

Svet
Rusi pogodili dva autobusa i ubili 33 osobe
„Rusi namerno gađaju civile”, rekao je Vadim Filaškin, načelnik Donjecke regionalne vojne uprave


Da bi Severna Makedonija mogla da nastavi pristupne pregovore sa Evropskom unijom mora ponovo da menja Ustav - posle promene imena države mora da prizna Bugare kao nacionalnu manjinu
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila posle razgovora sa premijerom Severne Makedonije Hristijanom Mickovskim u Skoplju, da ta država mora da promeni Ustav i da u njegovu preambulu uključi bugarsku zajednicu, jer je to uslov da nastavi put ka Evropskoj uniji.
„U potpunosti podržavamo Severnu Makedoniju na njenom putu ka EU. Možete da računate na nas. Sledeći i jedini korak pre početka pregovora je da morate da napravite dogovorenu ustavnu promenu. Lopta je u vašem dvorištu, a EU je spremna“, napisala je Fon der Lajen na društvenoj mreži Iks.
Severna Makedonija do sada nije otvorila nijedno poglavlje u pristupnim pregovorima sa EU zbog veta Bugarske, koja zahteva da bugarska zajednica uđe u preambulu Ustava. Vlada Severne Makedonije ne pristaje da to uradi ukoliko ne dobije garancije da Bugarska neće stavljati veto i postavljati nove uslove – na primer da zahteva da Makedonci pristanu da makedonski jezik preimenuju u bugarski.
Makedonija je morala da postane Severna Makedonija zbog Grčke, još jednog suseda sa kojim je skoro tri decenije bila u sporu, jer su Grci u imenu „Makedonija“ prepoznali teritorijalne pretenzije na grčku oblast pod istim imenom.
Na kraju je ime države Makedonije promenjeno, a usvojen je sporazum između dve zemlje, koji je predvideo da ime Makedonije bude promenjeno u Severna Makedonija, a da Grčka zauzvrat prestane da blokira njeno učlanjenje u NATO i Evropsku uniju.
Izvor: Fonet/Vreme
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!


„Rusi namerno gađaju civile”, rekao je Vadim Filaškin, načelnik Donjecke regionalne vojne uprave


Za Putinov rođendan, 7. oktobra, Rusija je izvela jedan od najžešćih napada na Ukrajinu. Kijev trvrdi da je ispaljeno preko 70 balističkih raketa i na desetine dronova


Od Evropske unije, Rusije i Turske, preko Indonezije, Saudijske Arabije do Brazila, veliki broj zemalja pokušava da izgradi multipolarnost, ali to je zasad samo san jer svet je bipolaran i pravila igre diktiraju Amerika i Kina


Dok Rusija već nedeljama balističkim raketama i dronovima na mlazni pogon pojačava kampanju vazdušnih udara sa distance, Ukrajina se suočava sa najdramatičnijim nedostatkom protivvazduhoplovnih raketa od početka rata. Da bi makar donekle ublažila tu “raketnu krizu”, Nemačka je obećala dodatnu pomoć od 1,3 milijarde evra


Nakon više od dve nedelje protesta zbog loših uslova školovanja, francuski srednjoškolci i dalje blokiraju škole i protestuju na ulicama. Sukobi sa policijom i optužbe za prekomernu upotrebu sile dodatno su zaoštrili situaciju
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve