img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pentagonski papiri

Ratne tajne i video-igrice

12. april 2023, 20:58 Milan Milošević
Foto: AP Photo
PENTAGON: “Namešteno” ili pravo curenje podataka
Copied

Opet su iz Pentagona iscureli neki poverljivi dokumenti, što podseća na curenje Pentagonskih papira iz 1971. kada je Danijel Elsberg fotokopirao hiljade stranica poverljive studije o ratu u Vijetnamu i na naslovnoj strani “Njujork tajmsa” skrenuo pažnju javnosti na to da je administracija predsednika Džonsona “sistematski lagala ne samo javnost već i Kongres”. Tada je to bio medijski podvig. Sada su se mejnstrim mediji s obe strane novog Istočnog fronta ponašali kao deo ratne mašine, sve dok, nakon svađe o ratu u Ukrajini na Discord serveru, jedan učesnik kompjuterske igre Minecraft nije napisao: “Ovde su neka dokumenta procurila...”

Ako je verovati najkredibilnijim medijima, što je u ovo ratno vreme sve teže, novo curenje pentagonskih papira podseća na stari vic o švercerima sekundarnih sirovina koji su odneli deo pruge, pa kad su pohapšeni, tvrdili su da nisu oni, nego da su se to samo deca igrala. Iznervirani istražitelj kaže: “Čoveče, šta pričaš, kako deca mogu da odnesu železničku šinu od 300 kila?” A osumnjičeni uglas odgovaraju: “Šta zna dete šta je trista kila…”

“Volstrit džurnal” 10. aprila piše da je “jedno od najznačajnijih curenja poverljivih američkih dokumenata iz novije istorije” počelo među pripadnicima male grupe na kanalima za razmenu poruka koja je trgovala memovima, šalama i rasističkim porukama. Negde u januaru, naizgled neprimećen od spoljnog sveta, anonimni član grupe koja broji tek desetak pratilaca počeo je da postavlja datoteke – mnoge označene kao strogo poverljive – pružajući, između ostalog, detalje o ratu u Ukrajini i o presretnutim komunikacijama saveznica SAD, na primer Izraela i Južne Koreje, i o detaljima američkog prodora u ruske vojne planove.

Na stotine dokumenata ostalo je među članovima male grupe na platformi za razmenu poruka sve do 4. marta kada je nakon svađe o ratu u Ukrajini na mnogo popularnijem Discord serveru, koji je osnovan pre osam godina u San Francisku, jedan učesnik kompjuterske igre Minecraft napisao: “Ovde su neka dokumenta procurila…”

I onda je nastala lančana reakcija.

ZAUSTAVITE TVITER

Da li je paradoksalno to što su se ekskluzivne vojne informacije kao požar širile baš u ambijentu gejmerske supkulture? Znalci kažu da je jedna vrsta video-igara preuzela ulogu militarističke propagande, koju je u pop kulturi nekada vršio film Top gan i slični. Tenkovi, avioni, dronovi… Da li se razlikuju war games korporacije Rand i neke igrice?

Nije prvi put da se osetljivi dokumenti pojavljuju na nekom serveru koji se odnosi na igrice. Prošle godine, učesnik borbene igrice vojnih vozila WarThunder objavio je prave poverljive informacije o britanskim tenkovima Challenger 2, a godinu dana ranije drugi korisnik objavio je poverljivi priručnik za tenkove French Leclerc.

Korisno je pokušati razumeti taj socijalni ambijent.

Pripadnike zajednice na platformi 4Chan (kuvanje, oružje, igrice, televizija, muzika, literatura, istorija, fitnes, sve do sporta) “Gardijan” je 2008. godine u tekstu pod naslovom “Preuzeti rizik” nazvao “lunatičnim, maloletnim, briljantnim, smešnim – i alarmantnim”. Kejt Vašington sa Državnog univerziteta Portland piše da je gejmerska supkultura rezultat mladalačkog sukoba sa mejnstrim vrednostima konformizma i naglaska na naporan rad i odustajanja od “detinjarija”. Gejmeri su stvorili svoju supkulturu takozvanog “fandoma” (biti fan, navijač nekoga ili nečega) kao način da se nose sa otuđenjem, različitostima i različitim vrednostima. “Unutar ove supkulture oni pronalaze smisao za pripadnost i mesto gde mogu da razviju svoj identitet načinom na koji oni sebe vide različito od toga kako mejnstrim društvo gleda na njih”, piše Kejt Vašington.

Taj sociopsihološki ambijent pogoduje jednoj vrsti ekspanzivnog biznisa. Neke procene kažu da je 2020. godine gejmerska industrija ostvarila ukupan prihod od 155 milijardi dolara. Analitičari predviđaju da će do 2025. ova industrija generisati više od 260 milijardi dolara prihoda, pa su najmoćniji tehnološki giganti kao što su Gugl, Meta (nekadašnji Fejsbuk) i Apple napravili planove da uđu u industriju video-igara.

Bela kuća je pokušala da spreči širenje svojih tajnih dokumenata internetom i navodno je od Tvitera zatražila da ih ukloni. “Da, možete bez problema da obrišete stvari sa Interneta – to savršeno funkcioniše i ne privlači nikakvu pažnju na šta god želite da sakrijete”, odgovorio je sarkastično Ilon Mask.

Kada je globalna pažnja skrenuta na curenje poverljivih informacija, mnogi u Discord-u su se uplašili odmazde administracije SAD i neželjene pažnje stranih obaveštajnih agencija. Neki od njih su uz emotikon koji plače požurili da izbrišu svoje naloge. Adaministratori su čistili svoje servere. Discord, koji takođe ugošćuje zajednice koje podržavaju ukrajinsku stvar, u istrazi sarađuje sa organima za sprovođenje zakona, rekao je portparol Discorda.

ŠTA JE PROCURILO?

Informacije koje su se širile tim “divljim poljem” govorile su o vrstama teškog naoružanja i opreme što ih drži devet ukrajinskih brigada koje SAD i saveznici pripremaju za predstojeću prolećnu ofanzivu. Objavljeni su takođe precizni detalji uz tabele o brzom smanjenju zaliha municije ukrajinskih sistema PVO, koji su služili kao materijal za brifinge zvaničnika. “Njujork tajms” navodi da većina procurelih papira sadrži operativne izveštaje koje je sastavio Zajednički štab američkih snaga na osnovu obaveštajnih podataka Američke agencije za nacionalnu bezbednost, CIA, obaveštajne agencije Pentagona i Nacionalne kancelarije za vojno-svemirsku obaveštajnu službu. “Volstrit džurnal” pominje podatak iz poverljivih dokumenata Pentagona da Ukrajina troši oko 69 projektila BUK i 200 raketa S-300 mesečno i da će iscrpeti zalihe S-300 do 3. maja, a da suočen sa perspektivom ruske vazdušne nadmoći, Kijev mesecima traži više sistema protivvazdušne odbrane sa Zapada.

Drugi dokument, datiran u martu, pokazuje utrošak municije za artiljerijske granate kalibra 155 mm i za raketne sisteme visoke pokretljivosti, a oba su ključna za Ukrajince i mogu pružiti uvid u zalihe pred najavljivanu ukrajinsku kontraofanzivu.

Jedan dokument pod nazivom Allied & Partner UAF Combat Power Build navodi detaljne informacije o obuci, opremi i naprednom oružju i datume za očekivanu realizaciju. Neki dokumenti osvetljavaju trenutne borbene operacije u istočnoj Ukrajini, gde se vodi veći deo rata, zajedno sa informacijama o tome gde je tlo zaleđeno za prelaze vozila i trupa.

Papiri, između ostalog, sadrže informacije o planovima Ukrajine u Bahmutu (ruski naziv Artjomovsk), u kome su od 25. februara ukrajinske snage, po američkoj proceni, bile praktično opkoljene, a šef Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Kiril Budanov je u to vreme ocenio situaciju ukrajinskih trupa kao “katastrofalnu”, tražeći da se tamo rasporede elitne jedinice pod njegovom komandom. Neki papiri govore o stepenu zaštite kritičnih infrastrukturnih lokacija i o tome da su, osim Kijeva i još tri centra, mnogi ukrajinski gradovi bez zaštite.

ŠPIJUNIRANJE SAVEZNIKA

Objavljeni papiri, između ostalog, ukazuju na to da američka strana prati postupke najvišeg vojnog i političkog rukovodstva Ukrajine kako bi “imala jasnu predstavu” o njihovoj strategiji. Ovi dokumenti sadrže podatke o američkom nadzoru svojih saveznika, na primer o tome da su Amerikanci špijunirali južnokorejske zvaničnike, mahom zbog njihove zabrinutosti da bi municija, koju su planirali da prodaju SAD, mogla da završi u Ukrajini. “Iako je malo verovatno da će ovo iznenaditi zvaničnike u ovim zemljama, otkrivanje takvog prisluškivanja uvek otežava obračun sa ključnim partnerima kao što je Južna Koreja, čija je pomoć potrebna za snabdevanje Ukrajine oružjem”, piše “Njujork tajms”.

Nadgledali su i saveznika i štićenika ukrajinskog predsednika Zelenskog da bi kontrolisali da se ne preigra raketiranjem teritorije Rusije.

Neki papiri se tiču veza Ujedinjenih Arapskih Emirata i Moskve, neki pregovora Jevgenija Prigožina s Turskom radi kupovine oružja za privatnu paravojnu organizaciju Vagner, čije pripadnike u ruskoj štampi nazivaju “muzikantima”. Neki dokumenti govore o izraelskom izvozu oružja, što Netanjahu negira, a neki o tome da su visoki zvaničnici izraelske tajne službe pozivali svoje službenike i građane Izraela da učestvuju u protestima protiv pravosudnih reformi u Izraelu, što Mosad negira.

“Volstrit džurnal” piše da će to verovatno inhibirati spremnost stranih saveznika da podele osetljive informacije sa vladom SAD, i da potencijalno razotkriva američke obaveštajne izvore u Rusiji i drugim neprijateljskim nacijama. “Njujork tajms” je opisao curenje kao “noćnu moru za petore oči” – za obaveštajne službe Australije, Kanade, Novog Zelanda, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.

Britain Assange
NIJE BILO ISTO: Dž. Asanž…


KONTROLA ŠTETE

Zvaničnici SAD su o tome razgovarali sa saveznicima tokom vikenda i izjavili da procenjuju potencijalni uticaj svega toga na nacionalnu bezbednost. Ali, piše “Gardijan”, “iako su potencijalno sramotni za Pentagon, dokumenti koji su procurili takođe predstavljaju ‘laskav portret sposobnosti SAD da prodre u rusko vojno planiranje uključujući unutrašnje planove zloglasne grupe Vagnerovih plaćenika”. I Institut za proučavanje rata teši Vašington da dokumenti pokazuju koliko su se Amerikanci infiltrirali u ruski sistem planiranja i detaljno pratili akcije premeštanja vojske.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, inače, rekao da se pentagonski papiri proučavaju, a da američka umešanost u konflikt u Ukrajini za rusku stranu nije tajna. U prvi mah, u ruskim medijima vest o curenju papira opisivana je kao neka vrsta zavaravanja.

Fjodor Vojtolovski, direktor Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose RAN, izjavio je za RIA Novosti da kompromitujuće informacije Pentagona i Kijeva o stanju ukrajinskih trupa i vojnim planovima izazivaju veliki skepticizam i sumnje da li su takvi slučajevi namerna dezinformacija. On pretpostavlja da se američka praksa ne razlikuje od ruske kada je u pitanju vojna tajna – takvi sadržaji se ne drže na kompjuterima već na papiru ili na kompjuterima koji nisu umreženi.

U Rusiji je, inače, u ratnoj atmosferi bilo hapšenja pod optužbom za špijunažu, pa je pod sumnjom da je u Jekaterinburgu pokušao da pribavi podatke koji su u Rusiji državna tajna (navodno o proizvodnji tenkova i o grupi Vagner), uhapšen novinar “Volstrit džurnala” Ivan Gerškovič, inače dete ruskih emigranata koji žive u SAD. Posle protesta “Volstrit džurnala” i mnogih novinarskih kuća i organizacija, američki državni sekretar Entoni Blinken je intervenisao zbog hapšenja novinara zato što je radio svoj posao, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov mu je grubo odgovorio da ne diže buku jer je Gerškovič navodno uhvaćen red handed, nušićevski prevedeno “inflagranti s korpusom delikti u ruci”. Jedan ruski poslanik je ironično predložio da Gerškovič bude razmenjen za osnivača Vikiliksa Džulijena Asanža, koji u Britaniji čeka na izručenje Sjedinjenim Državama.

HEILLY LAKELY, РУСКИЕ

U sredu 5. aprila administracija SAD očigledno još uvek nije bila svesna posledica curenja, a onda je krenula tzv. kontrola štete skretanjem pažnje na rusku propagandu. Danijel Hofman, bivši visoki tajni oficir CIA, rekao je Rojtersu da, s obzirom na prethodne aktivnosti moskovskih obaveštajnih agencija, postoji “velika verovatnoća” da su ruski operativci postavili dokumenta koja se odnose na Ukrajinu kao deo ruskih operacija dezinformisanja – koje su imale za cilj da seju konfuziju, ako ne i razdor među ruskim protivnicima – te da je “klasična” praksa ruskih špijunskih službi bila da u procurela autentična dokumenta ubace lažne informacije. Čini se da je cilj, kako je rekao, da se zabije klin između Ukrajine i Sjedinjenih Država, koje pružaju najveću vojnu podršku Kijevu.

Neimenovani analitičari su za “Njujork tajms” rekli da su ruski akteri možda izmenili neke dokumente prenete na ruskom Telegramu, kako bi izgledalo kao da Ukrajina doživljava veće žrtve nego Rusija, što zapadni izvori proglašavaju za dezinformacije Kremlja.

Vašingtonski list “Hil” piše kako dokumenti sugerišu da je, po proceni NATO, u akciji poginulo od 61.000 do 71.000 ukrajinskih vojnika u poređenju sa samo 16.000 do 17.000 ruskih, uprkos činjenici da su zvaničnici Pentagona javno procenjivali gubitke Moskve na čak 200.000, a da zapadni analitičari procenjuju ukrajinske gubitke na 100.000.

BBC konstatuje da malo iznenađenje predstavlja saznanje da procene SAD govore kako je između 189.500 i 223.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno, a da je ekvivalentna cifra gubitaka Ukrajine, između 124.500 i 131.000, “takođe u skladu sa osnovnim podacima o kojima su novinari informisani poslednjih nedelja”. U oba slučaja, konstatuje BBC, Pentagon kaže da ima “malo poverenja” u brojke zbog nedostataka u informacijama, operativne bezbednosti i namernih pokušaja, verovatno obeju strana, da dovedu u zabludu.

AMERIČKA KRTICA

Federalni istražni biro (FBI) i Ministarstvo pravde su onda počeli da traže odgovore kako su desetine snimaka tajnih dokumenata isplivali na površinu onlajn. Istraga radi utvrđivanja izvora curenja pokrenuta je 7. aprila na zahtev Ministarstva odbrane. Neki stručnjaci za nacionalnu bezbednost i američki zvaničnici kažu kako trenutno sumnjaju da bi izvor curenja mogao biti američki, s obzirom na širinu tema obuhvaćenih dokumentima, ali ne isključuju proruske aktere. Portparolka Pentagona rekla je 9. aprila da se obavlja pregled i procena validnosti fotografisanih dokumenata “za koje se čini da sadrže osetljiv i visoko poverljiv materijal”.

Potencijalno, stotine američkih državnih službenika imaju bezbednosne dozvole koje bi im omogućile da vide strogo poverljive dokumente. “Volstrit džurnal” piše da je skup ljudi koji imaju pristup nekim od najviših nivoa tajnih informacija proširen u godinama nakon terorističkih napada 11. septembra 2001.

Kongresna komisija koja je istraživala napade ukazala je na nedostatak razmene obaveštajnih podataka kao jedan od razloga što američka vlada nije otkrila zaveru. Mark Rajmondi, bivši zvaničnik Ministarstva pravde, sada načelnik štaba u Silverado polisi akseleratoru, vašingtonskoj neprofitnoj organizaciji koja se bavi rešavanjem geopolitičkih izazova, u tom kontekstu kaže: “Od tada su se napori fokusirali na širu razmenu obaveštajnih podataka, širi se i krug ljudi koji imaju pristup poverljivim informacijama, pa rizikujete da neko od tih ljudi ne poštuje zakletvu ozbiljno kako bi trebalo…”

To može biti neprijatno zbog vođenja zvanične prepiske preko lične a ne službene evidencije, a vodi se istraga zbog toga što su se poverljivi papiri našli u kući bivšeg predsednika Donalda Trampa i u garaži sadašnjeg, Džozefa Bajdena…

Russia Snowden
…i E. Snouden


RAZLIKE I SLIČNOSTI

“Njujork tajms” 9. aprila ocenjuje da je ovo curenja oko 100 slajdova poverljivih informacija sa operativnim podacima o ratu u Ukrajini potpuno drugačije od nekih ranijih provaljivanja tajni. “Kada je Vikiliks objavio ogromnu količinu depeša Stejt departmenta pre 13 godina, dao je svetu uvid u ono što američke diplomate rade svakog dana – sumnjaju u kolebljive saveznike i žrtvuju druge radi ostvarenja svojih ciljeva. Sa svakim otkrivanjem tajnih dokumenata, naravno, postoji bojazan od trajne štete, ponekad prenaduvane…”

To se dogodilo 2010. godine kada je “Njujork tajms” počeo da objavljuje seriju pod nazivom Državne tajne, u kojoj su detaljno opisani i analizirani odabrani dokumenti iz gomile depeša koje je uzela Čelsi Mening, tada vojnik u Iraku Bredli Edvard Mening, a objavio osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž, koji u Britaniji čeka izručenje u SAD zbog suđenja za zaveru. Ubrzo nakon objavljivanja prvih članaka, državna sekretarka Hilari Klinton izrazila je bojazan da niko više nikada neće razgovarati sa američkim diplomatama.

Kada je Edvard Snouden, konsultant za kompjutersko istraživanje Američke agencije za bezbednost (koji je u međuvremenu dobio azil u Rusiji), 2013. godine otkrio tajne Agencije za nacionalnu bezbednost, Amerikanci su iznenada saznali u kolikom obimu je digitalno doba uvelo izvanrednu novu eru nadzora nad njima od strane agencije. “Njujork tajms”, doduše, kaže da je to omogućilo da SAD “probiju” kinesku telekomunikacionu industriju i da “prodru” u Guglove servere u inostranstvu za preuzimanje stranih komunikacija – ne bi da kaže da prisluškuju i saveznike, sve do Angele Merkel, a da oni ne kažu ni “a”.

Podaci koji su do sada otkriveni manje su sveobuhvatni od tih ogromnih tajnih arhiva ali, kako piše “Njujork tajms”, zvaničnike Bele kuće i Pentagona najviše brine što su ti dokumenti pravovremeniji. Neki od najosetljivijih materijala – mape ukrajinske protivvazdušne odbrane i podaci o isporukama preko potrebne municije na vreme za ukrajinsku prolećnu kontraofanzivu – otkriveni su u dokumentima za koje se čini da su stari jedva 40 dana, i da to otkrivanje tajni komplikuje prolećnu ofanzivu Ukrajine.

Ali, piše “Njujork tajms”, i gospođa Mening i gospodin Snouden rekli su da su bili motivisani željom da otkriju ono što smatraju prestupima Sjedinjenih Država. “Ovoga puta to ne izgleda ideološki”, procenio je šef pomenute NGO Silverado polici akselerator Dmitri Alperovič, čije se rusko poreklo pominje u datom kontekstu. “Čini se”, piše “Njujork tajms”, da su se neki dokumenti prvi put pojavili na platformama za igre na sreću, možda da bi se rešila onlajn svađa oko statusa borbe u Ukrajini…”

Da li samo onlajn svađa?

Dokumenti koji su procurili su fotografije prezentacija i fajlovi koji su odštampani na A4 papiru. Čini se da su dva puta presavijeni, možda da bi bili prokrijumčareni iz zaštićenih objekata. I tako pedeset puta?

Na marginama snimljenih dokumenata mogu se videti različite fotografije predmeta, uključujući Gorilla lepak, cipele i uputstva za durbin GlassHavk HD, detalji koji bi mogli da olakšaju potragu za otkrivanjem počinioca, piše “Volstrit džurnal”.

U oba lista zaključak vodi ka nekom amateru juvenilnom lunatiku i briljantnom gejmeru – pod uslovom da se zaboravi uputstvo novinarskog veterana Simora Herša: “Ako ste u obaveštajnoj zajednici, godinama vodite tajne operacije, prva stvar koju pogledate je kako se pobrinuti da ljude iz tzv. otvorenog koda naterate da misle da se nije desilo ono što se dogodilo”.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Korupcija

27.jul 2025. S.Ć.

Italija: Zbog urbanističke korupcije gradonačelnik Milana je pod istragom

Zbog afere u kojoj je javno dobro ustupljeno privatnom investitoru, italijanska policija otpočela je istragu u kojoj je 70 ljudi, pa i gradonačelnik Milana. A u Srbiji, Vlada menja zakone kako bi mogla da javno dobro pretvori u privatno – na primer Generalštab

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr