversation piše pak, da iščekivanje „krivi“ ljudsku percepciju vremena i pod normalnim uslovima.

Naime, svi su iskusili „agoniju“ čekanja prevoza ili odgovora na poruku osobe u koju smo zaljubljeni. Tada je vreme „usporeno“ jer se mnogo više koncentrišemo na njegov protok, dok ga pod normalnim okolnostima u većini slučajeva ignorišemo. Tačnije, vreme brže prolazi, ako se ne razmišlja o njemu, a stres, nelagodnost i bol pogoršavaju ovaj efekat, piše The Conversation, pa upozoravaju na psihičko stanje astronauta.

Sagovornik „Vremena” međutim kaže da, što se tiče psihičke krize, svi astronauti prolaze kroz rigorozne treninge.

„Oni podrazumevaju višednevnu izloženost prostoru bez svetla i ljudskog prisustva, na primer. Njihovi nervi su trenirani da mmogu tako nešto da izdrže”, kaže Marković.

On naglašava da postoji sigurnosni aspekt rizika jer je orbitalna stanica vrlo krhka.

Može u svakom trenutku doći do požara ili masivne havarije koja može da dovede do toga da povratak na zemlju bude hitan. Kada nema te mogućnosti astronauti su ostavljeni „u nebranom grožđu”.

Tagovi:

NASA svemir Astronauti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Cela Kuba bez struje

Energetska kriza

16.mart 2026. I.M.

Potpuni nestanak struje na Kubi: Bez električne energije ostalo celo ostrvo

Na Kubi je došlo do potpunog prekida u snabdevanju električnom energijom, saopštilo je Ministarstvo energetike te zemlje. Prema navodima vlasti, nacionalni elektroenergetski sistem je isključen, a istraga o uzrocima je u toku

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. B. B.

Tramp: Ukoliko ne pomogne oko Ormuskog moreuza NATO-u se loše piše

Ako saveznici ne pomognu u obezbeđivanju Ormuskog moreuza, to će biti „veoma loše za budućnost NATO-a“, rekao predsednik SAD Donald Tramp

Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Ruske obaveštajne službe

16.mart 2026. A.I.

Otkrivena supertajna ruska obaveštajna Jedinica 75127: Špijun pao zbog kontakta sa Srbinom

Supertajna ruska Jedinica 75127 zadužena je, pored ostalog, za likvidacije Putinovih protivnika u inostranstvu. Njen špijun pao je u Kolumbiji kada je pokušao da ostvari kontakt sa jednim državljaninom Srbije, piše nemački “Špigel”

Rođaci Kenijaca poginulih boreći se na strani Rusije u Ukrajini

Rat u Ukrajini

16.mart 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Rusija regrutuje Afrikance da ginu u Ukrajini

Rusija širom Afrike regrutuje muškarce za rat – po pravilu na prevaru. Stopa smrtnosti je velika – oni su topovsko meso. Porodice pokušavaju da dopreme tela poginulih kako bi ih sahranili

Klimatske promene

15.mart 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Sve manje mesta na planeti pošteđeno surove toplote

Nova globalna studija potvrđuje da ekstremna toplota parališe ljude čak i pri jednostavnim dnevnim zadacima poput hodanja

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure