img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Balkan

Protesti u Grčkoj: „Nemam kiseonika!”

27. јануар 2025, 19:26 Georgios Stamkos, Milica Kosanović
Foto: Printscreen
Atina u nedelju
Copied

Demonstracije u Grčkoj zbog stradalih u železničkoj nesreći u Tempima 2023. s porukom vladi da odgovorni nisu kažnjeni, pokazale su neverovatnu sličnost sa aktuelnim događanjima u Srbiji

Uz glavne slogane „Ne zataškavanju!“ i „Nemam kiseonika“, Grci su se masovno okupili u nedelju, 26. januara 2025. godine, na preko 180 lokacija u Grčkoj i inostranstvu, tražeći pravdu za stravičnu železničku nesreću. u Tempima, u Tesaliji, koja se dogodila 28. februara 2023. godine i odnela živote 57 ljudi, većinom mladih ljudi i studenata..

 

Zataškavanje zločina

Ovim masovnim okupljanjima i demonstracijama, koje su bile najveće u poslednjih 15 godina, Grci su poslali snažnu poruku vladi desnog centra i Kirijakosu Micotakisu,  tražeći pravdu za 57 nedužno stradalih u Tempima i kažnjavanje odgovornih za tu nesreću i njihovih političkih pretpostavljenih.

Međutim, tadašnji ministar infrastrukture i saobraćaja Kostas Ahileos Karamanlis, koji je u svojim političkim govorima građane uveravao u bezbednost grčkih železnica i  iako je podneo ostavku posle nesreće u Tempima (iz „poštovanja prema žrtvama tragedije“, kako je rekao), ponovo je izabran za poslanika na nacionalnim izborima 2023. Tako je u suštini ostao ne samo nekažnjen, nego i nagrađen! Skoro dve godine rodbina nastradalih traži pravdu, dok pravosuđe opstruiše postupak i podelu odgovornosti, a građani sumnjaju da iza ovog odugovlačenja stoji „prst vlasti”.

Grčka vlada je čak odbila apel Evropskog javnog tužilaštva da preduzme akciju u vezi sa mogućom krivičnom odgovornošću dvojice bivših ministara saobraćaja za ovaj kobni sudar u Tempima.

Dve godine tražimo pravdu

„Da li je moguće da i posle dve godine mi i dalje tražimo pravdu za žrtve?“ pita se Anastasija Plakijas koja se osvrnula na gubitak svoje tri rođake, koje su joj bile bliske kao rođene sestre.

“Medju nama  je bilo samo tri godine razlike, maštale smo zajedno… I ja sam često koristila taj voz Atina-Solun. Nikada više u Grčkoj neću ući u voz!”, kaže.

Marija Karistijanu, predsednica Udruženja rođaka žrtava u Tempima i majka 20-godišnje Marte koja je takođe stradala u toj stravičnoj nesreći, rekla je da su „tri mučna minuta znali da će umreti i da su čekali da umru. Da li znate koliko traju tri minuta kada znate da ćete umreti? Ono što je ubilo 57 ljudi u Tempima može slobodno da nastavi da ubija!“

Rođaci žrtava, koji su učestvovali u demonstracijama, tražili su detaljnu istragu nadležnih organa i zadovoljenje pravde za zločin zbog kog je izgubilo život 57 ljudi. Istovremeno, izveštaji veštaka g. Kokosakisa, kao i tima stručnjaka sa Nacionalnog politehničkog univerziteta, otkrili su da je teretni voz koji se sudario sa putničkim vozom prevozio nedozvoljene supstance (ugljovodonike, verovatno ksilen).

Utvrđeno je da je eksplozija ovih materija izazvala smrt 30 ljudi u prvom vagonu voza tri minuta posle sudara. Nalazi izveštaja su tako srušili stav vlade, koja je tvrdila da u teretnom vozu nije bilo nelegalnog materijala.

Nema zločina bez kazne

Ove masovne demonstracije i skupovi, posebno na trgu Sintagma u centru Atine, koji je brojao preko sto hiljada građana, krasili su slogani tipa „Ubice“ i „Nema zaborava, nema oproštaja“.

Micotakisova vladu se uspaničila količinom gneva pa je odlučila da “nagradi” građane suzavcem i tako rastera skup. U Solunu je skup takođe bio nezapamćeno velik, a policija ga je rasterala bacanjem blic bombi, a privela je i 8 demonstranata. Masovna okupljanja su se održala i na ostrvima. Na Sirosu, na glavnom Trgu Miaoulis se okupilo preko 1.500 demonstranata. Glavni slogani skupova su svuda bili „Nema zločina bez kazne“ i „Nezavisna pravda za sve“.

Istovremeno, održani su protesni skupovi u raznim gradovima u inostranstvu, sa grčkim i stranim pristalicama protesta, od Valete na Malti i Rejkjavika na Islandu, do Helsinkija u Finskoj i Toronta u Kanadi. Proteste su pokrenuli belgijski Grci okupivši se u subotu, 25. januara, na Trgu Luksemburg, blizu Evropskog parlamenta u Briselu.

ERT  je „ugušio” glasove demonstranata

Premda su ove masovne demonstracije privukle pažnju stranih medija, grčka javna televizija ERT je „ugušila“ glasove demonstranata. To je izazvalo reakcije predstavnika zaposlenih u javnoj televiziji, govoreći da je „novinarstvo u ERT-u ostalo bez kiseonika „, i za to su direktno krivili administraciju ERT-a određenu od Micotakisove vlade.

Međutim i većina privatnih televizijskih kanala koji su u vlasništvu domaćih oligarha, koji otvoreno podržavaju Micotakisovu vladu, takođe su pokušali da umanje značaj ovih demonstracija.

Istovremeno, veliki međunarodni mediji su naširoko izveštavali o ovim demonstracijama koje su za glavni zahtev imale pravdu za Tempe. Slike masovnog učešća u skoro celoj Grčkoj su obišle svet, a BBC je izveštavao o nasilnoj policijskoj represiji sa upotrebom suzavca, navodio glavni slogan protesta „Nemam kiseonik“ jer su mnogi mladi u nesreći stradali ne od samog sudara vozova, koliko od požara izazvanog eksplozijom zabranjenih hemikalija u teretnom vozu.

„Društvena opozicija“ protiv vlade.

Ove masovne demonstracije pretvorile su se u neformalni referendum protiv Micotakisove vlade koja je uprkos svemu pobedila na izborima 2023. sa 41 odsto glasova, jer je „ova katastrofa ostavila duboku ranu u grčkom društvu“, kaže Tomas Krisikopulos, stručnjak za socijalnu pravdu i društvena pitanja.

Rascepkana opozicija levog centra, koja nije stajala iza organizovanja ovih demonstracija, koje su se samoorganizovale putem interneta i društvenih mreža, nije bila u stanju da izvuče trenutne političke koristi. Politički analitičari kažu da u ovom zločinu sudara vozova u Tempima nema mesta za komunikacijske utiske ili malopartijske reakcije.

Postoji ogromna potreba za razumevanjem među institucijama  u demokratskom  prostoru kako bi pravda bila zadovoljena.Tragedija u Tempima je postala glavni pokretač tzv. „društvene opozicije“ u Grčkoj, koja još nije uspela da nađe politički izraz.

Još nije jasno da li će postojeće grčke stranke moći da je predstave, iako se dešava nekakvo “vrenje”, na stalnom oprezu i strahu od krajnje desnice koja  jača ohrabrena raznim teorijama zavere kao i Trampovim reizborom u SAD. Većina ljudi se, međutim, slaže da je grčkom društvu potrebno više „kiseonika“ kako bi izašlo iz krize u koju opet tone.

Tagovi:

železnička nesreća Protest Grčka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Proslava 250 godina nezavisnosti SAD

Sjedinjene Američke Države

04.јул 2026. Đana-Karina Grin/Peter Hile (DW)

Dva i po veka SAD: Ciljevi češće ostvarivani vojnom silom nego diplomatijom

Tokom proteklih 250 godina, američke vlade tvrdile su da su očuvanje ideala demokratije, ljudskih prava i temeljnih sloboda glavni pokretači spoljne politike zemlje

Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure