img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Maroko

Pustinja – Kazablanka

01. децембар 2005, 00:19 Redakcija Vremena
Copied

Uprkos gužvi na ulicama i legendarnom statusu tranzitne luke, proslavljene u romantičnom filmu sa Ingrid Bergman i Hemfrijem Bogartom, ovaj grad je, za razliku od toliko drugih, doskora bio prepušten sam sebi

POTRAGA ZA IDENTITETOM: Panorama Kazablanke

Nekad mala primorska citadela, danas metropola koja neprekidno raste u poslednjih sto godina, otkako su francuski kolonisti rešili tu da sagrade luku jer im je bilo stalo do izvoza dragocenih fosfata. Grad od preko četiri miliona stanovnika, Kazablanka u svom centru i dalje čuva ne samo staru citadelu već i zdanja u stilu art-dekoa koja su izgradili kolonizatori. Ona je najveći grad Maroka i ekonomski centar Afrike, a njene ulice zagušene saobraćajem privlače doseljenike sa celog kontineta u potrazi za boljim životom. To obično znači odskočnu dasku za Evropu.

Uprkos gužvi na ulicama i legendarnom statusu tranzitne luke, proslavljene u romantičnom filmu sa Ingrid Bergman i Hemfrijem Bogartom, ovaj grad je, za razliku od toliko drugih, doskora bio prepušten sam sebi, a problemi su bili rešavani bez gradonačelnika. „Zvuči čudno, ali ja sam, zapravo, prvi gradonačelnik Kazablanke“, kaže Mohamed Sajid (57), koji je izabran pre dve godine, kada je izmenom zakona prvi put ustanovljena ta funkcija. „Problema je toliko da imam taj luksuz da od početka mogu da se bavim samo onim najkrupnijim.“

NEODRŽIVO: Mnogi problemi metropole vezani su za prethodni sistem, po kome je grad organizovan u 27 nezavisnih opština sve dok centralne vlasti Maroka nisu uvidele da je takvo stanje neodrživo. Javni prevoz sastoji se od samo četrdesetak autobusa, metroa nema. To donekle nadomešćuju brojna taksi-udruženja.

Takva improvizovana rešenja možda omogućavaju ljudima da na kraju ipak stignu tamo gde su se zaputili, ali haos ima ozbiljne posledice po zemlju, ali i inostranstvo, smatra Ahmed Benkeih, bivši profesor urbanog razvoja, koji sada radi kao konsultant za UNDP. „Maroko ima pustinju i Kazablanku“, kaže. „U gradu leže sve mogućnosti ove zemlje, ali i sve opasnosti po nju.“ Neke od njih bile su vidljive maja 2003, kada je desetak mladića iz siromašnog naselja Sidi Mumen u samoubilačkom napadu ubilo četrdesetak ljudi. Svi napadači su takođe izginuli. „Ukoliko ovaj grad ne bude bio u stanju da mladim Marokancima ponudi dobro obrazovanje ili mogućnost zapošljavanja, bićemo u opasnosti da stvorimo čitavu generaciju besperspektivnih i očajnih“, kaže Benkeih. „Kakvu nadu ovde da očekuju ako trećina stanovnika živi u favelama?“

U Sidi Mumenu, 23-godišnji Rašid nam objašnjava da želi da emigrira. „Ovde nikad neću naći posao, za mene ovde nema ničega, moram u Evropu.“ Rašid je mašinski tehničar, ali nikada nije radio, iako je obučen da radi sa tekstilnim mašinama, baš kao i njegov otac. Međutim, tekstilna fabrika u kojoj njegov otac radi prinuđena je da otpušta radnike.

BIZNISMEN, NE POLITIČAR: Gradonačelnik je završio visoku poslovnu školu u francuskom gradu Lilu, a po povratku u zemlju radio je za porodičnu firmu. Kada je kralj Hasan II početkom devedesetih rešio da dovede mlađe ljude u politiku, prijatelji su ga ohrabrili da se aktivira. Kao poslanik u zaostaloj regiji, odakle mu potiče porodica, uspeo je da ubedi centralne vlasti da sufinansiraju infrastrukturne projekte i izgradnju magistralnog puta, ako pribavi novac sa drugih strana. Uspeo je da ubedi imućniju emigraciju, naročito onu u Francuskoj, da sufinansira izgradnju puta. „Dijaspora je investirala samo deset odsto vrednosti projekta, ali je čak i to bilo dovoljno da vlada pristane da plati ostatak. U narednih desetak godina Sajid je ovom metodom uspeo da izgradi više od 600 kilometara puteva u regiji koja do tada nije zavređivala baš nikakvu pažnju centralnih vlasti. „Nisam političar, već biznismen, zato su moje ideje nekonvencionalne, ali daju rezultate“, kaže gradonačelnik Kazablanke.

Kao poslanik u zaostalom kraju Tarudanu, Sajid je stekao mnoga iskustva koja mu pomažu da se snađe u poslovima gradonačelnika marokanske metropole.

Obezbedio je uslove za privatizaciju velikih javnih komunalnih sistema. Tri privatne kompanije, dve francuske i jedna španska, sada uklanjaju smeće sa ulica Kazablanke. Gradski prevoz preuzela je gigantska pariska kompanija RATP. Grad će do kraja godine dobiti oko 500 novih autobusa.

„Biće ovo veliki, pravi grad, sa pozorištem, operom, bioskopima, parkovima…“, kaže gradonačelnik. Osim tvrđave, zaštitni znak grada je velika džamija Hasana II, druga po veličini u svetu.

Njegov najveći izazov je da ubedi vlasnike da prodaju gradu zemljište na kome već duže od trideset godina vlasti planiraju izgradnju autoputa. Gradonačelnik kaže da je jednog vlasnika ubeđivao da proda zemlju više meseci. „Ovo je potpuna ludost, morate da zaobilazite bar 20 minuta da biste došli do dela na kome počinje normalan put.“

Za drugi deo grada, Ermitaž, gradonačelnik kaže da je primer „moderne arheologije“. Na mestu jarka gde je ispod jednog mosta prokopan put pre desetak godina sada je deponija šuta i smeća. Trebaće nekoliko nedelja da se to ukloni, ali, kaže gradonačelnik, „ovi sitni poslovi povezuju naselja koja su decenijama bila potpuno odvojena i živela život mahala“.

Rezultat je vidljiv, rađa se nova atmosfera zajednice, smatra Ali Belaj, osnivač istraživačkog instituta „Maroko 2020“ i predsednik nove političke partije koja je osnovana pre samo tri godine, ali već ima desetak poslanika u gradskoj skupštini. „Već se oseća kako Kazablanka samu sebe izgrađuje, kako dobija identitet grada“, kaže Belaj. „Gradonačelnik ima zadatak da očuva političku stabilnost neophodnu da bi se posao nastavio.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Marin Le Pen

Francuska

07.јул 2026. Anja Mihić

Sud potvrdio presudu protiv Le Pen: Šta to znači za krajnju desnicu u Francuskoj

Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima

Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure