

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Talibani proslavljaju treću godišnjicu vladavine Avganistanom. Od 2021. godine, ljudska prava u ovoj zemlji kontinuirano se urušavaju. Ženama je zabranjen pristup mnogim javnim mestima i fakultetima, a većina srednjih škola za devojčice je zatvorena
Talibanske vlasti započele su u sredu, u bivšoj američkoj vazdušnoj bazi Bagram, proslavu treće godišnjice svoje vladavine nad Avganistanom.
Stotine ljudi, uključujući kineske i iranske diplomate, okupile su se u bazi, na oko 40 kilometara od Kabula, radi govora i vojne parade.
Talibanska vlada ima „odgovornost da održi islamsku vlast, zaštiti imovinu, živote ljudi i poštovanje naše nacije“, rekao je šef talibanske vlade Muhamed Hasan Ahund, koji nije bio prisutan, u izjavi koju je pročitao šef njegovog kabineta, piše RSE.
Helikopteri su dovozili visoke talibanske zvaničnike na događaj u najvećoj vazdušnoj bazi u Avganistanu, koja je dve decenije bila baza operacija koje su u toj zemlji predvodile SAD.
Talibanske snage zauzele su glavni grad Kabul 15. avgusta 2021, nakon što je vlada koju podržavaju Sjedinjene Američke Države pala, a njeni lideri pobegli u egzil. Godišnjica se obeležava dan ranije po avganistanskom kalendaru.
„Na ovaj datum, Alah je dao mudžahedinskoj naciji Avganistana odlučujuću pobedu nad međunarodnom arogantnom i okupatorskom silom“, naveo je Ahund u saopštenju u utorak.
Dodatno obezbeđenje raspoređeno je u glavnom gradu i duhovnom domu talibana u Kandaharu uoči „dana pobede“, mada napadi takozvane Islamske države predstavljaju stalnu pretnju u zemlji.
Ograničena ljudska prava
U tri godine otkako su okončali svoju 20-godišnju pobunu, talibanska vlada je učvrstila kontrolu nad zemljom, primenjujući zakone zasnovane na njenom strogom tumačenju islama.
Talibansku vladu zvanično nije priznala nijedna država, a ograničenja za žene, koje trpe teret politike koju su Ujedinjene nacije nazvale „rodnim aparthejdom“, predstavljaju najveću prepreku.
Dok je bezbednost bila ključni prioritet za talibanske vlasti, ekonomija je u krizi, a stanovništvo živi u uslovima sve veće humanitarne krize.
U zajedničkom saopštenju međunarodnih nevladinih grupa upozorava se da je da se povećava nedostatak finansijske pomoći, pošto u Avganistanu živi 23,7 miliona ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć.
Težak položaj žena
Nakon što su preuzeli vlast 2021. godine, talibani su na konferenciji za novinare najavili da će se baviti umerenom politikom. Međutim, od tih obećanja ništa nije ispunjeno.
Talibani su uveli mnoga ograničenja za žene. Naredili su im da izlaze iz kuće samo kada je to neophodno, a kada izađu napolje moraju biti pokrivene od glave do pete.
Ako žena ne pokrije lice i telo na javnom mestu, njen otac ili najbliži muški rođak mogli bi da završe u zatvoru. Kada putuju avionom, žene moraju da budu u pratnji supruga ili rođaka koji je punoletan. Vlasti su 2022. godine zabranile ženama da upisuju fakultete i zatvorile većinu srednjih škola za devojčice.
Talibani su prošle godine zabranili i kozmetičke i frizerske salone, koji su spadali među ono malo mesta u Kabulu gde žene mogu da skinu hidžab. Pored frizerskih i kozmetičkih salona, ženama je zabranjen pristup još nekim javnim mestima uključujući kupatila, teretane i parkove.
Hjuman rajts voč (Human Rights Watch – HRW) je ponovio pozive na pritisak na talibansku vladu da ukine ograničenja za žene, koje su potisnute iz javnog života i kojima je zabranjeno srednje i visoko obrazovanje.
„Treća godišnjica talibanskog preuzimanja je mračni podsetnik na krizu ljudskih prava u Avganistanu, ali bi takođe trebalo da bude i poziv na akciju“, rekla je Ferešta Abasi, istraživačica za Avganistan u HRW-u.
Izvor: RSE


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve