img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija

Statut (ne)jedinstva

08. februar 2006, 22:25 V. Stanković
Copied

Otkako je katalonski parlament usvojio tekst novog statuta, u Španiji ne postoji aktuelnija politička tema

Katalonija je jedna nacija (član 1).

OBEĆANJE: Premijer H. L. Sapatero

Autonomna vlada Katalonije kao nacije zasniva se na istorijskim pravima katalonskog naroda, njegovim institucijama i tradicionalnom katalonskom pravu… (član 5).

Katalonski je zvanični jezik u Kataloniji, kao i španski, zvanični jezik španske države. Svi građani Katalonije imaju pravo i obavezu da poznaju i koriste oba jezika (član 6).

Ovo su samo tri od mnogih članova novog katalonskog statuta, koji je od usvajanja u parlamentu, uz poslaničko pevanje katalonske himne sa rukom na srcu, 30. septembra prošle godine, politička „bomba“, koja, doduše, nije eksplodirala, ali se dugo opasno „dimila“ izazivajući povišene pritiske svih vrsta i poneku „kolateralnu“ štetu, poput generala španske vojske Hosea Mene, koji je smesta otpušten i stavljen u kućni pritvor jer je, pozivajući se na Ustav i „jedinstvo zemlje“, spomenuo intervenciju vojske (a povdom katalonskog statuta) zarad očuvanja „jedinstva Španije“…

Katalonski Statut je veoma komplikovano, kompleksno i osetljivo političko pitanje i logično je da izaziva ogromno interesovanje u celoj zemlji. Grubo rečeno, reč je o nekoj vrsti „jugoslovenskog Ustava iz 1974“, kojim su autonomnim pokrajinama data gotovo sva prava koja su imale republike, ali poređenje je samo uslovno. Niti je Španija (ondašnja) Jugoslavija, niti je federacija, niti ima republike… Ima, doduše, autonomne regione sa većim ili manjim autonomnim pravima, ali je činjenica da je predlog katalonskog Statuta duboko zašao u društveno uređenje zemlje otvarajući mogućnosti za dalju decentralizaciju u perspektivi. Katalonci, naravno, ne mogu jednostrano da proglase svoj Statut, potrebno je da prvo Vlada, a potom i „savezni“ parlament odobre novi tekst koji bi zamenio stari, usvojen još 1979. Premijer Hose Luis Sapatero obećao je Kataloncima novi statut i spreman je da reč održi, bez obzira na visoku cenu koju (trenutno) plaćaju i on i njegova partija. Naime, jedna anketa pokazuje da bi, u slučaju da izbori budu ovih dana, socijalisti imali minimalnu prednost od samo jednog poena u odnosu na populiste dok, druga anketa čak daje minimalnu prednost narodnjacima… U odnosu na ankete iz septembra 2005, kada je PSOE imao šest odsto više glasova od PP-a (44:38 odsto), pad u oktobru, kada je pitanje Statuta uveliko bilo prisutno, na 42:40 odsto i sada na 41:40 odsto je evidentan… Međutim, izbori će se održati tek za dve godine, i socijalisti računaju na smirivanje prilika i prihvatanje nove realnosti. Uostalom, ista aktuelna anketa kaže da 47,4 odsto građana Španije misli da katalonski Statut ne ugrožava jedinstvo zemlje, dok je neposredno po objavljivanju dokumenta njih 53,2 odsto mislilo da je država u opasnosti…

„NEPRIRODNA KOALICIJA„: Situaciju dodatno komplikuje interna politička scena Katalonije. Na vlasti je tripartitna koalicija koju čine katalonski socijalisti, Republikanska levica i „zeleni“. Iako je programska orijentacije republikanaca nezavisna Katalonija, cilj koji zvanično ne ističe nijedna od ostalih političkih partija u Kataloniji, koalicija je funkcionisala kao „vlada progresista“, odnosno leve političke orijentacije. Problem je u tome što Republikanska levica ne prihvata ustupke koje su ostale partije učinile u pregovorima s vladom Hosea Luisa Sapatera, što može da izazove internu krizu i dovede do pada vlade i raspisivanja prevremenih izbora.

Svim katalonskim političarima bilo je od prvog dana jasno da mnogo od onoga što su napisali i stavili u svoj statut neće pomoći u pregovorima sa vladom, ali njihovo je bilo da traže sve s nadom da dobiju „što je više moguće“. Tako je i bilo, u teškim pregovorima mnogi članovi Statuta su promenjeni, prilagođeni, adaptirani, nesumnjiva politička volja za kompromisom dovela je stvar (skoro) do konačnog rešenja, ali Republikanska levica se i dalje opire i tvrdi da neće prihvatiti sporazum jer su narušeni „osnovni principi“. Citirani članovi sa početka ovog teksta sada su „isto to samo malo drukčije“, usaglašeni sa Ustavom Španije, ali to ne zadovoljava republikance… Na primer, član 1 u novoj verziji kaže da „Parlament Katalonije, objedinjujući osećaje i volju građana Katalonije, definiše Kataloniju, velikom većinom, kao naciju…“ Što se jezika tiče, zapisano je da sve osobe imaju pravo da koriste oba jezika, a građani Katalonije i obavezu da poznaju oba jezika…

U nastaloj situaciji Hose Luis Sapatero povukao je neočekivan, ali efektan, gotovo spektakularan potez: paktirao je prilikom prihvatanja Statuta sa „Konvergencijom i Unijom“, glavnom opozicionom partijom u Kataloniji, onom koja je bila na vlasti gotovo četvrt veka i koja je prvi put, i to veoma tesno, izgubila poslednje izbore… Konvergencija i Unija traži od socijaliste Paskala Maragalja, predsednika Đeneralitata (katalonske vlade), da isključi Republikansku levicu iz vlade ako ne prihvati sporazum, ali Maragalj nije baš voljan da to učini jer bi to moglo dovesti do krize i izbora koji ne bi baš favorizovali vladajuću koaliciju u Kataloniji.

OFANZIVA NARODNjAKA: Najžešći otpor katalonskom Statutu stiže iz redova opozicione Narodne partije, čiji je lider Marijano Rahoj najavio inicijativu za sazivanje referenduma kako bi „svi Španci, a ne samo neki, rekli šta misle o Statutu“. Na upozorenje da je reč o dokumentu za koji nije predviđeno referendumsko izjašnjavanje, Rahoj ne haje, kaže da će njegova partija sakupiti dovoljno potpisa da otvori to pitanje. Kampanju je simbolično počeo u Kadizu, gde je 1812. proglašen prvi španski Ustav. Narodnjaci planiraju sledeće referendumsko pitanje: „Smatrate li odgovarajućim da Španija i dalje bude jedna nacija, sa istim pravima i obavezama za sve svoje građane?“

Teza o Španiji kao „jednoj naciji“ glavni je argument Narodne partije, koja uporište za to nalazi u sadašnjem Ustavu. Rahoj ide i dalje: „Neki bi sada da sve dovedu u pitanje, i ko smo i odakle smo. A mi smo jedna nacija, najstarija u Evropi, 500 godina živimo zajedno… Mi smo pluralistička nacija, s različitim jezicima, s različitim pogledima na stvari, ali jasnom voljom da nastavimo zajedno i da imamo stabilnu državu“, poručuje Rahoj, optužujući istovremeno „neke neodgovorne političare da su paktirali između sebe budućnbost zemlje“.

Iz krugova bliskih Ustavnom sudu saznaje se da su male šanse da inicijativa Narodne partije dobije zeleno svetlo, ali kampanja sakupljanja glasova se nastavlja i dok ovi redovi budu štampani biće ih više od milion, s tendencijom rasta.

Nije zahvalno prognozirati kako će se rasplesti slučaj katalonskog Statuta. Zapravo, veće komplikacije moguće su u samoj Kataloniji zbog stalnog opiranja Republikanske levice da prihvati ono što su svi drugi prihvatili. Ako se to reši unutar Katalonije, ostaje da se vidi kako će nova politička realnost sa kojom se Sapatero tako čvrsto uhvatio u koštac izgledati iz ugla cele Španije. I kopliko će ga to koštati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure