Posle najsmrtonosnije prirodne katastrofe u novojoj istoriji Španije do sada je pronađeno 205 tela. Nepoznat broj ljudi još uvek se vodi kao nestalo
Spasioci u Španiji i dalje traže tela u zaglavljenim automobilima i zgradama, četiri dana nakon razarajućih bujičnih poplava koje su sve nosile pred sobom. Angažovano je oko 2000 vojnika i skoro 2500 pripadnika Civilne garde, koji su tokom poplava izvršili 4500 akcija spasavanja, kao i 1800 pripadnika nacionalne policije, prenosi Dojče vele (DW).
Spain FloodsFoto: AP Photo/Manu Fernandez
Na zahtev predsednika Valensije Karlosa Mazona iz konzervativne Narodne partije, socijalistički premijer Pedro Sančez najavio je u subotu raspoređivanje dodatnih 5000 vojnika koji će se pridružiti spasilačkim naporima, ukloniti ruševine i obezbediti vodu i hranu za stanovnike ugroženih područja. Vlada će takođe poslati još 5000 nacionalnih policajaca u region, rekao je Sančez.
Hiljade dobrovoljaca već pomaže u čišćenju debelog sloja blata koji prekriva sve – ulice, kuće i poslovne objekte u najteže pogođenim gradovima. U subotu se prijavilo još 7000 ljudi.
Mnogi gradovi su i dalje izolovani, a gotovo svuda nedostaju hrana, pitka voda i obični alati poput lopata.
Ograničenje saobraćaja
Kako bi se olakšao rad spasilačkih službi posle nevremena, vlada regiona Valensije uvela je ograničenja u saobraćaju. Od subote, narednih 48 sati saobraćaj na glavnim putevima oko pogođenih mesta biće dozvoljen samo u posebno opravdanim slučajevima.
APTOPIX Spain FloodsFoto: AP Photo/Manu Fernandez
Železnički saobraćaj je uglavnom poremećen zbog štete na infrastrukturi. Međutim, od subote će prvi vozovi početi sa ograničenim saobraćajem. Dve lokalne železničke linije u regionu Valensije i brzi voz Euromed između Valensije i Barselone, duž mediteranske obale, ponovo će biti u funkciji, saopštila je železnička kompanija Renfe.
Centralna mrtvačnica
U ovoj kriznoj situaciji mnogima do sada nije bilo omogućeno da se oproste od svojih preminulih rođaka. Nakon obdukcije, identifikovane i neidentifikovane žrtve biće prebačene u Feriju de Valensiju. U velikoj sajamskoj hali u glavnom gradu regiona postavljena je privremena mrtvačnica površine 1300 kvadratnih metara.
Članovima porodica nije dozvoljen pristup mrtvačnici, izjavila je Nurija Montes, članica regionalne vlade. „Najbolje mesto za porodice da čekaju vesti o svojim najbližima je kod kuće“, naglasila je ona. Zbog tona kojim se obratila, optužena je za nedostatak empatije i morala je da se izvini.
Šta se dogodilo?
Sve se odigralo neverovatno brzo u utorak uveče 29. oktobra. Jaka kiša se koncentrisala na slivove reka Magro i Turija, a u koritu reke Pojo formirali su se zidovi vode koji su preplavili obale reka, zatekavši ljude dok su obavljali svakodnevne aktivnosti. Mnogi su se vraćali s posla.
Spain FloodsFoto: AP Photo/Alberto Saiz
Za tili čas, blatnjava voda je pokrila puteve, železnice i ušla u kuće i poslovne objekte u selima na južnim obodima grada Valensije. Vozači su morali da se sklanjaju na krovove vozila, dok su stanovnici pokušavali da se popnu na viša mesta.
Španska nacionalna meteorološka služba saopštila je da je u teško pogođenom mestu Čiva palo više kiše za osam sati nego što je palo tokom prethodnih 20 meseci.
Kada su vlasti poslale upozorenje na mobilne telefone upozoravajući na ozbiljnost situacije i apelovale da ljudi ostanu kod kuće, mnogi su već bili na putu, na poslu ili u vodi u nižim delovima ili garažama, koje su postale smrtonosne zamke.
Da li se ovo ranije dešavalo?
Španska mediteranska obala je navikla na jesenje oluje koje mogu izazvati poplave, ali ovaj događaj bio je najmoćniji bujični pljusak u poslednje vreme.
Spain FloodsFoto: AP Photo/Alberto Saiz
Stariji stanovnici u Paiporti, epicentru tragedije, tvrde da su poplave u utorak bile tri puta gore od onih iz 1957. kada je poginula najmanje 81 osoba, što je bilo najgore poplavljanje u istoriji ove turističke istočne regije. Taj događaj je doveo do preusmeravanja toka reke Turija, čime je veliki deo grada pošteđen od poplava.
Valensija je pretrpela dve druge velike oluje tokom 1980-ih, jednu 1982. godine, kada je stradalo oko 30 ljudi, i drugu pet godina kasnije, koja je oborila rekorde po količini padavina.
Ovonedeljne bujične poplave su najsmrtonosnija prirodna katastrofa u novijoj istoriji Španije, nadmašivši poplavu koja je odnela kamp duž reke Galjego u Bjeskasu, na severoistoku, u kojoj je poginulo 87 ljudi u avgustu 1996.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda
Nemačka vlada najavila je novu seriju zakonskih izmena koje značajno pooštravaju uslove za izbeglice i useljenike. Obustava spajanja porodica za deo izbeglica i ukidanje ubrzanog državljanstva signaliziraju kraj jedne liberalnije migracione ere
U gradu Bajkalsku, u Irkutskoj oblasti u Sibiru, mladić (17) počimio je masakr - ubio je četvoro dece na proslavi rođendana navodno zato što ga je odbila je 14-godišnja devojčica
Američki savezni sud oborio je ključne carinske odluke predsednika Donalda Trampa, ocenivši da je prekoračio svoja ovlašćenja, dok je administracija u isto vreme raskinula ugovor vredan više od 760 miliona dolara sa farmaceutskom kompanijom „Moderna“
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!