img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Rast uprkos svemu

26. новембар 2008, 15:39 Zoran Majdin
Copied

Dok je u svetu automobilska industrija u krizi, u Indiji proizvodnja automobila raste 17 odsto godišnje: i starih i novih

Pored deset domaćih fabrika – Ašok Lejland, Fors motors, Nundistan motors, Mahindra&Mahindra (između ostalog najveći svetski proizvođač traktora), Maruti, Bajaj auto, Premijer, Reva, San motors i TATA, u Indiji drumska vozila proizvode i dvanaest svetski poznatih kompanija: Audi, BMV, Mercedes, Honda, Fijat, Ford, Dženeral motors, Hjundai, Reno-Nisan, Micubiši, Škoda i Tojota. Dok bezmalo svi navedeni „svetski poznati“ proizvođači smanjuju produkciju i otpuštaju radnike, u Indiji se, kad je o automobilskoj industriji reč, recesija ne oseća. Razlog je jednostavan: na raspolaganju su jeftini, pritom vrlo kvalifikovani radnici i tržište raste, uprkos recesiji. Tako je prošle godine proizvedeno dva miliona vozila i uz do sada zabeležen godišnji rast proizvodnje od 17 odsto, očekuje se da će automobilska industrija u Indiji tokom narednih godina postati jedna od najvećih u svetu. Raste i domaća tražnja: 2000. godine prodato je (samo) 767.000, a do kraja decenije očekuje se 1,65 miliona četvorotočkaša.

I RETRO I FUTURISTIČKI: Tata krosover i jedno od prevoznih sredstava u Indiji

Sve je počelo 1953. godine, kada su indijska vlada i domaći privatni sektor investirali znatna sredstva u automobilsku industriju. U početku proizvodnja je bila isključivo licencna, i to modela čiju su proizvodnju veliki svetski proizvođači napuštali. Skoro sve licence su aktivne i danas, tako da sa proizvodnih traka uporedo silaze kako „retro“ tako i poslednji „hitovi“ automobilske industrije, a sve proizvedeno u domaćim fabrikama: indijski putevi su pokretni muzej auto-industrije druge polovine XX veka.

Ekonomskim reformama 1991. godine automobilsko tržište u potpunosti je otvoreno za direktne strane investicije. Kompanija Suzuki je među prvima uvidela prednosti proizvodnje u Indiji, gde njena filijala Maruti dominira tržištem. Takođe, Fijat pregovora sa TATA, Honda će u sledećih deset godina investirati oko 500 miliona evra, a Hjundai je otvorio svoju drugu fabriku u ovoj zemlji, iz koje je prošle godine izvezao automobila u vrednosti od 390 miliona dolara.

Najveći indijski proizvođač drumskih vozila, TATA, odnedavno vlasnik Lend Rovera i Jaguara, promovisao je „narodni auto“, namenjen prevashodno domaćem tržištu – TATA nano, najjeftiniji automobil na svetu. Reč je o „monovolumenu“ sa petora vrata i pet sedišta, koji će u Indiji sigurno izazvati saobraćajnu revoluciju, jer dobrom delu populacije koji trenutno vozi motocikle, sada će po prihvatljivoj ceni biti ponuđen automobil koji doduše nema servo-upravljač, klima-uređaj, pa ni ABS, ali ipak predstavlja promenu „kosmičkih“ razmera. Zbog mehanike donjeg postroja nije preporučljivo da se vozi preko 70 kilometara na sat, mada može da dostigne čitavih 120. Te skromne karakteristike, međutim, nisu smetnja jer na većini puteva u Indiji brzina je ograničena na 40 kilometara na sat. Istina, formalno ograničenje nije naročito potrebno: zbog širine i stanja kolovoza, kao i gustine saobraćaja, nije ni moguće voziti brže.

I Bajaj auto, pored već osvojene široke game dvotočkaša i trotočkaša, razvija i jeftin automobil koji bi trebalo da košta oko 2000 evra, a serijska proizvodnja se očekuje 2010. godine. Tehnički detalji još nisu poznati, jedino to da su predviđena dva motora, jedan benzinac i jedan dizelaš, oba sa dva cilindra. U fazi razvoja je i nova jedinstvena transmisija, koja će „ponuditi najbolje od ručnih i automatskih menjača“. Ova dva modela mogu se uskoro očekivati i na zapadnim tržištima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

21.јул 2025. Lili-Mari Hilčer / DW

Kako do penzije mnogo pre penzije

Neki zaposleni pokušavaju da steknu dovoljno, ne bi li prestali da rade i pre penzije, koja u Nemačkoj počinje u 67. godini. Da li je to zaista moguće, i ako jeste – kako, piše Dojče vele

Trgovina narkoticima

21.јул 2025. M. L. J.

Saradnja sa albanskom mafijom i droga u zatvorima: Narko bos Ekvadora izručen Americi

Vođa ekvadorske bande Adolfo Masias Vilamar, poznat pod nadimkom Fito, koji je povezan sa Balkanom, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama

Rat

20.јул 2025. S.Ć.

Ubijeno 67 ljudi u severnoj Gazi dok su čekali u redu za hranu

U severnoj Gazi je u subotu ubijeno 67 ljudi dok u čekali u redu za hranu, još šestoro na drugim lokacijama, i još 32 u južnoj Gazi

Porušena džamija u gradu Deir al-Balah

Bliski istok

20.јул 2025. T. S.

Izrael izdao upozorenje o evakuaciji: Ofanziva stiže u centar Gaze

Izrael je izdao upozorenje o evakuaciji centralnog dela Gaze, uprkos strahu porodica izraelskih talaca da se tamo nalaze njihovi rođaci. U međuvremenu, stotine civila čeka pomoć koja ne stiže, dok UN upozoravaju na glad i kolaps zdravstvenog sistema

Autobuska stanica u blizini Američke ambasade u Londonu: Donald Tramp u društvu Džefrija Epstajna

SAD

19.јул 2025. Tomas Lačan / DW

Slučaj Epstajn: Da li je i Tramp zagazio u „močvaru“?

Slučaj Epstajn je simbol „močvare“ i svih teorija zavere o eliti koja „zaista vlada svetom“. Tramp je stekao slavu (i glasove birača) obećanjem da će „tu močvaru da isuši“. Zašto se sada nećka da objavi spise o tome

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure