img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Zarobljeni astronauti: Kakve posledice ostavljak dug boravak u svemiru?

21. avgust 2024, 13:41 S.Z.
Foto: AP/Chris O'Meara
Copied

Dvoje astronauta NASA-e, koji su zarobljeni u svemiru zbog kvara na „Boingovoj” letelici „Starlajner” otišli su u svemir na osam dana, a povratak će možda morati da čekaju i nekoliko meseci. Doktor tehničkih nauka Saša Marković kaže za „Vreme“ da je od iščekivanja, opasniji dug boravak u bestežinskom stanju

Američki astronauti Beri Vilmor i Sunita Vilijams i dalje su zarobljeni na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), dok se vodi debata da li je „Boingova“ letelica „Starlajner“, koja ih je dovela tu, dovoljno bezbedna da ih vrati.

Plan je bio da tokom prvog testiranja „Starlajner“ kapsule njih dvoje ostanu osam dana u svemiru, ali je „Starlajner“ imao probleme sa curenjem helijuma i potisnicima na putu ka ISS-u, zbog čega je razmatrana mogućnost da se astronauti vrate letelicom Crew Dragon kompanije „SpaceX“, ali tek u februaru 2025.

U narednim danima, NASA i „Boing“ bi mogli da odluče da odobre „Starlajner“ za povratak astronauta na Zemlju, što znači da njihov boravak možda neće trajati toliko dugo.

Mogućnost šestomesečnog odlaganja i dalje postoji, a toliko dugo čekanje pod ekstremnim uslovima u svemiru može izazvati mnogo gore probleme od anksioznosti i stresa.

Bestežinsko stanje i zračenje

Doktor tehničkih nauka Saša Marković kaže za „Vreme“ da je u ovom slučaju više zabrinjavujuće fizičko stanje astronauta jer u ljudskom telu nastupaju promene u organizumu koje se ne mogu kontrolisati ni na koji medicinski način.

„Kada je praksa boravka ljudi u orbitalnim stanicama oko zemlje u pitanju, iskustva pokazuju da čovek može da izdrži dugo. Mislim da rekord drži ruski astronaut koji je proveo skoro dve godine takvom stanju”, kaže Marković.

On objašnjava da je veći problem, na primer, što u bestežinskom stanju dolazi do gubitka kalcijuma. Telo postaje veoma krhko i osetljivo.

„Takođe, mišićna ditrrofija je neminovna, iako astronauti imaju trenažere, ništa ne može da zameni zemljinu grtavitaciju u punom obimu na telo”, kaže Marković.

Najznačajnija stvar je, dodaje, da je zaštita broda od kosmičkog zračenja vrlo slaba jer ne postoji zaštitni sloj atmosfere koji štiti od tog zračenja.

„Posledice na zdravlje mogu da se osete i nekoliko decenija kasnije. Najčešće kroz razne vrste malognih bolesti koje su izazvane povećanom dozom zračenja”, kaže Marković.

Iskrivljena percepcija vremena

Portal The Conversation piše pak, da iščekivanje „krivi“ ljudsku percepciju vremena i pod normalnim uslovima.

Naime, svi su iskusili „agoniju“ čekanja prevoza ili odgovora na poruku osobe u koju smo zaljubljeni. Tada je vreme „usporeno“ jer se mnogo više koncentrišemo na njegov protok, dok ga pod normalnim okolnostima u većini slučajeva ignorišemo. Tačnije, vreme brže prolazi, ako se ne razmišlja o njemu, a stres, nelagodnost i bol pogoršavaju ovaj efekat, piše The Conversation, pa upozoravaju na psihičko stanje astronauta.

Sagovornik „Vremena” međutim kaže da, što se tiče psihičke krize, svi astronauti prolaze kroz rigorozne treninge.

„Oni podrazumevaju višednevnu izloženost prostoru bez svetla i ljudskog prisustva, na primer. Njihovi nervi su trenirani da mmogu tako nešto da izdrže”, kaže Marković.

On naglašava da postoji sigurnosni aspekt rizika jer je orbitalna stanica vrlo krhka.

Može u svakom trenutku doći do požara ili masivne havarije koja može da dovede do toga da povratak na zemlju bude hitan. Kada nema te mogućnosti astronauti su ostavljeni „u nebranom grožđu”.

Tagovi:

Astronauti NASA svemir
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Varufakis pozvan u policiju

Grčka

17.januar 2026. I.M.

Janis Varufakis pozvan u policiju zbog priznanja da je koristio ekstazi i marihuanu

Grčka policija uručila je poziv Janisu Varufakisu da se javi jedinici za borbu protiv narkotika, nakon što je javno govorio o marihuani i jednokratnom korišćenju ekstazija pre više od tri decenije

SAD

SAD

17.januar 2026. Met Pirson / DW

Šta znači Trampova suspenzija imigrantskih viza i koga sve pogađa

Suspenzija zahteva za vize za stalni boravak iz 75 zemalja sveta samo je najnovija u nizu mera kojima administracija Donalda Trampa dodatno ograničava ulazak stranaca u Sjedinjene Američke Države

Položaj Rusije u svetu

16.januar 2026. Uroš Mitrović

Geopolitičko zamrzavanje Kremlja: Halo Moskva, ovde Karakas i Teheran!

Geopolitički uticaj Rusije okupirane ratom u Ukrajini sve više slabi. To je posledica kombinacije unutrašnjih i spoljnih izazova i promena u međunarodnim odnosima

Ursula fon der Lajen

Evropska komisija

16.januar 2026. K. S.

Hoće li evroposlanici izglasati nepoverenje Ursuli fon der Lajen?

Evroposlanici ponovo glasaju o nepoverenju predsednici Evropske komisije Ursluli fon der Lajen

Kriminal

16.januar 2026. Filip Đorđević (DW)

„Narko-terorizam“: Šta povezuje Venecuelu sa Balkanom?

Brojne istrage povodom suđenja Nikolasu Maduru, koje sprovode američke vlasti, pominju i učešće nekih balkanskih kartela u švercu narkotika iz Venecuele. Koji putevi iz Južne Amerike vode u naše krajolike

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure