img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mađarska – Trijumf Viktora Orbana

Strah i mržnja

11. april 2018, 18:34 Gabor Bodiš
Foto: AP Photo
Špijuniraj pa vladaj: Viktor Orban
Copied

Mađarski premijer je ponovo jednu izbornu kampanju zasnovao na sejanju straha od migranata i izazivanju ksenofobije i uz rekordnu izlaznost osvojio dvotrećinsku većinu

Za „Vreme“ iz Budimpešte

Koliko god da kudimo pristrasan izborni zakon, nesposobnu i rastrzanu opoziciju, neregularne uslove i medijski mrak, ostaje činjenica da je premijer Mađarske Viktor Orban po treći put zaredom osvojio dvotrećinsku većinu u parlamentu. Ako nismo do sada, tek sada shvatamo suštinu njegovih reči od pre više od deset godina da „narod ne može biti u opoziciji“. Orbanov narod nije dopustio da mu vođu oteraju sa vlasti. A kampanja Fidesa je prevazišla sve dosadašnje što se tiče primitivizma, rasizma i ksenofobije, a to je danas tražena roba u Mađarskoj.

Vratimo se nekoliko koraka unazad. Godine 2015. desila se izbeglička kriza koja je u Mađarskoj kulminirala oko Istočne železničke stanice sa nekoliko hiljada nezbrinutih izbegličkih porodica, namerno zadržanih tamo iz vaspitnih razloga, da narod vidi od koga se treba plašiti. Potom su ih bez nekog posebnog razloga i kontrole pustili tamo, gde su i nameravali da odu: u neke srećnije zapadne krajeve kontinenta.

Sinula je ideja da bi to nekako moglo da se iskoristi, verovatno u glavi nedavno preminulog Artura Finkelštajna, majstora negativnih izbornih kampanja i autora nekoliko Orbanovih komunikacijskih poteza. Počela je nemilosrdna kampanja protiv izbeglica, koje se isključivo nazivaju migrantima, tako da u međuvremenu taj neutralni termin u Mađarskoj slovi za najpogrdniju reč.

Tema se ispostavila kao neiscrpna, organizovane su „konsultacije sa narodom“, čitava zemlja je bila prelepljena plakatima na kojima stoji: „Ako dođeš u Mađarsku, poštuj našu kulturu“. To je još bila blaga varijanta. Poruke su postajale sve brutalnije. Državna televizija je dan i noć emitovala priče u produkciji Raša tudej i Sputnjika o zlodelima migranata, o No–go zonama u gradovima Zapadne Evrope, koju će naravno preplaviti okrutni islam. U nedelju 8. aprila, kada su građani išli na birališta, državna televizija je uz vesti o izborima čitav dan emitovala fejknjuz o nekakvim silovanjima nedužnih hrišćanki.

PRIVIĐANJE MIGRANATA: Državna propaganda je uzela još više maha nakon iznenadne pobede jednog nezavisnog kandidata, koga je podržala cela opozicija, protiv kandidata Fidesa u gradu Hodmezovašarhelj nedaleko od Segedina. Mesto je poznato kao uporište Viktora Orbana u kome je Janoš Lazar, ministar zadužen za vođenje kancelarije premijera, godinama bio gradonačelnik. Fides se zabrinuo i još više pojačao negativnu kampanju. Da bi se iskupio, Lazar je otišao u Beč i dao snimiti video o sebi kako stoji u nekoj, kako kaže, prljavoj i zapuštenoj ulici u kojoj prolaznici ne znaju ni reč nemački. Valjda je hteo da pokaže kako migranti okupiraju Evropu. Malobrojni mađarski novinari koji se još bave svojim zanatom obišli su nakon ministra isto mesto, koje je bilo čisto i gde su prolaznici, gle čuda, govorili nemački. Lazarova je priča bila providna i zato što Mađari često odlaze u Beč i znaju da cene razliku između dva glavna grada.

Antimigrantska histerija je poprimala komične dimenzije. Tako su meštani nekog naselja pozvali policiju, jer su, kako su objasnili, videli nekakve sumnjive, tamnopute strance. Ispostavilo se da se radi o jednoj delegaciji policajaca iz neke bogate arapske zemlje. U jednom drugom mestu meštani su pretili vlasniku motela da će mu zapaliti automobil, jer je ponudio nekolicini maloletnih izbeglica da provedu nekoliko dana kod njega. Radilo se o već procesuiranim izbeglicama koje su legalno stekle status migranata u Mađarskoj. Policija je alarmirana i kada su „migrante“ navodno videli na nekom groblju. Ispostavilo se da su to bili ljudi iz obližnjeg mesta u poseti preminulom rođaku.

PROCVAT KORUPCIJE: U zahuktaloj kampanji pojavio se naravno i ko drugi nego Džordž Soros, američki milijarder i filantrop, kao vrhunsko oličenje zla. Soros sufinansira nekoliko nevladinih organizacija koje otvoreno kritikuju metode Orbanovih vlasti, uglavnom u oblasti ljudskih prava. Situacija se toliko zaoštrila da je mađarski parlament, koji se sveo na puku pozornicu za Fidesove odbornike, doneo zakon o Srednjoevropskom univerzitetu (CEU) kojim primorava tu Sorosovu školu da napusti Mađarsku. U tom cilju Orbanova vlast nije prezala ni od toga da se zavadi sa Amerikancima, čiji je sadašnji predsednik idol mađarskom premijeru. Nema sumnje da će nakon ovih izbora proterivanje CEU iz Mađarske biti dovršeno.

Da se ne radi samo o slutnjama, pobrinuo se sam predsednik mađarske vlade. On je 15. marta, na dan mađarske revolucije iz 1948. godine, umesto da govori o najvećem mađarskom pesniku i valjda jedinom pravom revolucionaru Šandoru Petefiju, inače migrantu srpsko-slovačkog porekla koji je dao život za „mađarsku slobodu“, otvoreno zapretio svojim oponentima da će posle izbora „uzeti zadovoljenje u pravnom, moralnom i političkom smislu“. Civilne organizacije i retki neposlušni mediji neka se spreme.

Orban je tu ciljao pre svega na one koji su ukazivali na korupcionaške i druge afere povezane sa njegovim ljudima. Tu se više se ne radi o opštem mestu, da se ljudi u njegovoj okolini bogate velikom brzinom. Jedan od slikovitih primera je gradonačelnik njegovog rodnog mesta Felčut, izvesni Lerinc Mesaroš, koji je za nekoliko godina postao jedan od najbogatijih Mađara koji kupuje sve živo – od fudbalskog kluba (NK Osijek) do televizije (Echo TV) i provincijskih novina. Stvar je postala ozbiljna kada je antikorupcijsko telo Evropske unije OLAF zatražilo istragu o zloupotrebi sredstava EU namenjenih postavljanju ulične rasvete u više gradova u Mađarskoj, pa i u Srbiji. A jedan od vlasnika firme koja je obavila te sumnjive poslove zove se Ištvan Tiborc, a poznatiji je kao Orbanov zet. Ištvan je na brzinu sklonjen iz javnosti i pojavio se tek u nedelju uveče da proslavi pobedu svog tasta na izborima.

UBEDLJIVA POBEDA: A pobeda je bila ubedljiva. Zbog nesloge opozicije Orban je i u glavnom gradu dobio u šest izbornih okruga naspram dvanaest u kojima je pobedila opozicija. Ali, Budimpešta je uvek bila nešto drugo. I to naročito peštanski deo, u čijem 13. kvartu desnica još nikad nije pobedila.

U provinciji je moglo da se vidi do koje mere je Viktor Orban nepobediv. Izuzev pola Segedina i pola Pečuja, u celoj Mađarskoj Fides je slavio nadmoćnu pobedu svojih kandidata.

Objašnjenje za to je pre svega medijska situacija: ljudi gledaju i slušaju državne medije, sve lokalne novine i portali su u rukama Fidesovih oligarha. Dan pre izbora lokalne novine u čitavoj zemlji pojavile su se sa identičnom naslovnom stranom – slika Viktora Orbana i poziv da se glasa za Fides.

Do koje je mere bilo uspešno ispiranje mozga, govori i slučaj Bernadet Sel, šefice zelene stranke LMP. Mađarska je oblepljena plakatima na kojima se vidi fotomontaža kako „Zlo nad Zlim“ Džordž Soros grli opozicione lidere, među kojima je i Bernadet Sel, a u natpisu stoji: „Oni hoće da ruše ogradu“. Reč je o ogradi na mađarsko-srpskoj granici koja je simbol borbe za odbranu Mađarske od migranata. Inače, nijedan od opozicionih lidera nije ni zucnuo ništa loše o ogradi.

Da se vratimo Bernadet Sel. Na jednom predizbornom sastanku sa meštanima negde u provinciji, Sel je pola sata objašnjavala kako ona nije plaćenik Sorosa. Na kraju njenog predavanja, diže se jedna meštanka i kaže: „O čemu vi pričati, ženo, pa tamo ste na slici sa Sorosom!“

Mađarska definitivno pripada Viktoru Orbanu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.januar 2026. Nina Verkhojzer / DW

Svetska trka u naoružavanju: Rekordne sume za Bundesver

Nemačka vojska na svom računu ima do sada neviđeni iznos koji se troši na naoružanje i vojnu opremu. Šta Bundesver kupuje za silne milijarde?

Farmaceutska industrija

30.januar 2026. N. M.

Nova ekonomija: AstraZeneca ulaže u Kini 15 milijardi dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca najavila je da će do 2030. godine uložiti 15 milijardi dolara u Kinu - u proširenje proizvodnje lekova i centara za istraživanje i razvoj

Fridrih Merc

Nemačka

30.januar 2026. Nemanja Rujević

Kancelar kudi Nemce: Radite više, radite bolje

Kancelar Fridrih Merc traži da Nemci rade više, da budu „fleksibilniji“ i da ne idu na bolovanja. Zato žanje kritike

Senat, Vašington

Sjedinjene Američke Države

30.januar 2026. K. S.

Dogovor u Vašingtonu: Izbegnuta delimična obustava finansiranja vlade

Demokrate i republikanci postigli su dogovor kojim se izbegava delimična obustava rada savezne vlade SAD, dok će Ministarstvo za unutrašnju bezbednost biti privremeno finansirano na dve nedelje

Poluge srebra

Srebro

29.januar 2026. Angela Gepfert (DW)

Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure