img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Rast uprkos svemu

26. novembar 2008, 15:39 Zoran Majdin
Copied

Dok je u svetu automobilska industrija u krizi, u Indiji proizvodnja automobila raste 17 odsto godišnje: i starih i novih

Pored deset domaćih fabrika – Ašok Lejland, Fors motors, Nundistan motors, Mahindra&Mahindra (između ostalog najveći svetski proizvođač traktora), Maruti, Bajaj auto, Premijer, Reva, San motors i TATA, u Indiji drumska vozila proizvode i dvanaest svetski poznatih kompanija: Audi, BMV, Mercedes, Honda, Fijat, Ford, Dženeral motors, Hjundai, Reno-Nisan, Micubiši, Škoda i Tojota. Dok bezmalo svi navedeni „svetski poznati“ proizvođači smanjuju produkciju i otpuštaju radnike, u Indiji se, kad je o automobilskoj industriji reč, recesija ne oseća. Razlog je jednostavan: na raspolaganju su jeftini, pritom vrlo kvalifikovani radnici i tržište raste, uprkos recesiji. Tako je prošle godine proizvedeno dva miliona vozila i uz do sada zabeležen godišnji rast proizvodnje od 17 odsto, očekuje se da će automobilska industrija u Indiji tokom narednih godina postati jedna od najvećih u svetu. Raste i domaća tražnja: 2000. godine prodato je (samo) 767.000, a do kraja decenije očekuje se 1,65 miliona četvorotočkaša.

I RETRO I FUTURISTIČKI: Tata krosover i jedno od prevoznih sredstava u Indiji

Sve je počelo 1953. godine, kada su indijska vlada i domaći privatni sektor investirali znatna sredstva u automobilsku industriju. U početku proizvodnja je bila isključivo licencna, i to modela čiju su proizvodnju veliki svetski proizvođači napuštali. Skoro sve licence su aktivne i danas, tako da sa proizvodnih traka uporedo silaze kako „retro“ tako i poslednji „hitovi“ automobilske industrije, a sve proizvedeno u domaćim fabrikama: indijski putevi su pokretni muzej auto-industrije druge polovine XX veka.

Ekonomskim reformama 1991. godine automobilsko tržište u potpunosti je otvoreno za direktne strane investicije. Kompanija Suzuki je među prvima uvidela prednosti proizvodnje u Indiji, gde njena filijala Maruti dominira tržištem. Takođe, Fijat pregovora sa TATA, Honda će u sledećih deset godina investirati oko 500 miliona evra, a Hjundai je otvorio svoju drugu fabriku u ovoj zemlji, iz koje je prošle godine izvezao automobila u vrednosti od 390 miliona dolara.

Najveći indijski proizvođač drumskih vozila, TATA, odnedavno vlasnik Lend Rovera i Jaguara, promovisao je „narodni auto“, namenjen prevashodno domaćem tržištu – TATA nano, najjeftiniji automobil na svetu. Reč je o „monovolumenu“ sa petora vrata i pet sedišta, koji će u Indiji sigurno izazvati saobraćajnu revoluciju, jer dobrom delu populacije koji trenutno vozi motocikle, sada će po prihvatljivoj ceni biti ponuđen automobil koji doduše nema servo-upravljač, klima-uređaj, pa ni ABS, ali ipak predstavlja promenu „kosmičkih“ razmera. Zbog mehanike donjeg postroja nije preporučljivo da se vozi preko 70 kilometara na sat, mada može da dostigne čitavih 120. Te skromne karakteristike, međutim, nisu smetnja jer na većini puteva u Indiji brzina je ograničena na 40 kilometara na sat. Istina, formalno ograničenje nije naročito potrebno: zbog širine i stanja kolovoza, kao i gustine saobraćaja, nije ni moguće voziti brže.

I Bajaj auto, pored već osvojene široke game dvotočkaša i trotočkaša, razvija i jeftin automobil koji bi trebalo da košta oko 2000 evra, a serijska proizvodnja se očekuje 2010. godine. Tehnički detalji još nisu poznati, jedino to da su predviđena dva motora, jedan benzinac i jedan dizelaš, oba sa dva cilindra. U fazi razvoja je i nova jedinstvena transmisija, koja će „ponuditi najbolje od ručnih i automatskih menjača“. Ova dva modela mogu se uskoro očekivati i na zapadnim tržištima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Celivanje moštiju u Rusiji

Rusija

26.septembar 2026. B. B.

Zašto Rusija u bitku šalje mrtve prinčeve i svetitelje

Slanje verske relikvije u boj može delovati neobično, ali otkako je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu punog obima, Moskva nastoji da iskoristi svaki mogući način mobilizacije

Protest učenika u Lajpcigu protiv obaveznog vojnog roka

Nemačka

26.septembar 2026. Dijana Roščić (DW)

„Nismo topovsko meso“: Nemački đaci protestuju protiv vojne obaveze

Čak 45.000 učenika u okviru incijative „Školski štrajk protiv vojne obaveze“ demonstriralo je protiv mogućeg uvođenja vojne obaveze u Nemačkoj

Bil Gejts

Veštačka inteligencija

26.septembar 2026. B. B.

Bil Gejts: AI i zlonamerni ljudi mogu da izazovu katastrofalne posledice

„Veštačka inteligencija je svakako dovoljno moćna da pokrene događaje koji uzrokuju milijardu mrtvih“, upozorio je Bil Gejts.

Folksvagen

Automobili

25.septembar 2026. B. B.

VW povlači 900.000 automobila – zbog problema sa volanom

Prema podacima Nemačke federalne uprave za motorni saobraćaj skoro milion vozila Folksvagen i Audi u Nemačkoj moglo bi da imaju problem s volanom

Predsednik Kine u Beloj kući

SAD i Kina

24.septembar 2026. I.M.

Tramp i Si u Beloj kući: „SAD i Kina mogu zajedno da rade na miru i prosperitetu“

Američki predsednik Donald Tramp i kineski predsednik Si Đinping sastali su se u Beloj kući, gde razgovaraju o trgovinskim odnosima, veštačkoj inteligenciji, tehnologiji i bezbednosti. Tramp je rekao da su dve zemlje ostvarile „ogroman napredak“, dok je Si pozvao na iskren dijalog i veću saradnju

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Počele predizborne debate na N1

Komentar

Brnabić vs. Nikolić: Košmarom protiv dijaloga

Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure