img
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi rat

Šta sve do sada znamo o kopnenoj invaziji Izraela u Libanu

01. oktobar 2024, 14:00 Moric Berent / DW
Foto: AP Photo/Hassan Ammar
Delovi Bejruta u Ruševinama
Copied

Izraelske snage ušle su kopnenim putem u južni Liban, ciljajući ključne pozicije Hezbolaha. Operacija, koja se trenutno odvija blizu granice, uključuje uništavanje infrastrukture poput tunela i skrovišta milicije.

Izraelska vojska ušla je kopnenim trupama u južni Liban. Šta Izrael time želi da postigne i šta to znači za narod Libana?

1. Šta se trenutno dešava na jugu Libana? Šta se zna o izraelskoj ofanzivi?

Do sada je – prema saopštenju izraelske vojske – operacija bila ograničena na sela u neposrednoj blizini granice. Meta su položaji i tuneli Hezbolaha, navodi Dojče vele.

Još nije jasno koliko daleko izraelska vojska namerava da ide: samo nekoliko kilometara – ili čak do reke Litani, na oko 30 kilometara severno od granice? To je trenutno nejasno.

Ono što je najnovija vest, jeste upozorenje izraelske vojske libanskom stanovništvu: „Molimo vas, ne idite južno od Litanija“.

2. Šta Izrael želi da postigne u južnom Libanu što do sada nije mogao vazdušnim napadima?

Zvanični cilj rata jeste da se stanovnici severnog Izraela vrate u svoje gradove i sela. Da bi to uradila, izraelska vojska očigledno želi da pomeri tampon-zonu dalje na sever, kako Hezbolah više ne bi mogao da granatira sever Izraela, barem ne svojim delimično nevođenim, odnosno nepreciznim oružjem kratkog dometa.

Zatim bi trebalo da uslede masovni vazdušni udari po velikim delovima Libana. Očigledno, Hezbolah bi trebalo da bude tako temeljno poražen, da što je duže moguće prestane da predstavlja pretnju Izraelu.

3. Da li je Hezbolah, oslabljen vazdušnim udarima, sposoban da se odupre izraelskim kopnenim snagama?

Hezbolah je saopštio da je već otvarao vatru na izraelske kopnene snage. To se, međutim, ne može proveriti, kao ni neke od informacija koje je dala izraelska vojska. Juče je Naim Kasem, zamenik ubijenog šefa Hezbolaha Hasana Nasralaha, rekao da je milicija spremna za izraelsku invaziju – ali će, kaže biti potrebno strpljenje.

Hezbolah je trenutno zatečen snagom kojom Izrael deluje protiv njega. Ta organizacija, barem kratkoročno, ima veoma malo toga čime može da se suprotstavi. Ali, to bi moglo i da se promeni – posebno ako izraelska vojska bude duže ostala u Libanu.

4. Šta znače snažni vazdušni udari, a šta kopnena ofanziva za civilno stanovništvo u Libanu?

Tokom noći ponovo je došlo do masovnih vazdušnih udara na južna predgrađa Bejruta, tamo gde je Hezbolah veoma jak i ima mnogo pristalica. Kao i tokom vikenda, mnogo ljudi je pobeglo ka centru grada. Mnogi su proveli još jednu noć napolju – ali sada u veoma nepovoljnim uslovima, jer je tokom noći u Bejrutu padala jaka kiša.

5. Šta najnoviji razvoj događaja znači za narod Libana? Da li se ponavlja ono što se već dešava u palestinskom Pojasu Gaze – da izraelska vojska gađa terorističku miliciju i tako istovremeno pogađa mnoge civile?

To je izuzetno teško proceniti. Izraelska vojska preduzima prilično ciljanu akciju protiv Hezbolaha, ali pogođeni su i civili. Podaci libanske vlade ne daju tačne informacije o tome koliko takvih slučajeva ima. S povećanjem intenziteta napada, to bi moglo da bude još manje poznato.

Tagovi:

Izrael Liban Kopnena ofanziva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Emanuel Makron i giljotina, u pozadini zgrada koja gori

Analiza

20.oktobar 2026. I.B.

Makron je obećao revoluciju, a Marin le Pen kuca na vrata

Masovni protesti, provala nasilja, socijalno nezadovoljstvo i rekordno niska popularnost predsednika – Emanuel Makron je svojevremeno obećao revoluciju, a sada pubuna na ulicama širom otvara vrata za Marin le Pen

Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure