img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Rast uprkos svemu

26. novembar 2008, 15:39 Zoran Majdin
Copied

Dok je u svetu automobilska industrija u krizi, u Indiji proizvodnja automobila raste 17 odsto godišnje: i starih i novih

Pored deset domaćih fabrika – Ašok Lejland, Fors motors, Nundistan motors, Mahindra&Mahindra (između ostalog najveći svetski proizvođač traktora), Maruti, Bajaj auto, Premijer, Reva, San motors i TATA, u Indiji drumska vozila proizvode i dvanaest svetski poznatih kompanija: Audi, BMV, Mercedes, Honda, Fijat, Ford, Dženeral motors, Hjundai, Reno-Nisan, Micubiši, Škoda i Tojota. Dok bezmalo svi navedeni „svetski poznati“ proizvođači smanjuju produkciju i otpuštaju radnike, u Indiji se, kad je o automobilskoj industriji reč, recesija ne oseća. Razlog je jednostavan: na raspolaganju su jeftini, pritom vrlo kvalifikovani radnici i tržište raste, uprkos recesiji. Tako je prošle godine proizvedeno dva miliona vozila i uz do sada zabeležen godišnji rast proizvodnje od 17 odsto, očekuje se da će automobilska industrija u Indiji tokom narednih godina postati jedna od najvećih u svetu. Raste i domaća tražnja: 2000. godine prodato je (samo) 767.000, a do kraja decenije očekuje se 1,65 miliona četvorotočkaša.

I RETRO I FUTURISTIČKI: Tata krosover i jedno od prevoznih sredstava u Indiji

Sve je počelo 1953. godine, kada su indijska vlada i domaći privatni sektor investirali znatna sredstva u automobilsku industriju. U početku proizvodnja je bila isključivo licencna, i to modela čiju su proizvodnju veliki svetski proizvođači napuštali. Skoro sve licence su aktivne i danas, tako da sa proizvodnih traka uporedo silaze kako „retro“ tako i poslednji „hitovi“ automobilske industrije, a sve proizvedeno u domaćim fabrikama: indijski putevi su pokretni muzej auto-industrije druge polovine XX veka.

Ekonomskim reformama 1991. godine automobilsko tržište u potpunosti je otvoreno za direktne strane investicije. Kompanija Suzuki je među prvima uvidela prednosti proizvodnje u Indiji, gde njena filijala Maruti dominira tržištem. Takođe, Fijat pregovora sa TATA, Honda će u sledećih deset godina investirati oko 500 miliona evra, a Hjundai je otvorio svoju drugu fabriku u ovoj zemlji, iz koje je prošle godine izvezao automobila u vrednosti od 390 miliona dolara.

Najveći indijski proizvođač drumskih vozila, TATA, odnedavno vlasnik Lend Rovera i Jaguara, promovisao je „narodni auto“, namenjen prevashodno domaćem tržištu – TATA nano, najjeftiniji automobil na svetu. Reč je o „monovolumenu“ sa petora vrata i pet sedišta, koji će u Indiji sigurno izazvati saobraćajnu revoluciju, jer dobrom delu populacije koji trenutno vozi motocikle, sada će po prihvatljivoj ceni biti ponuđen automobil koji doduše nema servo-upravljač, klima-uređaj, pa ni ABS, ali ipak predstavlja promenu „kosmičkih“ razmera. Zbog mehanike donjeg postroja nije preporučljivo da se vozi preko 70 kilometara na sat, mada može da dostigne čitavih 120. Te skromne karakteristike, međutim, nisu smetnja jer na većini puteva u Indiji brzina je ograničena na 40 kilometara na sat. Istina, formalno ograničenje nije naročito potrebno: zbog širine i stanja kolovoza, kao i gustine saobraćaja, nije ni moguće voziti brže.

I Bajaj auto, pored već osvojene široke game dvotočkaša i trotočkaša, razvija i jeftin automobil koji bi trebalo da košta oko 2000 evra, a serijska proizvodnja se očekuje 2010. godine. Tehnički detalji još nisu poznati, jedino to da su predviđena dva motora, jedan benzinac i jedan dizelaš, oba sa dva cilindra. U fazi razvoja je i nova jedinstvena transmisija, koja će „ponuditi najbolje od ručnih i automatskih menjača“. Ova dva modela mogu se uskoro očekivati i na zapadnim tržištima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kit ket

Krađa čokoladica

29.mart 2026. K. S.

Ukradeno više od 12 tona KitKet čokoladica

Na putu iz fabrike u Italiji ka tržištu u Poljskom nestao je tovar KitKet čokoladica težak 12 tona

Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Komentar

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure