
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Foto: Arne Immanuel Bänsch/dpa/picture alliance
Teheran pokušava da umanji značaj izraelskih napada na vojne ciljeve. Sudeći prema reakcijama Irana, male su šanse da će se krenuti u otvoreni sukob sa Izraelom. Da li je ova runda gotova
Pre zore u subotu (26. oktobar), Izrael je izveo žestoke vazdušne napade na ciljeve u Iranu. Iz Teherana su saopštili da su „u odbrani zemlje“ pala četiri vojnika.
Iranci o tome isprva nigde nisu mogli da čuju – barem ne na televiziji. U subotu su mnogi na društvenim mrežama dali oduška svom besu, piše Dojče Vele.
Istovremeno, državni mediji su umanjivali ozbiljnost napada. Revolucionarna garda je na Telegramu pokazivala snimke punih trgova u centru Teherana, sugerišući da se ništa ozbiljno nije desilo.
Mnogi režimski mediji slali su reportere u užurbane četvrti glavnog grada, da pokažu kako je sve uobičajeno.
„Ništa ne sme da se piše“, kaže nam jedan novinar iz Teherana. „Samo zvanični stav. Novinarima su zabranili da objavljuju na svojim ličnim nalozima na društvenim mrežama.“
Mnogi Iranci su na mrežama kritikovali vlast što ih na vreme nije obavestila o napadu kako bi potražili zaklon.
Nije samo simbolika
No, upravo takve reakcije režima u Teheranu navode stručnjake na zaključak da odgovora Irana neće biti, prenosi DW.
Tako misli i Aleks Vatanka iz Instituta za Bliski istok u Vašingtonu. On kaže da se izraelski napad od subote može uzeti kao odmazda za masovni raketni napad Irana na Izrael početkom meseca.
Premda, dodaje ovaj stručnjak, izraelski udar nije bio samo simbolična osveta. „Ako je tačno da je poletelo oko 140 izraelskih aviona i da su pogodili dvadesetak silosa za rakete i drugih vojnih objekata, onda to nije samo simbolični čin.“
Kako Vatanka dodaje za DW, Izrael je isterao svoje, Sjedinjene Države nemaju ništa protiv toga, ali ne žele dalju eskalaciju.
„Mislim da poruke iz Teherana koje do sada govore o maloj šteti od napada govore da se Iran nada da neće biti druge runde, da je osveta Izraela gotova.“
Doduše, zvaničnici Irana i Izraela razmenili su nove pretnje nakon napada, ali se u vojnom smislu ništa nije desilo.
Nezadovoljstvo u Iranu
Narod u Iranu vlastima zamera često što zemlju uvlači u sukob sa Izraelom. Iranska valuta rijal pala je na najniže grane u odnosu na dolar, a godišnja inflacija je dostigla 33 odsto, i to prema zvaničnim brojkama.
Berza u Teheranu drži dah, čekajući da vidi kuda ide sukob sa Izraelom.
Mnogi Iranci vide ekonomski kolaps kao posledicu toga što Teheran finansijski pomaže Hezbolah u Libanu i Hamas u Pojasu Gaze.
„Čak i ako rat ne eskalira, pad rijala u odnosu na dolar će se nastaviti“, kaže Alireza Salavati, ekonomski analitičar koji živi u Londonu. „To je sve povezano sa sankcijama i psihološkim efektom konflikta Irana i Izraela.“

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve