Vodostaj Dunava u Rumuniji je na najnižem nivou od 1996. godine, a to je dovelo do ograničavanja navodnavanja za poljoprivrednike, smanjenja transporta robe, a poremetilo je i rečni turizam u Mađarskoj
Suša i vreli toplotni talas u Evropi oborili su vodostaje Dunava i Rajne na veoma nizak nivo. Na ulazu Dunava u Rumuniju vodostaj reke je pao na najniži nivo u poslednjih 30 godina. Protok je tokom vikenda iznosio svega 1.700 kubnih metara u sekundi, a uobičajeni julski prosek je oko 4.700 metara.
Sredinom jula su i mađarske vlasti upozorile da je Dunav na samo nekoliko centimenatara iznad višegodišnjih rekordno niskih nivoa. Slična situacija je i u Hrvatskoj, gde je tokom vikenda izmeren istorijski nizak vodostaj Dunava, 17 centimentara niži od najniže izmerenog vodostaja do sada 2022. godine.
U Hrvatskoj je zbog niskog vodostaja došlo do promene vodnog režima, a stručnjaci upozoravaju da je to loše i za ekosistem, za riblji fond, za kanale koji navodnjavaju privredu, ali i za plovni put, prenosi hrvatski Dnevnik.
Kako se vidi na fotografijama koji je objavio Rojters na obalama su se pojavili ogromni peščani sprudovi, projektni trajekti su obustavili saobraćaj, a barže natovarene žitaricama su ostale zaglavljene jer nemaju dovoljnu dubinu za plovidbu.
Izvor: FoNet/APSuša
Uticaj na transport robe i turizam
Rumunija je među najvećim izvoznicima žitarica u Evropu, te ovaj zastoj na Dunavu dolazi usred izvozne sezone. Zbog manjka vode, rumunske vlasti su ograničile korišćenje vode za navodnjavanje useva u jugoistočnom delu zemlje, a akumulacije se pažljivo kontrolišu kako bi nuklearna elektrana Černavoda imala dovoljno vode za hlađenje reaktora.
Slična je situacija i na Rajni, najprometnijoj unutrašnjoj plovnoj ruti u Evropi koja povezuje Holandiju sa Nemačkom, Francuskom i Švajcarskom.
U Kaubu u Nemačkoj vodostaj Rajne je toliko nizak da brodovi ne mogu da plove sa putnim teretom. Prevoznici stoga ukrcavaju znatno manje robe kako se plovila ne bi nasukala, a to automatski povećava i troškove transporta.
Problem je i u Mađarskoj kojoj su međunarodna rečna krstarenja glavni turistički prihod, sa oko 600.000 putnika godišnje, prenosi Rojters. Mađarski operater turističkih obilazaka MAHART-PassNave saopštio je da rečni kruzeri još uvek mogu da uđu u Mađarsku, ali da je nekoliko brodova nasukano ili čeka u lukama zbog niskog vodostaja. Ova kompanija je zabeležila pad rezervacija od 18 odsto u julu.
Moguće i velike ekonomske posledice
Iako nizak vodostaj nije ništa novo na evropskim rekama, ono što stručnjaci ističu jeste ozbiljnost i trajanje tokom turističke sezone. Toplotni talasi povećavaju rizik na kopnu i umanjuju topljenje snega i padavina koji održavaju stabilan nivo vode u Dunavu i Rajni.
Ipak, kako piše Nova.rs iskustvo od ranijih godina pokazuje da posledice mogu biti ozbiljne. Rajna je još 2018. godine zbog suše bila neplovna što je ozbiljno uticalo na nemačku farmaceutsku i hemijsku proizvodnju koja je pala oko 10 odsto za tri meseca.
Kompanija BASF je tada procenila da ju je nizak vodostaj koštao oko 250 miliona evra, a ekonomisti su procenili da je velika suša 2022. smanjila nemački privredni rast za čak pola procentnog poena.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost upotrebe bombe MOAB, poznate kao „majka svih bombi“, u eventualnim novim napadima na Iran, objavio je CNN pozivajući se na američke zvaničnike. Ipak, postoje sumnje da bi ovo oružje moglo da uništi duboko ukopana iranska nuklearna postrojenja
Nasilni protesti potresli su Tiranu, gde su demonstranti palili objekte i sukobljavali se sa policijom. Okupljeni zahtevaju promene u obrazovnom sistemu i veću odgovornost vlasti, dok deo njih traži ostavku premijera Edija Rame
Protesti francuskih srednjoškolaca ne samo da ne jenjavaju već su postali gotovo uvodna vest svih svetskih medija, uz zastrašujuće slike ogoljenog policijskog nasilja. Poražavajuća slika francuskog školstva danas u suštini je samo slika i prilika kontinuiranog zanemarivanja i urušavanja javne uprave uopšte, a školstva naročito, koje je za Makronovog dvomandatskog vakta 2017–2027 doživelo svoj žalosno očigledni vrhunac
Uoči izbora 27. oktobra, centralna tema kampanje je pitanje odgovornosti premijera Benjamina Netanjahua (vidi sliku) za Hamasov masakr pre tri godine. Oko 70 odsto birača kaže da će ta tema uticati na njihovu odluku
Donald Tramp je prešao na pogrešnu stranu istorije, rekao je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Sparazum Trampa i Putina o ruskoj isporuci dizela smatra izdajom
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.