img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat i sećanja

Put za Palmiru

27. maj 2015, 18:21 Momir Turudić
fotografije: m. turudić
Copied

"Varvari dolaze noću. Pre mraka i poslednja koza mora biti uterana, kapije zašipljene, u svaku osmatračnicu postavljen stražar da izvikuje sate. Po celu noć, priča se, varvari se smucaju naokolo rešeni da ubijaju i pljačkaju"
Iščekujući varvare, Dž. M. Kuci

„Sirijske vazduhoplovne snage intenzivno su bombardovale položaje Islamske države u i oko drevnog grada Palmire, koji je u četvrtak pao u ruke ekstremista. Državni mediji javljaju da je u udarima poginulo više od 50 terorista. Predstavnik sirijske vojske je potvrdio ove napade, dodajući da su na njihovom udaru i nalazišta prirodnog gasa u El Hailu, kao i svi putevi koji vode u Palmiru. Pogođeno je više gradskih kvartova“, priča reporter dok ekranom promiču slike pikapova na koje su montirani mitraljezi koji bljuju vatru. U pozadini se nazire tvrđava na brdu.

„Sirijska državna televizija objavila je da su džihadisti Islamske države u Palmiri ubili najmanje 400 ljudi, većinom žena i dece“, nastavlja reporter. „Palmira je pod zaštitom Uneska i sirijski zvaničnik za antikvitete Mamun Abdelkarim upozorio je da će, ukoliko ga osvoje, teroristi uništiti ostatke drevnog grada. Dodao je da je stotine statua već izmešteno iz Palmire.“ Slike bornih kola smenjuje snimak tvrđave na kojoj se vijori crna zastava Islamske države. „Događaji u Palmiri izazvali su oštre reakcije javnosti, a Unesko je saopštio da bi uništenje ovog grada bio ogroman gubitak za čovečanstvo.“

„Šta to gledaš?“, pita Anđela. „Nešto o ratu u Palmiri. Bila si tamo, ali se sigurno ničega ne sećaš, bila si jako mala.“ „Sećam se ogromne bele kamile, kao da je imala 15 metara, plašila me onim ‘Braaa!’ glasom. Sećam se i kraljice Zanobije.“

U ALAHOVIM RUKAMA: Autobus iz Damaska za Palmiru je prepun, ali putnici ustaju, blagonaklono se smeju i ustupaju strancima sa detetom mesta pored vozača, sa kojih se put najbolje vidi. Šoferski prostor okićen je zapisima iz Kurana, na retrovizoru visi „Fatimina ruka“ za sreću, ručica menjača je uvezana palestinskom zastavom. Vozač je pričvrstio rančeve na krov uz prtljag ostalih putnika i pali motor. Na pitanje za koliko se prelazi 220 kilometara puta do Palmire, sleže ramenima. „Svi smo mi u Alahovim rukama, pa i ovaj autobus.“

Negde na putu je raskrsnica na kojoj stoji putokaz na kome piše „Bagdad“. Godina je 2005, varvarsko čerečenje Iraka, započeto 2003, nastavlja se u moru krvi. Razgovor na trenutak zamire, kao da je ledeni vetar prostrujao kroz autobus, lica ljudi se smrknu. Granica je oko 200 kilometara daleko, od kada je počela američka invazija 2003. godine sa iračke strane je gotovo niko ne kontroliše. U hostelu „Al Haramein“ u Damasku, napravljenom u tradicionalnoj kući iz XIII veka, vlasnica svakog od mnogobrojnih stranaca upozorava da se ne igra avanturiste i ne pomišlja da ide u Irak. Pokazuje sliku bivšeg gosta, mladog Japanca koji je, bez obzira na molbe domaćina, krajem 2004. prešao iračku granicu. Posle nekoliko dana, na televiziji Al Džazira emitovan je javni snimak njegovog pogubljenja koji je izvela neka od terorističkih grupa.

Autobus često staje, ulaze i izlaze ljudi, većinom u tradicionalnoj beduinskoj odeći, često usred spržene polupustinje u kojoj se na vidiku ne naziru naseljena mesta. Jedno od odmorišta je restoran koji se zove „Bagdad kafe“. Posle mnogo sati vožnje, u sumrak se na horizontu pojavljuju krošnje palmi i krovovi kuća. Ruke skoro da drhte od uzbuđenja, stiglo se na jedno od onih mesta koja se sanjaju od detinjstva, još od kada sam u bogato ilustrovanoj knjizi Put svile prvi put video sliku „šume stubova“ u legendarnoj oazi, nezaobilaznoj tački karavana koji su milenijumima išli od Mediterana ka Centralnoj Aziji, Kini i nazad.

Autobus čekaju gomile dečaka koji nude smeštaj. „Kod mog ujaka u hotelu je najbolje, nećete zažaliti, imamo i mačku i papagaja koji govori, vaše dete može da se igra s njima.“ Kao i u čitavoj Siriji, turizam je sjajno organizovan, na svakom koraku hosteli, internet kafei, restorani u kojima radi mlad, ljubazan svet koji govori odličan engleski.

SLIKE IZ BOLJE PROŠLOSTI: Na ulicama novog dela Tadmora (arapsko ime za Palmiru) grupa devojčica kreće se prema školi kroz jutarnju svežinu. Obučene su u plave školske uniforme, neke imaju marame na glavi. Mašu i uzvikuju „Hello!“, pa uz kikot okreću glavu. Na skveru pre ulaska u drevni deo grada stoji prodavac sušenih urmi umotan u palestinsku maramu. U kiosku pored njega su okačene novine Syrian times, na engleskom i arapskom jeziku. Na naslovnoj strani je vest da je Bašar el Asad naredio povlačenje sirijske vojske iz doline Beka u Libanu, 14 godina posle kraja rata. Čudan osećaj nelagode, možda zbog misli koja promiče kroz glavu da na Bliskom istoku pomeranje jednog kamena u teško složenom miru može da izazove lavinu.

Na ulazu u ogromni, ograđeni kompleks stoje tri stuba na čijim vrhovima piše: „Welcome to Palmira, bride of desert“ (Dobro došli u Palmiru, kraljicu pustinje). Nema mnogo posetilaca, tek je kraj marta. Jedinu gužvu pravi neka filmska ekipa iz Indije koja se sprema da snima muzički spot. U nadrealnoj sceni, pod vrlo zainteresovanim pogledima lokalnih mladića, režiser pokazuje oskudno obučenoj plesačici kako bi trebalo da igra pred kamerama.

U skoro pobožnoj tišini, iza reda palmi pojavljuje se šuma stubova, lukova, zidina hramova okupanih jutarnjim suncem. Pogled puca daleko, do rubova grada koje liže pustinja koja ga okružuje, stapajući se sa čistim, plavim nebom. U martovskim danima, posetioci kroz veći deo Palmire mogu da hodaju kao da su skoro sami u njoj. Kao da se može opipati ono što arhitekte zovu „duh mesta“, ono nedefinisano osećanje da neki hram ili grad nije slučajno građen baš tu gde jeste, već da je tako moralo da bude.

Ispred pozorišta leži nekoliko kamila. Posle dužeg cenkanja sa vlasnikom, Ahmedom, Iva se penje na leđa jedne od njih. Ahmed stavlja Anđelu koja ciči od sreće i straha ispred nje. Laganim korakom se kreću kroz šumu stubova ka nekadašnjem centru grada, pričajući o legendarnoj kraljici Zanobiji za čijeg života je Palmira dostigla najveću slavu, pre 1700 godina.

U pozorištu u Palmiri u toku je proba modernog baleta trupe iz Damaska. Mladići sa savremenim frizurama, neki sa dugim kosama vezanim u rep, vežbaju sa devojkama obučenim samo u trikoe, pripremajući se za prolećni festival koji se u Palmiri održava krajem aprila (dvesta kilometara zapadno, u Hami, u parkovima slobodno obučene devojke šetaju pored žena kojima su lica potpuno prekrivena). Najvernija publika u amfiteatru su kamilari koji čekaju da naiđu turisti, zagledani netremice u balerine.

Sunce zalazi i nebo iza tvrđave kao da je eksplodiralo. Duva oštar i hladan večernji vetar koji izaziva jezu. Gledano sa brda na kome se tvrđava nalazi, kao da ulice, stubovi, svaki kamen u Palmiri menjaju boju od ružičaste do tamnosive, dok ne utonu u tamu koja nadire sa istoka, iz pravca Iraka.

Dečja kolica tandrču po pustim ulicama novog dela grada. Napolju nema nikoga, mračno je, ali nema ni straha. Sigurno je, kao u rodnom gradu, uostalom tako je u celoj Siriji. „Hello!“, krešti papagaj vlasnika hotela kada se otvore ulazna vrata. Nešto kasnije, u sobi, dok tone u san Anđela pita da li je Zanobija imala lavove i tigrove. Kroz prozor se nazire tvrđava, koja pod mekom svetlošću reflektora lebdi iznad Palmire.

Vesti sa fronta i iz pozadine

Poslednji sirijski granični prelaz prema Iraku, Al Tanf, koji se nalazi 240 kilometara od Palmire, pao je pod kontrolu Islamske države, čime je sirijski režim potpuno izgubio kontrolu nad granicom sa Irakom.

Lider libanskog Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da se region suočava sa „opasnošću bez presedana“ od ekstremističkih organizacija. Poručio je da će njegovi borci pojačati svoje učešće u sirijskom građanskom ratu, u znak podrške snagama Bašara el Asada. Šeik Nasralah se još jednom zarekao da će se Hezbolah boriti protiv sunitskih ekstremističkih organizacija kao što su Islamska država i Al Kaida, dodavši da su te organizacije „egzistencijalna pretnja“ svakome ko se ne složi s njihovom ideologijom.

Turska i SAD postigle su „načelni“ sporazum o pružanju zaštite iz vazduha sirijskim pobunjenicima koji će biti obučeni i opremljeni za borbu protiv Islamske države, izjavio je turski ministar odbrane Mevlut Čavušoglu. Američki zvaničnici ranije su rekli da je cilj da se u naredne tri godine godišnje obuči po 5000 Sirijaca u bazama u Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Kataru. SAD, Turska i zemlje Persijskog zaliva, sa Saudijskom Arabijom na čelu, ranije su navodile i da će pomoći „umerenim“ pobunjenicima u borbi protiv Asada.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini izjavila je da će Islamska država biti poražena tek kada se shvate uzroci njenog jačanja u Siriji i Iraku. Ona je rekla da je ID moguće poraziti ako Irak postane „čvrsta i demokratska zemlja“, a Sirija „krene prema demokratskoj tranziciji i nacionalnom pomirenju“.

VRATA NEBA: Duh mesta
VRATA NEBA: Duh mesta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vučić je najavio da će Srbija obnoviti gradove u Ukrajini

Ukrajina

06.avgust 2026. M. L. J.

Zelenski u subotu stiže u Srbiju, prvi put od početka invazije na Ukrajinu

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski će u subotu boraviti u zvaničnoj poseti Srbiji. Njega će ugostiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić, saopštila je danas služba za saradnju sa medijima šefa srpske države

Mere štednje

06.avgust 2026. M. L. J.

Srednja Evropa preduzela mere štednje zbog toplotne krize

Rumunija je uvela vanredno stanje, Mađarsku je pogodila energetska kriza, redukovali su uličnu rasvetu, a Slovenija smanjila rad nuklearke

Rat u Ukrajinii

06.avgust 2026. M. L. J.

Ukrajina pogodila dve rafinerije duboko na ruskoj teritoriji

Ukrajina je saopštila da je pogodila dve rafinerije nafte u višestrukim napadima duboko u Rusiji, a pogođeni su i patrolni čamci i drugi brodovi u Crnom moru

Rat na Bliskom istoku

06.avgust 2026. I.M.

Sporazum mimo Trampove volje: Iran i Oman blizu dogovora o Ormuskom moreuzu

Posle više od tri nedelje pregovora, Iran i Oman blizu su dogovora o novim plovnim koridorima kroz Ormuski moreuz. Vašington na to ne gleda nimalo blagonaklono

Sankt Peterburg

Bombardovanje Rusije

05.avgust 2026. Oleg Loginov / DW

Zašto Ukrajina uništava najveću rusku onlajn trgovinsku kompaniju

Najveća ruska internet platforma za trgovinu Vajldberis našla se na meti ukrajinskih napada dronovima. Nezavisni ruski mediji navode da je pogođeno 12 od 15 najvećih skladišta kompanije, što bi moglo da ima ozbiljne posledice po njeno poslovanje

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure