img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Maroko

Pustinja – Kazablanka

01. decembar 2005, 00:19 Redakcija Vremena
Copied

Uprkos gužvi na ulicama i legendarnom statusu tranzitne luke, proslavljene u romantičnom filmu sa Ingrid Bergman i Hemfrijem Bogartom, ovaj grad je, za razliku od toliko drugih, doskora bio prepušten sam sebi

POTRAGA ZA IDENTITETOM: Panorama Kazablanke

Nekad mala primorska citadela, danas metropola koja neprekidno raste u poslednjih sto godina, otkako su francuski kolonisti rešili tu da sagrade luku jer im je bilo stalo do izvoza dragocenih fosfata. Grad od preko četiri miliona stanovnika, Kazablanka u svom centru i dalje čuva ne samo staru citadelu već i zdanja u stilu art-dekoa koja su izgradili kolonizatori. Ona je najveći grad Maroka i ekonomski centar Afrike, a njene ulice zagušene saobraćajem privlače doseljenike sa celog kontineta u potrazi za boljim životom. To obično znači odskočnu dasku za Evropu.

Uprkos gužvi na ulicama i legendarnom statusu tranzitne luke, proslavljene u romantičnom filmu sa Ingrid Bergman i Hemfrijem Bogartom, ovaj grad je, za razliku od toliko drugih, doskora bio prepušten sam sebi, a problemi su bili rešavani bez gradonačelnika. „Zvuči čudno, ali ja sam, zapravo, prvi gradonačelnik Kazablanke“, kaže Mohamed Sajid (57), koji je izabran pre dve godine, kada je izmenom zakona prvi put ustanovljena ta funkcija. „Problema je toliko da imam taj luksuz da od početka mogu da se bavim samo onim najkrupnijim.“

NEODRŽIVO: Mnogi problemi metropole vezani su za prethodni sistem, po kome je grad organizovan u 27 nezavisnih opština sve dok centralne vlasti Maroka nisu uvidele da je takvo stanje neodrživo. Javni prevoz sastoji se od samo četrdesetak autobusa, metroa nema. To donekle nadomešćuju brojna taksi-udruženja.

Takva improvizovana rešenja možda omogućavaju ljudima da na kraju ipak stignu tamo gde su se zaputili, ali haos ima ozbiljne posledice po zemlju, ali i inostranstvo, smatra Ahmed Benkeih, bivši profesor urbanog razvoja, koji sada radi kao konsultant za UNDP. „Maroko ima pustinju i Kazablanku“, kaže. „U gradu leže sve mogućnosti ove zemlje, ali i sve opasnosti po nju.“ Neke od njih bile su vidljive maja 2003, kada je desetak mladića iz siromašnog naselja Sidi Mumen u samoubilačkom napadu ubilo četrdesetak ljudi. Svi napadači su takođe izginuli. „Ukoliko ovaj grad ne bude bio u stanju da mladim Marokancima ponudi dobro obrazovanje ili mogućnost zapošljavanja, bićemo u opasnosti da stvorimo čitavu generaciju besperspektivnih i očajnih“, kaže Benkeih. „Kakvu nadu ovde da očekuju ako trećina stanovnika živi u favelama?“

U Sidi Mumenu, 23-godišnji Rašid nam objašnjava da želi da emigrira. „Ovde nikad neću naći posao, za mene ovde nema ničega, moram u Evropu.“ Rašid je mašinski tehničar, ali nikada nije radio, iako je obučen da radi sa tekstilnim mašinama, baš kao i njegov otac. Međutim, tekstilna fabrika u kojoj njegov otac radi prinuđena je da otpušta radnike.

BIZNISMEN, NE POLITIČAR: Gradonačelnik je završio visoku poslovnu školu u francuskom gradu Lilu, a po povratku u zemlju radio je za porodičnu firmu. Kada je kralj Hasan II početkom devedesetih rešio da dovede mlađe ljude u politiku, prijatelji su ga ohrabrili da se aktivira. Kao poslanik u zaostaloj regiji, odakle mu potiče porodica, uspeo je da ubedi centralne vlasti da sufinansiraju infrastrukturne projekte i izgradnju magistralnog puta, ako pribavi novac sa drugih strana. Uspeo je da ubedi imućniju emigraciju, naročito onu u Francuskoj, da sufinansira izgradnju puta. „Dijaspora je investirala samo deset odsto vrednosti projekta, ali je čak i to bilo dovoljno da vlada pristane da plati ostatak. U narednih desetak godina Sajid je ovom metodom uspeo da izgradi više od 600 kilometara puteva u regiji koja do tada nije zavređivala baš nikakvu pažnju centralnih vlasti. „Nisam političar, već biznismen, zato su moje ideje nekonvencionalne, ali daju rezultate“, kaže gradonačelnik Kazablanke.

Kao poslanik u zaostalom kraju Tarudanu, Sajid je stekao mnoga iskustva koja mu pomažu da se snađe u poslovima gradonačelnika marokanske metropole.

Obezbedio je uslove za privatizaciju velikih javnih komunalnih sistema. Tri privatne kompanije, dve francuske i jedna španska, sada uklanjaju smeće sa ulica Kazablanke. Gradski prevoz preuzela je gigantska pariska kompanija RATP. Grad će do kraja godine dobiti oko 500 novih autobusa.

„Biće ovo veliki, pravi grad, sa pozorištem, operom, bioskopima, parkovima…“, kaže gradonačelnik. Osim tvrđave, zaštitni znak grada je velika džamija Hasana II, druga po veličini u svetu.

Njegov najveći izazov je da ubedi vlasnike da prodaju gradu zemljište na kome već duže od trideset godina vlasti planiraju izgradnju autoputa. Gradonačelnik kaže da je jednog vlasnika ubeđivao da proda zemlju više meseci. „Ovo je potpuna ludost, morate da zaobilazite bar 20 minuta da biste došli do dela na kome počinje normalan put.“

Za drugi deo grada, Ermitaž, gradonačelnik kaže da je primer „moderne arheologije“. Na mestu jarka gde je ispod jednog mosta prokopan put pre desetak godina sada je deponija šuta i smeća. Trebaće nekoliko nedelja da se to ukloni, ali, kaže gradonačelnik, „ovi sitni poslovi povezuju naselja koja su decenijama bila potpuno odvojena i živela život mahala“.

Rezultat je vidljiv, rađa se nova atmosfera zajednice, smatra Ali Belaj, osnivač istraživačkog instituta „Maroko 2020“ i predsednik nove političke partije koja je osnovana pre samo tri godine, ali već ima desetak poslanika u gradskoj skupštini. „Već se oseća kako Kazablanka samu sebe izgrađuje, kako dobija identitet grada“, kaže Belaj. „Gradonačelnik ima zadatak da očuva političku stabilnost neophodnu da bi se posao nastavio.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure