img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bliski istok

Pojas Gaze: Koliki je tačan broj žrtava rata?

04. jul 2025, 14:10 Sara Judit Hofman / DW
Koliki je broj žrtava rata u Gazi Foto: AP Photo/Abdel Kareem Hana
Ranjeni Palestinac u bolnici Al Aksa
Copied

Nova, nezavisna studija, pokazuje da bi stvarni broj žrtava u Gazi mogao biti veći u odnosu na dosadašnje podatke

Studije se obično bave brojevima i podacima, naučnim metodama i projekcijama. To je slučaj i s nedavnom studijom o smrtnim slučajevima u ratu u Gazi, koju je vodio Majkl Spagat s Kraljevskog Holovej Univerziteta u Londonu. U studiji se procenjuje da je do početka januara ove godine u izraelskom ratu u Gazi ubijeno više od 80.000 Palestinaca, piše Dojče vele.

Jedna stvar je važna za Spagata, istraživača rata i sukoba: „Na kraju, reč je o tome da se podseti na svaku pojedinačnu žrtvu“. Da se imena mrtvih zapisuju na spiskove, što trenutno može da uradi samo Ministarstvo zdravlja u Gazi, kaže on.

Spagat smatra da su ti spiskovi „uglavnom tačni“ – iako to Ministarstvo kontroliše Hamas, koji Evropska unija, SAD, ali i drugi klasifikuju kao terorističku organizaciju.

„Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi imena mrtvih s njihovim matičnim brojem, uzrastom i polom. To se lako može proveriti“, kaže on.

I to je već urađeno: u februaru ove godine naučnici su objavili studiju u časopisu „Lanset“ u kojoj su upoređene, na primer, osmrtnice na društvenim mrežama sa spiskovima palestinskog Ministarstva zdravlja. I došla se do zaključka da na spisak ministarstva u Gazi nije dodato nijedno ime. U stvari imena su nedostajala. Već je u toj studiji zaključeno da su brojevi iz Gaze verovatno značajno potcenjeni.

Istraživanje sproveli terenski istraživači u Gazi

Sada je po prvi put studija sprovedena potpuno nezavisno od spiskova koje vodi Ministarstvo zdravlja u Gazi.

Istraživači, predvođeni Majklom Spagatom, intervjuisali su ljude o preminulim članovima njihovih domaćinstava. Evropski istraživači sarađivali su s palestinskim kolegama iz Palestinskog centra za politiku istraživanje anketa (PCPSR). Tu nezavisnu istraživačku organizaciju, koju vodi politikolog Halil Šikaki, finansiraju, između ostalog, privatne fondacije, ali i Evropska unija. Sedište joj je u Ramali na Zapadnoj obali, ali ona ima iskusno osoblje i u Pojasu Gaze.

„Nije nam bila potrebna dozvola za ulazak u Gazu – već smo bili tamo“, objašnjava Spagat, opisujući prikupljanje podataka u zoni akutnog rata, u koju – uz izuzetak nekoliko humanitarnih organizacija – nadležna izraelska vlast (COGAT), gotovo nikome ne dozvoljava ulazak. Pored toga, Izrael od početka rata uskraćuje ulazak i stranim novinarima. „Srećom, niko od naših terenskih istraživača do sada nije ubijen. Svi su živi“, kaže Spagat.

Terenski istraživači razgovarali su s predstavnicima 2.000 domaćinstava, što je reprezentativno za stanovništvo Gaze pre terorističkog napada 7. oktobra 2023. godine koje je Hamas izvršio na Izrael. Nije im bio dozvoljen ulazak u područja koja je izraelska vojska zatvorila kao zone sukoba. Međutim, budući da je veliki deo stanovništva Gaze raseljen, istraživači su mogli da razgovaraju sa ljudima poreklom iz severnog dela Pojasa Gaze ili Rafe, na mestima kao što je šatorski kamp Al Mavasi.

Smrt od neuhranjenosti i bolesti

Njihov zaključak je sledeći: između 7. oktobra 2023. i 5. januara 2025. broj direktno poginulih u ratu iznosi približno 75.200. Poredeći tu brojku s brojem koje je prijavilo Ministarstvo zdravlja – 45.805 smrtnih slučajeva u istom periodu – postaje jasno da istraživanja Spagatovog i Šikakijevog tima pokazuju da je stvarni broj smrtnih slučajeva oko 60 odsto veći od onog koji je prijavilo Ministarstvo zdravlja u Gazi.

To bi značilo da je od početka rata otprilike svaka 25. osoba u Pojasu Gaze, u kojem živi 2,3 miliona ljudi.

Tome se dodaje i broj takozvanih „indirektnih ratnih smrti“, tj. svih onih koji su umrli zbog neuhranjenosti ili bolesti u ratnim uslovima – a minus broj ljudi koji bi umrli od starosti ili bolesti i bez ratne situacije. Istraživači procenjuju da je u tom periodu bilo 8.540 „indirektnih ratnih smrti“.

To je znatno niži broj od prethodno procenjenih. Studija u časopisu „Lanset“ iz jula 2024. već je pretpostavila da bi za svaku registrovanu smrt trebalo dodati četiri dodatne indirektne ratne smrti. Humanitarne organizacije mesecima upozoravaju da bi civili u Gazi mogli da umru zbog neuhranjenosti i bolesti – mnogi su procenjivala da je bilo desetine hiljada indirektnih ratnih smrti.

Spagat taj niži broj pripisuje tome što je populacija Gaze pre rata bila mlada i uglavnom zdrava. I tamošnji zdravstveni sistem bio je dobar, a stopa vakcinisanosti visoka „zahvaljujući UN-u i mnogim humanitarnim organizacijama“.

Broj, kaže, nipošto nije nizak u poređenju s drugim ratnim zonama.

„Naši podaci pokazuju da su humanitarne organizacije do sada veoma dobro obavile posao održavajući stanovništvo u životu“, kaže on.

Spagat naglašava da je studija sprovedena pre jedanaestonedeljne izraelske potpune blokade isporuke pomoći Gazi. „Ljudi u Gazi su neuhranjeni. Kada izbiju bolesti, sve može da se odvija veoma brzo. Čak i da sledeće sedmice bude proglašeno primirje i da se ono održi, broj indirektnih smrtnih slučajeva ponovo bi naglo porastao. Naši podaci nisu konačni“, kaže.

Međutim, ta studija još nije nezavisno recenzirana, tj. nisu je proverili naučnici koji nisu u tom istraživanju učestvovali. Reč je o takozvanom preprintu i zato se brojevi ne mogu smatrati konačnim. Ipak, ona je u skladu sa studijom objavljenom u časopisu „Lanset“, koja je pregledala spisak imena Ministarstva zdravlja Gaze.

Mogu li se koristiti Hamasovi podaci?

Koristeći različite metode, ali sa sličnim ciljem, radili su i istraživači predvođeni Spagatom i Šikakijem. Želeli su da ispitaju može li Ministarstvo zdravlja u Gazi pod kontrolom Hamasa, koje svakodnevno broji nove smrtne slučajeve u Pojasu Gaze, da se koristi kao pouzdan izvor.

„Jasno pokazujemo da oni ne preteruju s brojem smrtnih slučajeva. Studija takođe pokazuje da pružaju realnu sliku demografije smrtnih slučajeva. Procenat žena, dece i starijih osoba koji smo izračunali prilično se podudara s podacima Ministarstva zdravlja u Gazi“, kaže Spagat.

Prema studiji, više od 30 odsto direktnih smrtnih slučajeva bila su deca mlađa od 18 godina. Dodatnih 22 odsto bile su žene, a oko četiri procenta bile su osobe starije od 65 godina. Većina poginulih bili su muškarci između 15 i 49 godina. Da li to znači da su borci ciljano bili meta ubistava?

Gotovo neverovatan broj: 100.000 mrtvih

„Ne“, odgovara Spagat. „U ratovima su mladi muškarci uvek najčešće ubijani.“

Studija – kao i Ministarstvo zdravlja u Gazi – ne pravi razliku između boraca i civila. „Doveli bismo naše terenske istraživače u opasnost da su pitali da li članovi Hamasa žive u tom domaćinstvu“, kaže Spagat. „Mogli bi da budu osumnjičeni da su agenti izraelske obaveštajne službe.“ Dakle, ti podaci nisu prikupljeni.

Spagat naglašava: „Imamo veoma veliki broj ubijene male dece, što je posebna stvar.“ On okleva s poređenjima, ali kaže da je „četiri odsto stanovništva ubijeno u Gazi – to nismo videli ni u jednom drugom ratu u 21. veku.“

Ako brojevi iz Spagatove i Šikakijeve studije projektuju na period do danas, brzo se dolazi do 100.000. To je gotovo nezamisliv broj smrti – iza kojeg se kriju imena i priče ljudi. Neke od njih poznajemo. Poput porodice Al-Nadžar. Deca Jahja, Rakan, Ruslan, Džubran, Eve, Rivan, Sajden, Lukman i Sidra ubijena su u izraelskom vazdušnom napadu na Kan Junis 23. maja 2025.

Majka je preživela, jer je bila na dužnosti kao lekarka u bolnici. Jedini koji je preživeo napad bio je njen jedanaestogodišnji sin Adam. Otac dece, lekar Hamdi al Nadžar, umro je nekoliko dana kasnije od ranjavanja u tom napadu. Njihova imena – za razliku od imena većine mrtvih – obišla su svet.

Izvor: DW

Tagovi:

Izrael i Hamas Rat u Gazi Gaza Palestina Pojas Gaze
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure