img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Balkan

Protesti u Grčkoj: „Nemam kiseonika!”

27. januar 2025, 19:26 Georgios Stamkos, Milica Kosanović
Foto: Printscreen
Atina u nedelju
Copied

Demonstracije u Grčkoj zbog stradalih u železničkoj nesreći u Tempima 2023. s porukom vladi da odgovorni nisu kažnjeni, pokazale su neverovatnu sličnost sa aktuelnim događanjima u Srbiji

Uz glavne slogane „Ne zataškavanju!“ i „Nemam kiseonika“, Grci su se masovno okupili u nedelju, 26. januara 2025. godine, na preko 180 lokacija u Grčkoj i inostranstvu, tražeći pravdu za stravičnu železničku nesreću. u Tempima, u Tesaliji, koja se dogodila 28. februara 2023. godine i odnela živote 57 ljudi, većinom mladih ljudi i studenata..

 

Zataškavanje zločina

Ovim masovnim okupljanjima i demonstracijama, koje su bile najveće u poslednjih 15 godina, Grci su poslali snažnu poruku vladi desnog centra i Kirijakosu Micotakisu,  tražeći pravdu za 57 nedužno stradalih u Tempima i kažnjavanje odgovornih za tu nesreću i njihovih političkih pretpostavljenih.

Međutim, tadašnji ministar infrastrukture i saobraćaja Kostas Ahileos Karamanlis, koji je u svojim političkim govorima građane uveravao u bezbednost grčkih železnica i  iako je podneo ostavku posle nesreće u Tempima (iz „poštovanja prema žrtvama tragedije“, kako je rekao), ponovo je izabran za poslanika na nacionalnim izborima 2023. Tako je u suštini ostao ne samo nekažnjen, nego i nagrađen! Skoro dve godine rodbina nastradalih traži pravdu, dok pravosuđe opstruiše postupak i podelu odgovornosti, a građani sumnjaju da iza ovog odugovlačenja stoji „prst vlasti”.

Grčka vlada je čak odbila apel Evropskog javnog tužilaštva da preduzme akciju u vezi sa mogućom krivičnom odgovornošću dvojice bivših ministara saobraćaja za ovaj kobni sudar u Tempima.

Dve godine tražimo pravdu

„Da li je moguće da i posle dve godine mi i dalje tražimo pravdu za žrtve?“ pita se Anastasija Plakijas koja se osvrnula na gubitak svoje tri rođake, koje su joj bile bliske kao rođene sestre.

“Medju nama  je bilo samo tri godine razlike, maštale smo zajedno… I ja sam često koristila taj voz Atina-Solun. Nikada više u Grčkoj neću ući u voz!”, kaže.

Marija Karistijanu, predsednica Udruženja rođaka žrtava u Tempima i majka 20-godišnje Marte koja je takođe stradala u toj stravičnoj nesreći, rekla je da su „tri mučna minuta znali da će umreti i da su čekali da umru. Da li znate koliko traju tri minuta kada znate da ćete umreti? Ono što je ubilo 57 ljudi u Tempima može slobodno da nastavi da ubija!“

Rođaci žrtava, koji su učestvovali u demonstracijama, tražili su detaljnu istragu nadležnih organa i zadovoljenje pravde za zločin zbog kog je izgubilo život 57 ljudi. Istovremeno, izveštaji veštaka g. Kokosakisa, kao i tima stručnjaka sa Nacionalnog politehničkog univerziteta, otkrili su da je teretni voz koji se sudario sa putničkim vozom prevozio nedozvoljene supstance (ugljovodonike, verovatno ksilen).

Utvrđeno je da je eksplozija ovih materija izazvala smrt 30 ljudi u prvom vagonu voza tri minuta posle sudara. Nalazi izveštaja su tako srušili stav vlade, koja je tvrdila da u teretnom vozu nije bilo nelegalnog materijala.

Nema zločina bez kazne

Ove masovne demonstracije i skupovi, posebno na trgu Sintagma u centru Atine, koji je brojao preko sto hiljada građana, krasili su slogani tipa „Ubice“ i „Nema zaborava, nema oproštaja“.

Micotakisova vladu se uspaničila količinom gneva pa je odlučila da “nagradi” građane suzavcem i tako rastera skup. U Solunu je skup takođe bio nezapamćeno velik, a policija ga je rasterala bacanjem blic bombi, a privela je i 8 demonstranata. Masovna okupljanja su se održala i na ostrvima. Na Sirosu, na glavnom Trgu Miaoulis se okupilo preko 1.500 demonstranata. Glavni slogani skupova su svuda bili „Nema zločina bez kazne“ i „Nezavisna pravda za sve“.

Istovremeno, održani su protesni skupovi u raznim gradovima u inostranstvu, sa grčkim i stranim pristalicama protesta, od Valete na Malti i Rejkjavika na Islandu, do Helsinkija u Finskoj i Toronta u Kanadi. Proteste su pokrenuli belgijski Grci okupivši se u subotu, 25. januara, na Trgu Luksemburg, blizu Evropskog parlamenta u Briselu.

ERT  je „ugušio” glasove demonstranata

Premda su ove masovne demonstracije privukle pažnju stranih medija, grčka javna televizija ERT je „ugušila“ glasove demonstranata. To je izazvalo reakcije predstavnika zaposlenih u javnoj televiziji, govoreći da je „novinarstvo u ERT-u ostalo bez kiseonika „, i za to su direktno krivili administraciju ERT-a određenu od Micotakisove vlade.

Međutim i većina privatnih televizijskih kanala koji su u vlasništvu domaćih oligarha, koji otvoreno podržavaju Micotakisovu vladu, takođe su pokušali da umanje značaj ovih demonstracija.

Istovremeno, veliki međunarodni mediji su naširoko izveštavali o ovim demonstracijama koje su za glavni zahtev imale pravdu za Tempe. Slike masovnog učešća u skoro celoj Grčkoj su obišle svet, a BBC je izveštavao o nasilnoj policijskoj represiji sa upotrebom suzavca, navodio glavni slogan protesta „Nemam kiseonik“ jer su mnogi mladi u nesreći stradali ne od samog sudara vozova, koliko od požara izazvanog eksplozijom zabranjenih hemikalija u teretnom vozu.

„Društvena opozicija“ protiv vlade.

Ove masovne demonstracije pretvorile su se u neformalni referendum protiv Micotakisove vlade koja je uprkos svemu pobedila na izborima 2023. sa 41 odsto glasova, jer je „ova katastrofa ostavila duboku ranu u grčkom društvu“, kaže Tomas Krisikopulos, stručnjak za socijalnu pravdu i društvena pitanja.

Rascepkana opozicija levog centra, koja nije stajala iza organizovanja ovih demonstracija, koje su se samoorganizovale putem interneta i društvenih mreža, nije bila u stanju da izvuče trenutne političke koristi. Politički analitičari kažu da u ovom zločinu sudara vozova u Tempima nema mesta za komunikacijske utiske ili malopartijske reakcije.

Postoji ogromna potreba za razumevanjem među institucijama  u demokratskom  prostoru kako bi pravda bila zadovoljena.Tragedija u Tempima je postala glavni pokretač tzv. „društvene opozicije“ u Grčkoj, koja još nije uspela da nađe politički izraz.

Još nije jasno da li će postojeće grčke stranke moći da je predstave, iako se dešava nekakvo “vrenje”, na stalnom oprezu i strahu od krajnje desnice koja  jača ohrabrena raznim teorijama zavere kao i Trampovim reizborom u SAD. Većina ljudi se, međutim, slaže da je grčkom društvu potrebno više „kiseonika“ kako bi izašlo iz krize u koju opet tone.

Tagovi:

Grčka Protest železnička nesreća
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Brazil

27.novembar 2025. Uroš Mitrović

Istorijska presuda: Dvadeset i sedam godina robije za Bolsonara

Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro pravosnažno je osuđen na 27 godina robije zbog pukušaja državnog udara. Višegodišnje zatvorske kazne služiće i nekolicina njegovih bliskih saradnika

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

SAD

27.novembar 2025. I.M.

Tramp: Napad na Nacionalnu gardu je zločin protiv nacije i čovečnosti

Nakon oružanog napada u Vašingtonu u kojem su teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde, predsednik SAD Donald Tramp taj čin je nazvao „zločinom protiv čovečnosti“ i poručio da će počinioci „platiti visoku cenu“

SAD

27.novembar 2025. A.I.

Avganistanac osumnjičen za pucnjavu u blizini Bele kuće – gardisti u kritičnom stanju

U Vašingtonu su u Blizini Bele kuće iz vatrenog oružja teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde. Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu, Rahmanulah Lakanval (29), služio je zajedno sa američkim vojnicima u Avganistanu pre nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure