

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Pretresajući arhive ozloglašene istočnonemačke tajne službe Štazi istražetilji su naišli na dokaze o zločinu počinjenom pre pedeset godina. Ubica, tadašnji saradnik Službe, osuđen je na deset godina robije
Bilo je to neko drugo vreme u Nemačkoj kada se iz ideoloških razloga lakše povlačio oroz. Ali ubistvo je ubistvo i ne zastareva ako je izvršeno s predumišljajem, pa makar to bilo po nalogu države.
Takvu je odluku doneo Pokrajinski sud u Berlinu koji je pola veka nakon počinjenog zločina nekadašnjeg saradnika istočnonemačke tajne službe Štazi Manfreda N. (80) osudio na 10 godina robije.
Prema presudi, tadašnji potporučnik je 29. Marta 1974. po nalogu Štazija duž nemačko-nemačke granice iz busije upucao tridesetosmogodišnjeg Poljaka Časlava Kukuckog koji je u poljskoj ambasadi bio dobio dokumente za odlazak u Zapadnu Nemačku, piše memački „Špigel“.
„Po svaku cenu je trebalo sprečiti da građanin Istočnog bloka ode na Zapad“, stoji u obrazloženju presude, te da se radilo o „planiranoj, pripremljenoj koreografiji“ o „ciljano konspirativnom postupku“ da se Kukucka likvidira ukoliko se uputi ka slobodi.
Nemilordno ubistvo
Optuženi ubistvo doduše nije počinio rukovođen ličnim motivima, rekao je predsednik sudskog veća Bernd Micajka, planirao ga je Štazi, ali ga je optuženi „nemilosrdno“ izvršio. Sud je tokom procesa nedvosmisleno utvrdio da je optuženi počinilac. Presuda nije pravosnažna.
Braniteljka optuženog je tražila oslobađajuću presudu. Rekla je da nije dokazano da je njen klijent bio strelac. Manfred N. se tokom procesa nije izjašnjavao.
Prodor u istrazi
Istražitelji godinama nisu napredovali u ovom slučaju. Prema Berlinskom tužilaštvu odlučujući trag koji je vodio do identiteta strelca je otkriven 2016. u arhivu Štazija koji je otvoren posle ujedinjenja dve Nemačke.
Polazeći od toga da se radilo o običnom, a ne o teškom ubistvu, istražni organi su 2017. obustavili postupak zbog zastarelosti. Međutim, Tužilaštvo u Berlinu je 2023. ipak podiglo optužnicu jer se pojavio elent predumišljaja.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve