img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nepal – Razorni zemljotres

Smrt i očaj u dolini Katmandua

29. april 2015, 20:09 Sanja Šojić
Copied

Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka desetine hiljada hipika hrlilo je na Srednji istok i Indijski potkontinent, a Katmandu je bio nezaobilazna stanica na "putu za Istok". Glavni grad Nepala i sama zemlja opevani su u mnogim pričama kao carstvo mira i slobode, a zbog knjige Katmandu Stevana Pešića bezbroj ljudi sa ovih prostora stiglo je do kraljevine u podnožju Himalaja. Hipika odavno nema u tolikom broju, ali su Nepal nastavili da obilaze neki drugi posetioci, iako je XXI vek doneo ovoj zemlji političke tenzije i građanski rat. Razorni zemljotres od 25. aprila će mnogo toga promeniti u ionako neveseloj svakodnevici Nepala

Slike hramova i palata pre i posle zemljotresa, izbezumljenih ljudi koji spavaju u improvizovanim šatorima od plastične folije bez struje i vode obišle su svet. To su samo neke od posledica najgoreg zemljotresa koji je pogodio Nepal u poslednjih 80 godina. Pored ljudskih žrtava čiji se broj trenutno procenjuje na više od 4000 (strahuje se da bi mogao da bude daleko veći), zemljotres je naneo veliku štetu monumentalnim građevinama koje su predstavljale kulturnu baštinu ove zemlje i bile pod zaštitom Uneska. One su ujedno bile i najveće turističke atrakcije Nepala. Strahovit zemljotres jačine 7,9 stepeni Rihterove skale 25. aprila praktično je sravnio sa zemljom kulturnu istoriju nacije. Osim žrtava u Nepalu, u Indiji su od zemljotresa stradale 34, u Tibetu 12, a u Bangladešu dve osobe.

Dolina Katmandua, glavnog grada Nepala, koja je 1979. godine upisana na listu svetske baštine, pretvorena je u grobnice i ruševine. Pad Darara kule, zdanja visokog 62 metra, bio je koban za 200 ljudi. Ova kula je izgrađena 1832. godine i otvorena je za posetioce u poslednjih deset godina. Od kule danas nije ostalo ništa osim temelja. Darbar trg (Dvorski trg) koji ima oblik spiralne školjke, jednog od simbola Bude, takođe je uništen. Na njemu su se nalazile grupe spomenika koje predstavljaju niz verskih i umetničkih dostignuća – Hram hiljadu Buda iz XII veka, Šivin hram Kumbešvara, Krišnin hram Krišna Mandir, budistički manastir Hiranjavarma vihara iz XII veka, Indrin hram Mačendranat. Nakon zemljotresa svi ovi objekti su delimično oštećeni ili potpuno uništeni. Slično je i sa istorijskom četvrti Baktapur i kulturnim jezgrom grada Patana, koji su takođe teško pogođeni zemljotresom. Prema stručnoj proceni, rekonstrukcija ovih objekata trajaće od pet do deset godina. Uz nenadoknadive ljudske žrtve, kakav će uticaj na budućnost Nepala imati razaranje njegove kulturne baštine, tek će se videti.

SIROMAŠNA ZEMLJA: Nepal je jedna od najsiromašnijih zemalja u Aziji, čiji je BDP po glavi stanovnika manji nego u Sudanu i Jemenu. BDP je rastao oko četiri odsto godišnje u proteklih nekoliko godina, a nezaposlenost je iznosila oko 40 odsto. Dobar deo stanovništva se bavi poljoprivredom samo za sopstvene potrebe. Jedini pouzdan izvor prihoda i šansa za razvoj bio je turizam. Skoro milion stranaca dolazilo je svake godine da vidi kulturno-istorijske spomenike i legendarni Mont Everest, najviši vrh sveta. Turizam je činio oko osam odsto privrede i zapošljavao sedam odsto radne snage. Međutim, još posle prošlogodišnje velike lavine sa 12 žrtava na Mont Everestu priliv turista znatno se smanjio, a uz najmanje 18 osoba poginulih u lavini na Himalajima koju je izazvao zemljotres sada će se stanje zasigurno pogoršati. Kineske vlasti već su zabranile pristup severnoj strani Mont Everesta iz bezbednosnih razloga, tako da je penjanje i planinarenje na Himalajima dovedeno u pitanje. Prema preliminarnim procenama Američkog geološkog zavoda, privreda Nepala, nacije sa 27,8 miliona ljudi, mogla bi da pretrpi štetu od 9 do 50 odsto BDP-a. Procenjuje se, takođe, da bi obnova svih razorenih mesta, uz korišćenje odgovarajućih građevinskih standarda za područja podložna zemljotresima, mogla da košta više od pet milijardi dolara.

Prednost Nepala je što ima prilično dobre odnose sa susednim državama. Jedina šansa da prevaziđe posledice razornog zemljotresa jeste da dobije i na najbolji način iskoristi obimnu međunarodnu pomoć. Za tako nešto potrebno je jedinstvo u zemlji koju osim siromaštva guše i političke podele koje datiraju još od vremena građanskog rata koji je završen 2006. godine. Međunarodna javnost apeluje na dve suprotstavljene strane, maoiste i monarhiste, da svoju aktivnost sada složno usmere na obnovu Nepala. Preživelima su potrebni voda, hrana, medicinska pomoć i krov nad glavom.

U najvećem krematorijumu Katmandua, Pašupatiju, stotine porodica pali svoje bližnje. Vlada je pozvala na masovnu kremaciju, pored ostalog da bi se sprečilo širenje zaraze. Crni dim, plač i vrisak preživelih prostiru se tim delom grada.

SLIKE NESREĆE: Stara palata u Katmanduu,…
SLIKE NESREĆE: Stara palata u Katmanduu,...
…posledice lavine u Himalajima,…fotografije: fonet / ap
...posledice lavine u Himalajima,...fotografije: fonet / ap
…raščišćavanje ruševina…
...raščišćavanje ruševina...
…i pogrebni obredi
...i pogrebni obredi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Protesti u Albaniji

Svet

24.oktobar 2026. R. V.

Sukobi u Tirani: Policija upotrebila suzavac, demonstranti bacali Molotovljeve koktele

Hiljade ljudi okupile su se u Tirani na novom antivladinom protestu. Demonstranti su bacali kamenice na policiju i zapalili ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, dok su snage reda odgovorile suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima

Pariz

Svet

24.oktobar 2026. I. M.

Stotine hiljada ljudi na protestima u Francuskoj, zabeleženi sukobi i incidenti

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova procenilo je da je na protestima bilo oko 410.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo blizu 800.000. U Parizu je policija upotrebila suzavac i vodene topove

Palestinci prolaze kroz vojni punkt na Zapadnoj obali

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Izrael započinje rušenja na Zapadnoj obali

Izraelska organizacija za ljudska prava „Becelem” osudila je plan o „prisilnom raseljavanju palestinskih stanovnika” iz jednog naselja u Hebronu

Protesti u Francuskoj

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Uzbuna u Francuskoj: Proteste u subotu će obezbeđivati 70.000 policajaca

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će angažovati 70.000 policajaca, čime će se pojačati bezbednosno prisustvo u francuskim gradovima

Vladimir Putin

Vesti

23.oktobar 2026. B. B.

Putin: Ne spremamo se ni za kakav rat sa Evropom

„Sada govore o pretnji iz Rusije i početku priprema za rat sa Rusijom, što je, po mom mišljenju, neka vrsta političke šizofrenije“, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure