img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nepal – Razorni zemljotres

Smrt i očaj u dolini Katmandua

29. april 2015, 20:09 Sanja Šojić
Copied

Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka desetine hiljada hipika hrlilo je na Srednji istok i Indijski potkontinent, a Katmandu je bio nezaobilazna stanica na "putu za Istok". Glavni grad Nepala i sama zemlja opevani su u mnogim pričama kao carstvo mira i slobode, a zbog knjige Katmandu Stevana Pešića bezbroj ljudi sa ovih prostora stiglo je do kraljevine u podnožju Himalaja. Hipika odavno nema u tolikom broju, ali su Nepal nastavili da obilaze neki drugi posetioci, iako je XXI vek doneo ovoj zemlji političke tenzije i građanski rat. Razorni zemljotres od 25. aprila će mnogo toga promeniti u ionako neveseloj svakodnevici Nepala

Slike hramova i palata pre i posle zemljotresa, izbezumljenih ljudi koji spavaju u improvizovanim šatorima od plastične folije bez struje i vode obišle su svet. To su samo neke od posledica najgoreg zemljotresa koji je pogodio Nepal u poslednjih 80 godina. Pored ljudskih žrtava čiji se broj trenutno procenjuje na više od 4000 (strahuje se da bi mogao da bude daleko veći), zemljotres je naneo veliku štetu monumentalnim građevinama koje su predstavljale kulturnu baštinu ove zemlje i bile pod zaštitom Uneska. One su ujedno bile i najveće turističke atrakcije Nepala. Strahovit zemljotres jačine 7,9 stepeni Rihterove skale 25. aprila praktično je sravnio sa zemljom kulturnu istoriju nacije. Osim žrtava u Nepalu, u Indiji su od zemljotresa stradale 34, u Tibetu 12, a u Bangladešu dve osobe.

Dolina Katmandua, glavnog grada Nepala, koja je 1979. godine upisana na listu svetske baštine, pretvorena je u grobnice i ruševine. Pad Darara kule, zdanja visokog 62 metra, bio je koban za 200 ljudi. Ova kula je izgrađena 1832. godine i otvorena je za posetioce u poslednjih deset godina. Od kule danas nije ostalo ništa osim temelja. Darbar trg (Dvorski trg) koji ima oblik spiralne školjke, jednog od simbola Bude, takođe je uništen. Na njemu su se nalazile grupe spomenika koje predstavljaju niz verskih i umetničkih dostignuća – Hram hiljadu Buda iz XII veka, Šivin hram Kumbešvara, Krišnin hram Krišna Mandir, budistički manastir Hiranjavarma vihara iz XII veka, Indrin hram Mačendranat. Nakon zemljotresa svi ovi objekti su delimično oštećeni ili potpuno uništeni. Slično je i sa istorijskom četvrti Baktapur i kulturnim jezgrom grada Patana, koji su takođe teško pogođeni zemljotresom. Prema stručnoj proceni, rekonstrukcija ovih objekata trajaće od pet do deset godina. Uz nenadoknadive ljudske žrtve, kakav će uticaj na budućnost Nepala imati razaranje njegove kulturne baštine, tek će se videti.

SIROMAŠNA ZEMLJA: Nepal je jedna od najsiromašnijih zemalja u Aziji, čiji je BDP po glavi stanovnika manji nego u Sudanu i Jemenu. BDP je rastao oko četiri odsto godišnje u proteklih nekoliko godina, a nezaposlenost je iznosila oko 40 odsto. Dobar deo stanovništva se bavi poljoprivredom samo za sopstvene potrebe. Jedini pouzdan izvor prihoda i šansa za razvoj bio je turizam. Skoro milion stranaca dolazilo je svake godine da vidi kulturno-istorijske spomenike i legendarni Mont Everest, najviši vrh sveta. Turizam je činio oko osam odsto privrede i zapošljavao sedam odsto radne snage. Međutim, još posle prošlogodišnje velike lavine sa 12 žrtava na Mont Everestu priliv turista znatno se smanjio, a uz najmanje 18 osoba poginulih u lavini na Himalajima koju je izazvao zemljotres sada će se stanje zasigurno pogoršati. Kineske vlasti već su zabranile pristup severnoj strani Mont Everesta iz bezbednosnih razloga, tako da je penjanje i planinarenje na Himalajima dovedeno u pitanje. Prema preliminarnim procenama Američkog geološkog zavoda, privreda Nepala, nacije sa 27,8 miliona ljudi, mogla bi da pretrpi štetu od 9 do 50 odsto BDP-a. Procenjuje se, takođe, da bi obnova svih razorenih mesta, uz korišćenje odgovarajućih građevinskih standarda za područja podložna zemljotresima, mogla da košta više od pet milijardi dolara.

Prednost Nepala je što ima prilično dobre odnose sa susednim državama. Jedina šansa da prevaziđe posledice razornog zemljotresa jeste da dobije i na najbolji način iskoristi obimnu međunarodnu pomoć. Za tako nešto potrebno je jedinstvo u zemlji koju osim siromaštva guše i političke podele koje datiraju još od vremena građanskog rata koji je završen 2006. godine. Međunarodna javnost apeluje na dve suprotstavljene strane, maoiste i monarhiste, da svoju aktivnost sada složno usmere na obnovu Nepala. Preživelima su potrebni voda, hrana, medicinska pomoć i krov nad glavom.

U najvećem krematorijumu Katmandua, Pašupatiju, stotine porodica pali svoje bližnje. Vlada je pozvala na masovnu kremaciju, pored ostalog da bi se sprečilo širenje zaraze. Crni dim, plač i vrisak preživelih prostiru se tim delom grada.

SLIKE NESREĆE: Stara palata u Katmanduu,…
SLIKE NESREĆE: Stara palata u Katmanduu,...
…posledice lavine u Himalajima,… fotografije: fonet / ap
...posledice lavine u Himalajima,... fotografije: fonet / ap
…raščišćavanje ruševina…
...raščišćavanje ruševina...
…i pogrebni obredi
...i pogrebni obredi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vatrogasci u Tokiju stoje na delimično poplavljenoj ulici nakon zemljotresa koji je pogodio to područje

Zemljotres

23.avgust 2026. B. B.

Umeren zemljotres pogodio Japan, nema anomalija oko nuklearnih elektrana (video)

Većina povreda je nastala kada su ljudi pali ili se udarili u nameštaj ili vrata, jer ih je zemljotres zatekao nespremne dok su spavali i u panici su ustali iz kreveta

Najmanje tri osobe povređene su kada se čovek zaleteo automobilom u publiku na konjičkim trkama kod Bileće

Hronika

23.avgust 2026. B. B.

Užas na konjičkim trkama kod Bileće: Automobilom se zaleto u publiku

Najmanje tri osobe povređene su kada se čovek, odranije poznat policiji, zaleteo automobilom u publiku na konjičkim trkama u Dabarskom polju, u selu Bijeljani kod Bileće

Jodajt

Nemačka

22.avgust 2026. N. R.

Političarka i „MILF“: Kako je Korina Jodajt postala poznata

Jedna lokalna političarka nemačkih Demohrišćana našla se na meti jer na zvaničnom plakatu ima provokativan lančić, ali joj ne pada na pamet da odustane

Princ Hari

Velika Britanija

22.avgust 2026. I.M.

Princ Hari i još šestoro platiće 13 miliona dolara za sudske troškove „Dejli mejla“

Princ Hari i još šest javnih ličnosti moraće da uplate početnih 9,5 miliona funti, odnosno oko 13 miliona dolara, na ime sudskih troškova izdavača „Dejli mejla“, nakon što su izgubili spor zbog navodnog nezakonitog prikupljanja privatnih informacija.

Ukrajina

Rusko-ukrajinski sukob

22.avgust 2026. I.M.

„Dvostruki“ vazdušni udar Rusije: Najmanje 15 ubijenih i preko 100 ranjenih u ukrajinskom tržnom centru

„Dronovi su napali u dva talasa: pola sata nakon prvog udara i požara koji je usledio, dogodio se drugi napad usmeren na spasilačke ekipe“, objavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na Telegramu

Komentar
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure