img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza u Portugalu

Sveta finansijska trojka

18. мај 2011, 19:59 Tatjana Vrhovac
KO KOGA VARA: Performans protiv vlade i međunarodnih finansijskih institucija u Lisabonu / foto: reuters
Copied

Privredno i socijalno posrnulom Portugalu EU i međunarodne finansijske institucije odobrile su pomoć do 78 milijardi evra. Uslov za to su rigorozne mere štednje protiv kojih se bune sindikati

Za „Vreme“ iz Lisabona

U ponedeljak 10. aprila rano ujutru u sedište portugalske centralne banke došla je delegacija Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske centralne banke, da bi dobila prave informacije o razmerama makroekonomske situacije u zemlji i na osnovu toga predložila strukturne reforme. Od tada je najčešće izgovarana reč u Portugalu „trojka“. Na jeziku kojim se govori na pet kontinenata ta reč sada podrazumeva Sveto trojstvo međunarodnih institucija koje su portugalskoj državi koja je bila pred bankrotom obećali pomoć.

„Trojka“ je posle pregovora sa portugalskom tehničkom vladom i premijerom Sokratešom („Vreme“ br. 1058 je pisalo o političkoj krizi u Portugalu), ali i uz dogovor sa opozicionim strankama, 3. maja sačinila Memorandum o konkretnim merama pomoći Portugalu.

Pre nego što u Lisabon stigne i jedan jedini evro pomoći, sporazum između države i „trojke“ morali su da podrže ministri finansija zemalja članica Evropske unije, što su oni i uradili na sastanku održanom u ponedeljak 16. maja u Briselu.

STOTINE MILIJARDI: To je treći put u poslednjih godinu dana, da je odobren paket pomoći jednoj od članica evrozone, pošto su EU i MMF odobrili program za spasavanje Grčke vredan 110 milijardi evra u maju 2010. godine, a zatim i paket pomoći Irskoj od 85 milijardi evra u novembru. U saopštenju izdatom posle sastanka navodi se da će program pomoći Portugalu pokriti finansijske potrebe u iznosu do najviše 78 milijardi evra, pri čemu će troškove ravnomerno, po 26 milijardi evra, podeliti Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF), Evropski mehanizam za finansijsku stabilizaciju (EFSM) i MMF. Ministri su istakli, kako navodi dnevnik „Publiko“, da program koji je predložila „trojka“ štiti najranjivije društvene grupe, a šef misije EU Jirgen Kreger smatra da su uslovi spasavanja Portugala „strogi“, ali „pošteni i neophodni“.

Ipak, ovaj sastanak ministara finansija, iako uspešan za Portugal, protekao je u senci hapšenja direktora MMF-a Danijela Straus-Kana, jer je fond kojim je on rukovodio trebalo da ulije poverenje međunarodnim tržištima novca, berzama i pre svega evrozoni. Upravo je on svesrdno podržao mere štednje na koje se na početku pregovora obavezala portugalska država. Iako zvaničnici Evropske unije ponavljaju da ovaj incident neće uticati na predviđene programe finansijske pomoći zemljama evrozone, domaći analitičari više veruju Bobu Dejvisu, uredniku „The Wall Street Journala“, koji kaže da do krize u MMF-u nije moglo da dođe u gorem trenutku.

RIGOROZNE MERE: Prevremeni parlamentarni izbori u Portugalu zakazani su za 5 jun. Predizborna kampanja je u punom zamahu. Opoziciona Socijaldemokratska partija (PSD) i Narodna partija (PP) su se obavezala da će uslove sporazuma sa „trojkom“ poštovati ako dođu na vlast. Portugal se kao preduslov za primanje strane pomoći u svakom slučaju obvezao na veoma nepopularne mere štednje. Program sanacije uključuje konsolidaciju javnih finansija, što znači smanjenje budžetskog deficita na tri odsto BDP-a do 2013. godine, kao i sistem podrške bankarskom sektoru od 12 milijardi evra.

Od Lisabona se očekuje da pokrene ambiciozan program privatizacije kako bi ojačao svoje javne finansije. U narednom periodu ih očekuju privatizacije transporta (nacionalne avio-kompanije TAP i Aerodroma), energetike (Galp petrohemijska industrija, EDP elektroprivreda i REN obnovljiva energija), privatizacija osiguravajućih društava i pošte.

Deo velikog restrukturiranja privrede koje se od ove zemlje traži obuhvata i povećanja poreza, uključujući i PDV, izmenu zakona koji regulišu tržište rada, kresanje socijalnih beneficija i smanjivanje penzija većih od 1500 evra. Tu treba dodati i drastično smanjenje državne administracije.

Sindikati još od početka pregovora kritikuju propisane mere „protivradničke politike“ socijalističke vlade u ostavci. Početkom maja organizovan je generalni štrajk, prvi oko koga su se ujedinila dva najveća sindikata zaposlenih u javnom sektoru. Uspeh ovog štrajka koji je paralisao zemlju na jedan dan najavljuje „vruće leto“ na Atlantiku.

Šta Finci treba da znaju o Portugalu

Dok su iz Finske stizale pretnje da ova zemlja neće podržati pomoć Portugalu, za potreba jedne međunarodne konferencije održane u elegantnom letovalištu Estoril početkom maja, opština Kaškaiš (najbogatija opština na Iberijskom poluostrvu) producirala je video pod nazivom „Šta Finci treba da znaju o Portugalu?“. Posle prikazivanja na konferenciji video se našao i na Jutjubu i izazvao veliku pažnju. Počinje podsećanjem da je bela zastava sa plavim krstom poznata kao zastava Finske bila portugalska 800 godina pre nego što je postala finska, nastavlja se podsećanjem da se portugalski govori na pet kontinenata, da je bio prva zemlja koja je ukinula smrtnu kaznu, da je ropstvo ukinuto 1751. godine, više od sto godina pre SAD, te da je Portugal zaslužan za izum kompasa, pri pejd kartice za mobilne telefone, da je čaj u Englesku donela kraljica koja je bila Portugalka, da je najstarija knjižara na svetu u Portugalu, da je lik Džemsa Bonda izmišljen u Estorilu, i tako redom do poslednje stavke koja kaže da je 1940. Portugal organizovao prikupljanje pomoći u hrani i odeći za siromašnu, gladnu i okupiranu Finsku. Da li zbog istorije ili politike, tek finska vlada je i pored pretnji populističke partije „Pravih Finaca“ odobrila pomoć Portugalu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure