Vođa palestinskog Hamasa Ismail Hanije je u Teheranu prisustvovao inauguraciji novog predsednika Irana Masuda Pezeškijana. Ubijen je u svojoj rezidenciji posle ceremonije u „cionističkom napadu“, saopštila je iranska Revolicionarna garda. Iste noći Izrael je u Bejrutu „eliminisao" komandanta šiitske milicije Hezbolah Fuada Šukra
Politički vođa Hamasa Ismail Hanije prisutvovao je 30. jula u Teheranu inauguraciji novog, devetog po redu, predsednika Iranske Republike Masuda Pezeškijana. Ceremoniji su prisustvovali predstavnici 86 zemalja, među njima i Aleksandar Vulin. Većina zapadnih zemalja niti je Pezeškijanu uputila čestitke, niti su bili pozvani da prisustvuju svečanosti.
Posle prijema Hanije je otišao u svoju rezidenciju gde je oko dva sata ujutru po lokalnom vremenu ubijen u akciji koju je organizovao Izrael, saopštila je iranska Revolucionarna garda.
„Brat, vođa, mudžahedin Ismail Hanije, vođa pokreta, ubijen je u cionističkom napadu na njegov štab u Teheranu nakon što je prisustvovao inauguraciji novog predsednika Irana“, navodi se u saopštenju Hamasa, preneo je BBC.
Pezeškijan je Izraelu odmah zapretio odmazdom, rekao da će se „Iran postarati za to da teroristički okupatori zažale zbog svog kukavičkog čina“, prenose iranski mediji.
Hanije je ubijen samo nekoliko sati nakon što je Izrael u Bejrutu likvidirao Fuada Šukrua, drugog najvažnijeg vođe šiitske milicije Hezbolah.
Iranska revolucionarna garda je saopštila da je pored Hanijea ubijen i jedan njegov telohranitelj.
Izraelske vlasti i vojska još nisu izjasnili o smrti Hanijea, a pojedini arapski mediji izvestili su da je ubijen direktnim pogotkom projektila.
Početkom aprila ove godine u izraelskom vazdušnom napadu u Gazi ubijana su trojica sinova i četvoro unučadi Ismaila Hanijea. Izraelska vojska je tada tvrdila da su sinovi Hanijea bili pripadnici Hamasovog vojnog krila.
„Ubistvo neće proći nekažnjeno“
Dopisnica BBC sa Bliskog istoka Jolanda Knel prenosi reči neimenovanog predstavnika Hamasa da ubistvo Hanijea označava „ozbiljnu eskalaciju sukoba u regionu i da neće proći nekažnjeno“. Piše da je on bio zadužen za pregovore o novom prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca, piše ona.
Za razliku od tvrdokornijih lidera Hamasa, analitičari su Hanijea smatrali pragmatičnim i za bliskoistočne pojmove umerenim političarom, uprkos njegovom oštrom rečniku.
Palestinski predsednik Mahmud Abas odmah je osudio njegovo ubistvo, što je učinilo još nekoliko arapskih zemalja.
Katar je ubistvo Hanijea nazvao „opasnom eskalacijom“ koju je Ministarstvo spoljnih poslova oštro osudilo. Katar zajedno sa Egiptom mesecima pokušava da postigne sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze i puštanja na slobodu preostalih izraelskih talaca između Izraela i palestinskog radikalno islamskog Hamasa
Zvanični Kremlj je naveo da je u pitanju „neprihvatljivo političko ubistvo“, dok je Turska upozorila da će se time produžiti rat između Izraela i Hamasa u Gazi.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je novinarima da nema nikakve dodatne informacije o ubistvu Hanijea i dodao: „Ako Izrael bude napadnut, pomoći ćemo mu da se brani“. Nada se, međutim, da neće dotle noći te da američka diplomatija radi na deeskalaciji sukoba.
Hanije je od 2017. bio predsedavajući političkog krila Hamasa. Rođen je 1963. godine u izbegličkom logoru Al-Šati gde je odrastao u siromaštvu. Nemački „Špigel“ piše da je poslednjih godina sa svojom porodicom vodio luksuzan život u Kataru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaokupljeni lepotama i brigama svakodnevnice, građani Amerike se ne udubljuju previše u kompleksna, istorijska objašnjenja prirode sukoba u kojima učestvuje njihova zemlja. Sve to jasno pokazuje koliko je rat udaljen od života običnih ljudi, što će ostati nepromenjeno dok ne počne direktno da utiče na njih. A ta tačka više nije toliko daleko
Novi bliskoistočni konflikt proširio se vihornom brzinom, čitav svet se u realnom vremenu menja dramatično i nepredvidljivo, a Bliski istok više neće biti isti
Podršku za ulazak u Drugi svetski rat pružilo je 97 odsto Amerikanaca, za rat protiv Iraka bilo je njih 76 odsto, za intervenciju u Libiji 47 odsto, a američkom učešću u tekućem ratu u Iranu tek 41 odsto
Nakon prvog talasa napada u kojem su ubijeni najviši iranski zvaničnici, među kojima i Ali Hamnei, Teheran je potvrdio da je stradao prvi sekretar iranskog Saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani, kao i komandant milicije Basidž Golamreze Sulejmani. Izraelski udari nastavljeni su širom prestonice
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!