img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mađarska – Trijumf Viktora Orbana

Strah i mržnja

11. april 2018, 18:34 Gabor Bodiš
Foto: AP Photo
Špijuniraj pa vladaj: Viktor Orban
Copied

Mađarski premijer je ponovo jednu izbornu kampanju zasnovao na sejanju straha od migranata i izazivanju ksenofobije i uz rekordnu izlaznost osvojio dvotrećinsku većinu

Za „Vreme“ iz Budimpešte

Koliko god da kudimo pristrasan izborni zakon, nesposobnu i rastrzanu opoziciju, neregularne uslove i medijski mrak, ostaje činjenica da je premijer Mađarske Viktor Orban po treći put zaredom osvojio dvotrećinsku većinu u parlamentu. Ako nismo do sada, tek sada shvatamo suštinu njegovih reči od pre više od deset godina da „narod ne može biti u opoziciji“. Orbanov narod nije dopustio da mu vođu oteraju sa vlasti. A kampanja Fidesa je prevazišla sve dosadašnje što se tiče primitivizma, rasizma i ksenofobije, a to je danas tražena roba u Mađarskoj.

Vratimo se nekoliko koraka unazad. Godine 2015. desila se izbeglička kriza koja je u Mađarskoj kulminirala oko Istočne železničke stanice sa nekoliko hiljada nezbrinutih izbegličkih porodica, namerno zadržanih tamo iz vaspitnih razloga, da narod vidi od koga se treba plašiti. Potom su ih bez nekog posebnog razloga i kontrole pustili tamo, gde su i nameravali da odu: u neke srećnije zapadne krajeve kontinenta.

Sinula je ideja da bi to nekako moglo da se iskoristi, verovatno u glavi nedavno preminulog Artura Finkelštajna, majstora negativnih izbornih kampanja i autora nekoliko Orbanovih komunikacijskih poteza. Počela je nemilosrdna kampanja protiv izbeglica, koje se isključivo nazivaju migrantima, tako da u međuvremenu taj neutralni termin u Mađarskoj slovi za najpogrdniju reč.

Tema se ispostavila kao neiscrpna, organizovane su „konsultacije sa narodom“, čitava zemlja je bila prelepljena plakatima na kojima stoji: „Ako dođeš u Mađarsku, poštuj našu kulturu“. To je još bila blaga varijanta. Poruke su postajale sve brutalnije. Državna televizija je dan i noć emitovala priče u produkciji Raša tudej i Sputnjika o zlodelima migranata, o No–go zonama u gradovima Zapadne Evrope, koju će naravno preplaviti okrutni islam. U nedelju 8. aprila, kada su građani išli na birališta, državna televizija je uz vesti o izborima čitav dan emitovala fejknjuz o nekakvim silovanjima nedužnih hrišćanki.

PRIVIĐANJE MIGRANATA: Državna propaganda je uzela još više maha nakon iznenadne pobede jednog nezavisnog kandidata, koga je podržala cela opozicija, protiv kandidata Fidesa u gradu Hodmezovašarhelj nedaleko od Segedina. Mesto je poznato kao uporište Viktora Orbana u kome je Janoš Lazar, ministar zadužen za vođenje kancelarije premijera, godinama bio gradonačelnik. Fides se zabrinuo i još više pojačao negativnu kampanju. Da bi se iskupio, Lazar je otišao u Beč i dao snimiti video o sebi kako stoji u nekoj, kako kaže, prljavoj i zapuštenoj ulici u kojoj prolaznici ne znaju ni reč nemački. Valjda je hteo da pokaže kako migranti okupiraju Evropu. Malobrojni mađarski novinari koji se još bave svojim zanatom obišli su nakon ministra isto mesto, koje je bilo čisto i gde su prolaznici, gle čuda, govorili nemački. Lazarova je priča bila providna i zato što Mađari često odlaze u Beč i znaju da cene razliku između dva glavna grada.

Antimigrantska histerija je poprimala komične dimenzije. Tako su meštani nekog naselja pozvali policiju, jer su, kako su objasnili, videli nekakve sumnjive, tamnopute strance. Ispostavilo se da se radi o jednoj delegaciji policajaca iz neke bogate arapske zemlje. U jednom drugom mestu meštani su pretili vlasniku motela da će mu zapaliti automobil, jer je ponudio nekolicini maloletnih izbeglica da provedu nekoliko dana kod njega. Radilo se o već procesuiranim izbeglicama koje su legalno stekle status migranata u Mađarskoj. Policija je alarmirana i kada su „migrante“ navodno videli na nekom groblju. Ispostavilo se da su to bili ljudi iz obližnjeg mesta u poseti preminulom rođaku.

PROCVAT KORUPCIJE: U zahuktaloj kampanji pojavio se naravno i ko drugi nego Džordž Soros, američki milijarder i filantrop, kao vrhunsko oličenje zla. Soros sufinansira nekoliko nevladinih organizacija koje otvoreno kritikuju metode Orbanovih vlasti, uglavnom u oblasti ljudskih prava. Situacija se toliko zaoštrila da je mađarski parlament, koji se sveo na puku pozornicu za Fidesove odbornike, doneo zakon o Srednjoevropskom univerzitetu (CEU) kojim primorava tu Sorosovu školu da napusti Mađarsku. U tom cilju Orbanova vlast nije prezala ni od toga da se zavadi sa Amerikancima, čiji je sadašnji predsednik idol mađarskom premijeru. Nema sumnje da će nakon ovih izbora proterivanje CEU iz Mađarske biti dovršeno.

Da se ne radi samo o slutnjama, pobrinuo se sam predsednik mađarske vlade. On je 15. marta, na dan mađarske revolucije iz 1948. godine, umesto da govori o najvećem mađarskom pesniku i valjda jedinom pravom revolucionaru Šandoru Petefiju, inače migrantu srpsko-slovačkog porekla koji je dao život za „mađarsku slobodu“, otvoreno zapretio svojim oponentima da će posle izbora „uzeti zadovoljenje u pravnom, moralnom i političkom smislu“. Civilne organizacije i retki neposlušni mediji neka se spreme.

Orban je tu ciljao pre svega na one koji su ukazivali na korupcionaške i druge afere povezane sa njegovim ljudima. Tu se više se ne radi o opštem mestu, da se ljudi u njegovoj okolini bogate velikom brzinom. Jedan od slikovitih primera je gradonačelnik njegovog rodnog mesta Felčut, izvesni Lerinc Mesaroš, koji je za nekoliko godina postao jedan od najbogatijih Mađara koji kupuje sve živo – od fudbalskog kluba (NK Osijek) do televizije (Echo TV) i provincijskih novina. Stvar je postala ozbiljna kada je antikorupcijsko telo Evropske unije OLAF zatražilo istragu o zloupotrebi sredstava EU namenjenih postavljanju ulične rasvete u više gradova u Mađarskoj, pa i u Srbiji. A jedan od vlasnika firme koja je obavila te sumnjive poslove zove se Ištvan Tiborc, a poznatiji je kao Orbanov zet. Ištvan je na brzinu sklonjen iz javnosti i pojavio se tek u nedelju uveče da proslavi pobedu svog tasta na izborima.

UBEDLJIVA POBEDA: A pobeda je bila ubedljiva. Zbog nesloge opozicije Orban je i u glavnom gradu dobio u šest izbornih okruga naspram dvanaest u kojima je pobedila opozicija. Ali, Budimpešta je uvek bila nešto drugo. I to naročito peštanski deo, u čijem 13. kvartu desnica još nikad nije pobedila.

U provinciji je moglo da se vidi do koje mere je Viktor Orban nepobediv. Izuzev pola Segedina i pola Pečuja, u celoj Mađarskoj Fides je slavio nadmoćnu pobedu svojih kandidata.

Objašnjenje za to je pre svega medijska situacija: ljudi gledaju i slušaju državne medije, sve lokalne novine i portali su u rukama Fidesovih oligarha. Dan pre izbora lokalne novine u čitavoj zemlji pojavile su se sa identičnom naslovnom stranom – slika Viktora Orbana i poziv da se glasa za Fides.

Do koje je mere bilo uspešno ispiranje mozga, govori i slučaj Bernadet Sel, šefice zelene stranke LMP. Mađarska je oblepljena plakatima na kojima se vidi fotomontaža kako „Zlo nad Zlim“ Džordž Soros grli opozicione lidere, među kojima je i Bernadet Sel, a u natpisu stoji: „Oni hoće da ruše ogradu“. Reč je o ogradi na mađarsko-srpskoj granici koja je simbol borbe za odbranu Mađarske od migranata. Inače, nijedan od opozicionih lidera nije ni zucnuo ništa loše o ogradi.

Da se vratimo Bernadet Sel. Na jednom predizbornom sastanku sa meštanima negde u provinciji, Sel je pola sata objašnjavala kako ona nije plaćenik Sorosa. Na kraju njenog predavanja, diže se jedna meštanka i kaže: „O čemu vi pričati, ženo, pa tamo ste na slici sa Sorosom!“

Mađarska definitivno pripada Viktoru Orbanu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predsednik SAD Donald Tramp

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. K. S.

Tramp: Postignut dogovor, Iran neće imati nuklearno naoružanje – Teheran demantuje

Američki predsednik Donald Tramp objavio je da su se Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili oko 15 glavnih tačaka sporazuma o prekidu rata. Teheran demantuje da je bilo bilo kakvih pregovora

Analiza

23.mart 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Nastavak liberalne demokratije, ili priklanjanje Orbanovom antiliberalizmu

Hoće li Slovenija posle izbora više ličiti na malu, liberalnu, progresivnu planinsku zemlju ili će odgovarati neoliberalizmu mađarskog tipa?

Tramp, Infantino

Fudbal

23.mart 2026. Džonatan Harding (DW)

Rat protiv Irana, progon migranata, pretnje Evropi: Dobrodošli na Svetsko prvenstvo u fudbalu

Globalni sport se redovno suočava sa etičkim pitanjima, kao što pokazuju poslednja dva Svetska prvenstva u fudbalu u Rusiji i Kataru, ali da li rat Sjedinjenih Država sa Iranom stvara novu dimenziju razmišljanja za sve učesnike turnira?

Avion na aerodromu u Njujorku, sudar

Sjedinjene Američke Države

23.mart 2026. K. S.

Sudar aviona i spasilačkog vozila na aerodromu u Njujorku: Poginuli pilot i kopilot

U sudaru spasilačko-vatrogasnog vozila i aviona na aerodromu u Njujorku poginulo najmanje dvoje ljudi

Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure