img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Balkan

Protesti u Grčkoj: „Nemam kiseonika!”

27. januar 2025, 19:26 Georgios Stamkos, Milica Kosanović
Foto: Printscreen
Atina u nedelju
Copied

Demonstracije u Grčkoj zbog stradalih u železničkoj nesreći u Tempima 2023. s porukom vladi da odgovorni nisu kažnjeni, pokazale su neverovatnu sličnost sa aktuelnim događanjima u Srbiji

Uz glavne slogane „Ne zataškavanju!“ i „Nemam kiseonika“, Grci su se masovno okupili u nedelju, 26. januara 2025. godine, na preko 180 lokacija u Grčkoj i inostranstvu, tražeći pravdu za stravičnu železničku nesreću. u Tempima, u Tesaliji, koja se dogodila 28. februara 2023. godine i odnela živote 57 ljudi, većinom mladih ljudi i studenata..

 

Zataškavanje zločina

Ovim masovnim okupljanjima i demonstracijama, koje su bile najveće u poslednjih 15 godina, Grci su poslali snažnu poruku vladi desnog centra i Kirijakosu Micotakisu,  tražeći pravdu za 57 nedužno stradalih u Tempima i kažnjavanje odgovornih za tu nesreću i njihovih političkih pretpostavljenih.

Međutim, tadašnji ministar infrastrukture i saobraćaja Kostas Ahileos Karamanlis, koji je u svojim političkim govorima građane uveravao u bezbednost grčkih železnica i  iako je podneo ostavku posle nesreće u Tempima (iz „poštovanja prema žrtvama tragedije“, kako je rekao), ponovo je izabran za poslanika na nacionalnim izborima 2023. Tako je u suštini ostao ne samo nekažnjen, nego i nagrađen! Skoro dve godine rodbina nastradalih traži pravdu, dok pravosuđe opstruiše postupak i podelu odgovornosti, a građani sumnjaju da iza ovog odugovlačenja stoji „prst vlasti”.

Grčka vlada je čak odbila apel Evropskog javnog tužilaštva da preduzme akciju u vezi sa mogućom krivičnom odgovornošću dvojice bivših ministara saobraćaja za ovaj kobni sudar u Tempima.

Dve godine tražimo pravdu

„Da li je moguće da i posle dve godine mi i dalje tražimo pravdu za žrtve?“ pita se Anastasija Plakijas koja se osvrnula na gubitak svoje tri rođake, koje su joj bile bliske kao rođene sestre.

“Medju nama  je bilo samo tri godine razlike, maštale smo zajedno… I ja sam često koristila taj voz Atina-Solun. Nikada više u Grčkoj neću ući u voz!”, kaže.

Marija Karistijanu, predsednica Udruženja rođaka žrtava u Tempima i majka 20-godišnje Marte koja je takođe stradala u toj stravičnoj nesreći, rekla je da su „tri mučna minuta znali da će umreti i da su čekali da umru. Da li znate koliko traju tri minuta kada znate da ćete umreti? Ono što je ubilo 57 ljudi u Tempima može slobodno da nastavi da ubija!“

Rođaci žrtava, koji su učestvovali u demonstracijama, tražili su detaljnu istragu nadležnih organa i zadovoljenje pravde za zločin zbog kog je izgubilo život 57 ljudi. Istovremeno, izveštaji veštaka g. Kokosakisa, kao i tima stručnjaka sa Nacionalnog politehničkog univerziteta, otkrili su da je teretni voz koji se sudario sa putničkim vozom prevozio nedozvoljene supstance (ugljovodonike, verovatno ksilen).

Utvrđeno je da je eksplozija ovih materija izazvala smrt 30 ljudi u prvom vagonu voza tri minuta posle sudara. Nalazi izveštaja su tako srušili stav vlade, koja je tvrdila da u teretnom vozu nije bilo nelegalnog materijala.

Nema zločina bez kazne

Ove masovne demonstracije i skupovi, posebno na trgu Sintagma u centru Atine, koji je brojao preko sto hiljada građana, krasili su slogani tipa „Ubice“ i „Nema zaborava, nema oproštaja“.

Micotakisova vladu se uspaničila količinom gneva pa je odlučila da “nagradi” građane suzavcem i tako rastera skup. U Solunu je skup takođe bio nezapamćeno velik, a policija ga je rasterala bacanjem blic bombi, a privela je i 8 demonstranata. Masovna okupljanja su se održala i na ostrvima. Na Sirosu, na glavnom Trgu Miaoulis se okupilo preko 1.500 demonstranata. Glavni slogani skupova su svuda bili „Nema zločina bez kazne“ i „Nezavisna pravda za sve“.

Istovremeno, održani su protesni skupovi u raznim gradovima u inostranstvu, sa grčkim i stranim pristalicama protesta, od Valete na Malti i Rejkjavika na Islandu, do Helsinkija u Finskoj i Toronta u Kanadi. Proteste su pokrenuli belgijski Grci okupivši se u subotu, 25. januara, na Trgu Luksemburg, blizu Evropskog parlamenta u Briselu.

ERT  je „ugušio” glasove demonstranata

Premda su ove masovne demonstracije privukle pažnju stranih medija, grčka javna televizija ERT je „ugušila“ glasove demonstranata. To je izazvalo reakcije predstavnika zaposlenih u javnoj televiziji, govoreći da je „novinarstvo u ERT-u ostalo bez kiseonika „, i za to su direktno krivili administraciju ERT-a određenu od Micotakisove vlade.

Međutim i većina privatnih televizijskih kanala koji su u vlasništvu domaćih oligarha, koji otvoreno podržavaju Micotakisovu vladu, takođe su pokušali da umanje značaj ovih demonstracija.

Istovremeno, veliki međunarodni mediji su naširoko izveštavali o ovim demonstracijama koje su za glavni zahtev imale pravdu za Tempe. Slike masovnog učešća u skoro celoj Grčkoj su obišle svet, a BBC je izveštavao o nasilnoj policijskoj represiji sa upotrebom suzavca, navodio glavni slogan protesta „Nemam kiseonik“ jer su mnogi mladi u nesreći stradali ne od samog sudara vozova, koliko od požara izazvanog eksplozijom zabranjenih hemikalija u teretnom vozu.

„Društvena opozicija“ protiv vlade.

Ove masovne demonstracije pretvorile su se u neformalni referendum protiv Micotakisove vlade koja je uprkos svemu pobedila na izborima 2023. sa 41 odsto glasova, jer je „ova katastrofa ostavila duboku ranu u grčkom društvu“, kaže Tomas Krisikopulos, stručnjak za socijalnu pravdu i društvena pitanja.

Rascepkana opozicija levog centra, koja nije stajala iza organizovanja ovih demonstracija, koje su se samoorganizovale putem interneta i društvenih mreža, nije bila u stanju da izvuče trenutne političke koristi. Politički analitičari kažu da u ovom zločinu sudara vozova u Tempima nema mesta za komunikacijske utiske ili malopartijske reakcije.

Postoji ogromna potreba za razumevanjem među institucijama  u demokratskom  prostoru kako bi pravda bila zadovoljena.Tragedija u Tempima je postala glavni pokretač tzv. „društvene opozicije“ u Grčkoj, koja još nije uspela da nađe politički izraz.

Još nije jasno da li će postojeće grčke stranke moći da je predstave, iako se dešava nekakvo “vrenje”, na stalnom oprezu i strahu od krajnje desnice koja  jača ohrabrena raznim teorijama zavere kao i Trampovim reizborom u SAD. Većina ljudi se, međutim, slaže da je grčkom društvu potrebno više „kiseonika“ kako bi izašlo iz krize u koju opet tone.

Tagovi:

Grčka Protest železnička nesreća
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure