img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Rast uprkos svemu

26. novembar 2008, 15:39 Zoran Majdin
Copied

Dok je u svetu automobilska industrija u krizi, u Indiji proizvodnja automobila raste 17 odsto godišnje: i starih i novih

Pored deset domaćih fabrika – Ašok Lejland, Fors motors, Nundistan motors, Mahindra&Mahindra (između ostalog najveći svetski proizvođač traktora), Maruti, Bajaj auto, Premijer, Reva, San motors i TATA, u Indiji drumska vozila proizvode i dvanaest svetski poznatih kompanija: Audi, BMV, Mercedes, Honda, Fijat, Ford, Dženeral motors, Hjundai, Reno-Nisan, Micubiši, Škoda i Tojota. Dok bezmalo svi navedeni „svetski poznati“ proizvođači smanjuju produkciju i otpuštaju radnike, u Indiji se, kad je o automobilskoj industriji reč, recesija ne oseća. Razlog je jednostavan: na raspolaganju su jeftini, pritom vrlo kvalifikovani radnici i tržište raste, uprkos recesiji. Tako je prošle godine proizvedeno dva miliona vozila i uz do sada zabeležen godišnji rast proizvodnje od 17 odsto, očekuje se da će automobilska industrija u Indiji tokom narednih godina postati jedna od najvećih u svetu. Raste i domaća tražnja: 2000. godine prodato je (samo) 767.000, a do kraja decenije očekuje se 1,65 miliona četvorotočkaša.

I RETRO I FUTURISTIČKI: Tata krosover i jedno od prevoznih sredstava u Indiji

Sve je počelo 1953. godine, kada su indijska vlada i domaći privatni sektor investirali znatna sredstva u automobilsku industriju. U početku proizvodnja je bila isključivo licencna, i to modela čiju su proizvodnju veliki svetski proizvođači napuštali. Skoro sve licence su aktivne i danas, tako da sa proizvodnih traka uporedo silaze kako „retro“ tako i poslednji „hitovi“ automobilske industrije, a sve proizvedeno u domaćim fabrikama: indijski putevi su pokretni muzej auto-industrije druge polovine XX veka.

Ekonomskim reformama 1991. godine automobilsko tržište u potpunosti je otvoreno za direktne strane investicije. Kompanija Suzuki je među prvima uvidela prednosti proizvodnje u Indiji, gde njena filijala Maruti dominira tržištem. Takođe, Fijat pregovora sa TATA, Honda će u sledećih deset godina investirati oko 500 miliona evra, a Hjundai je otvorio svoju drugu fabriku u ovoj zemlji, iz koje je prošle godine izvezao automobila u vrednosti od 390 miliona dolara.

Najveći indijski proizvođač drumskih vozila, TATA, odnedavno vlasnik Lend Rovera i Jaguara, promovisao je „narodni auto“, namenjen prevashodno domaćem tržištu – TATA nano, najjeftiniji automobil na svetu. Reč je o „monovolumenu“ sa petora vrata i pet sedišta, koji će u Indiji sigurno izazvati saobraćajnu revoluciju, jer dobrom delu populacije koji trenutno vozi motocikle, sada će po prihvatljivoj ceni biti ponuđen automobil koji doduše nema servo-upravljač, klima-uređaj, pa ni ABS, ali ipak predstavlja promenu „kosmičkih“ razmera. Zbog mehanike donjeg postroja nije preporučljivo da se vozi preko 70 kilometara na sat, mada može da dostigne čitavih 120. Te skromne karakteristike, međutim, nisu smetnja jer na većini puteva u Indiji brzina je ograničena na 40 kilometara na sat. Istina, formalno ograničenje nije naročito potrebno: zbog širine i stanja kolovoza, kao i gustine saobraćaja, nije ni moguće voziti brže.

I Bajaj auto, pored već osvojene široke game dvotočkaša i trotočkaša, razvija i jeftin automobil koji bi trebalo da košta oko 2000 evra, a serijska proizvodnja se očekuje 2010. godine. Tehnički detalji još nisu poznati, jedino to da su predviđena dva motora, jedan benzinac i jedan dizelaš, oba sa dva cilindra. U fazi razvoja je i nova jedinstvena transmisija, koja će „ponuditi najbolje od ručnih i automatskih menjača“. Ova dva modela mogu se uskoro očekivati i na zapadnim tržištima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rolerkoster X2

Opasna zabava

31.avgust 2026. B. B.

X2 – najopasniji rolerkoster na svetu: Od zabave do smrti

Pregled medicinskih kartona, iskaza i pravnih podnesaka pokazuje da je rolerkoster X2 kompanije Siks Flegs povezan sa više od desetak prijava ozbiljnih povreda i hospitalizacija tokom skoro dve decenije

Evropska unija

Evropska unija

31.avgust 2026. M. L. J.

„Ne daju svoju vodu strancima“: Zašto Island neće u EU

Dok Balkan „čami“ na klupi i moli za ulazak, Island je odbio da uopšte počne da pregovara o ulasku u EU. Zašto im se ne da da se priključe?

Potraga za preživelima

Bujične poplave

31.avgust 2026. I.M.

Više od 900 mrtvih u poplavama u Nepalu i na Tibetu, hiljade ljudi nestale

Katastrofalne bujice koje su se obrušile niz doline Himalaja ostavile su za sobom više od 900 mrtvih i hiljade nestalih u Nepalu i na Tibetu. Spasioci i dalje tragaju za ljudima zarobljenim u naseljima, planinskim predelima i tunelima hidroelektrana

Izbori u SAD

Politika

31.avgust 2026. M. L. J.

Izbori u SAD: Den Salivan podržao Dena Salivana protiv trećeg Dena Salivana

Den Salivan podržao je Dena Salivana koji se kandiduje protiv Dena Salivana u trci za Senat

Čikago

SAD

31.avgust 2026. I.M.

Masovna pucnjava u Čikagu: Jedna osoba ubijena, najmanje 14 ranjenih

Veliko okupljanje u južnom delu Čikaga pretvorilo se u mesto masovne pucnjave, u kojoj je jedna osoba izgubila život, a najmanje 14 je ranjeno. Policija je prethodno pokušavala da rastera okupljene kada je iznenada odjeknula pucnjava

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure