

NATO
Tramp je ljut: Pet hiljada američkih vojnika napušta Nemačku
Američki vojnici su u Nemačkoj još od Drugog svetskog rata. Sada Donald Tramp namerava da smanji njihovbroj jer je ljut na kancelara Fridriha Merca




Predsednik Džo Bajden i njegov prethodnik Donald Tramp u utorak su i formalno osigurali predsedničke nominacije Demokratske odnosno Republikanske stranke nakon odlučujućih pobeda u Džordžiji, Misisipiju i državi Vašington
Sada je i formalno potvrđeno: u novu trku za Belu kuću ulaze dva kandidata koje ne želi 70 odsto Amerikanaca.
Džo Bajden (81) je na stranačkim izborima u utorak osvojio više od 1.968 delegata koliko je bilo potrebno da bi konačno osigurao predsedničku nominaciju demokrata, a Donad Tramp (77) neophodnih najmanje 1.215 za republikansku. Bajdenova kandidatura biće ozvaničena na stranačkoj konvenciji u Čikagu u avgustu, a Trampova na konvenciji u Milvokiju mesec dana ranije, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
To neće biti nadmetanje u popularnosti, već u tome ko je manje nepopularan. Mnogim Amerikancima, između ostalog, smeta starost predsedničkih kandidata. Govori se pogrdno o „gerijatrijskim“ izborima, o tome kako se obojica preterano trude da deluju vitalno, energično i mladalački.
Uprkos tome Bajden čak nije imao ozbiljnog rivala u trci za predsedničku nominaciju, iako deo demokrata takođe protestuje zbog njegove nepokolebljive podrške Izraelu u ratu protiv Hamasa u Gazi. Njegovi saveznici ipak se nadaju da će ga podržati demokratska baza i nezavisni birači koji se plaše drugog Trampovog mandata.
Bajden: Ovo je borba za slobodu
Bajden trku predstavlja kao borbu za slobodu u Americi i u inostranstvu. Svoju podršku Ukrajini i rad na širenju NATO-a upoređuje sa Trampovim pohvalama na račun ruskog predsednika Vladimira Putina i porukama da će reći Rusiji da napadne NATO članice koje ne ispunjavaju finansijske obaveze, piše RSE.


„Suočeni smo sa otrežnjujućom realnošću. Sloboda i demokratija su u opasnosti ovde u Americi kao nikada ranije od Građanskog rata. Donald Tramp vodi kampanju ogorčenosti i osvete koja ugrožava samu ideju Amerike…Verujem da će Amerikanci izabrati da nastave da idu u budućnost“, poručio je Bajden nakon što je osigurao nominaciju.
On se svojski trudi da ubedi skeptične birače da je i dalje fizički i mentalno sposoban da obavlja funkciju predednika. Suočen je i sa protestom jednog krila stranke zato što ne ulaže više napora da zaustavi rat Izraela i Hamasa u Gazi. Prošlog meseca se u Mičigenu više od 100.000 glasača zbog toga izjasnilo da su neopredijeljeni, prenosi RSE.
Tramp: Bajden je star i pušta migrante u zemlju
Nešto više od četiri godine mlađi Tramp Bajdena konstantno proziva zbog njegovih godina:
„Pretpostavljam da će on biti kandidat. Ja sam jedini njegov protivnik, osim samog života“, rekao je Tramp za CNBC pre nego što je Bajdenova kandidatura formalno bila potvrđena.


Na skupu u Džordžiji je Tramp ponovio po ko zna koji put da su izbori 2020. godine bili „pokradeni“, a Bajdena je napao što nije uspeo da spreči priliv migranata na granici sa Meksikom. Pitanje imigracije je centralno u njegovoj kampanji, konstatuje RSE.
Protiv Trampa su podignute četiri optužnice, između ostalog zbog zadržavanja poverljivih dokumenata nakon što je napustio položaj predsednika i pokušaja da prekroji izborni rezultat 2020. godine. Takođe se postavljaju pitanja u vezi sa njegovom politikom ako pobedi na izborima, kao i odnosima sa nekima od najopasnijih diktatora u svetu.
Sadašnji protiv bivšeg predsednika
Ovo će biti prvi put od 1912. godine da su kandidati na izborima dva američka predsednika, prenosi AP.
Takođe, prvi put od 1956. godine su isti kandidati u dva izborna ciklusa. Tada je republikanski predsednik Dvajt Ajzenhauer drugi put porazio bivšeg demokratskog guvernera Ilinoisa Adlaija Stivensona.
Ove godine ankete pokazuju da mnogi birači ne žele ponavljanje trke iz 2020. godine. Prema istraživanju Rojtersa i Ipsosa i Bajden i Tramp su nepopularni među većinom glasača. Ali šta im vredi, njih dvojicu su Demokrate i Republikanci poslali u trku za 47. predsednika Sjedinjenih Američkih Država.


Američki vojnici su u Nemačkoj još od Drugog svetskog rata. Sada Donald Tramp namerava da smanji njihovbroj jer je ljut na kancelara Fridriha Merca


Mladi u Nemačkoj sve češće biraju zanat umesto fakulteta. Veštačka inteligencija, tržište rada i veće plate majstora menjaju prioritete


Mogući politički pad Viktora Orbana otvorio je pitanje sudbine sistema koji je više od decenije oblikovao mađarske institucije, medije i ekonomiju po meri jedne partije i jednog lidera


Američki predsednik Donald Tramp izjavio je tokom prijema astronauta misije Artemis II da će američka vlada uskoro objaviti veći broj dokumenata o NLO fenomenima i mogućem vanzemaljskom životu


Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve