img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nikola Sarkozi

Pohod „Brzog“ na Evropu

25. децембар 2007, 21:18 Redakcija Vremena
Copied

Ljude sa takvom mešavinom gena kakvu ima francuski predsednik Nikola Sarkozi (52) pre možemo sresti u upravnom odboru neke banke na Menhetnu nego u Jelisejskoj palati. Sin potomka mađarske aristokratije i Jevrejke grčkog porekla, Sarkozi, ili kratko Sarko, kako je poznat u javnosti, nije krio ambiciju da se useli u Jelisejsku palatu otkako se pre više od dve decenije pomolio iz Širakovog šinjela i zakoračio na političku scenu Francuske. Kada ga je pre nekoliko godina jedan francuski novinar upitao da li je istina da mašta o tome da bude predsednik i dok se brije, Sarkozi, tada još „samo“ ministar finansija, britko je odgovorio: „Ne samo tada.“ Doživeo je da njegov pohod na predsedničku palatu ovekoveči proslavljena francuska dramska spisateljica Jasmina Reza čija je knjiga Zora, veče ili noć (L’Aube le Soir ou la Nuit) odavno bestseler.

Reza, koja je tokom predsedničke kampanje Sarkozija pratila u stopu, kasnije je izjavila da joj se predsednik uvukao pod kožu i da ju je očarao svojom energijom, uprkos tome što ga je prikazala kao naprasitog, pomalo neurotičnog čoveka koji „stalno mora nešto da gricka“, bez strpljenja za tuđa mišljenja.

Bilo da ga mrze ili mu se dive, danas više niko ne osporava da je Sarkozi u poslednjih nekoliko godina od enfent terrible francuske politike izrastao u silovitu političku figuru, možda najživopisniju na učmaloj pozornici cele Evrope. Okretnost i utisak da je u stanju da bude na više mesta u isto vreme, koji širi oko sebe spretnom upotrebom medija, doneli su mu i nadimak „Brzi“, kakvim se nijedan francuski političar odavno nije podičio. U jeku predsedničke kampanje upoređivali su ga sa Napoleonom, ali i sa bivšim britanskim premijerom Blerom, njegovim neskrivenim uzorom, samo po „spidu“.

Godinu koja je za nama Sarkozi će sigurno dobro upamtiti. Ona mu jeste donela ostvarenje dugogodišnjeg sna, ali i niz zgusnutih događaja od kojih će neke, kao što je razvod od dugogodišnje životne saputnice Sesilije, želeti brzo da zaboravi.

Francuska je prošlog proleća na izborima pokazala da je spremna za smenu generacija i za korenite promene koje su se na drugim mestima u njenom okruženju već odigrale. U svom inauguracionom govoru svojim sunarodnicima obećao je „krv, suze i znoj“ i radikalni rez sa okoštalom politikom koja je ovu šestu ekonomsku silu sveta gurnula na marginu procesa globalizacije. Od trenutka kada je od sunarodnika dobio moćan mandat, Sarkozi je počeo da krši uvrežena pravila koja važe za političku elitu. Mnogi su poželeli da prođe neki dan bez njegove sveprisutnosti, ali uzalud. Sarkozi je naprosto izvirao odasvud, čak i kada je bio na odmoru. Sarkozi se drznuo da šarm egzotičnih ostrva ili Azurnu obalu zameni patinastim sjajem Nove Engleske, gde je stigao da ruča viršle i hamburgere na imanju porodice Buš u državi Mejn. Time je prekršio još jedan veliki tabu, jer je bez uvijanja izrazio ljubav prema Americi. Pravo na tu ljubav bio je spreman da brani već od prvog dana. „U Americi možete da postanete guverner Kalifornije sa imenom Švarceneger. Neko ko se zove Medlin Olbrajt može da postane šef diplomatije, da ne govorim o Kolinu Pauelu ili Kondolizi Rajs. Zato volim Ameriku“, objasnio je Sarkozi nedavno jednom novinaru. Možda zato u njegovom kabinetu ima sedam ministarki od 15 ministarskih mesta. Među njima je i ministarka pravosuđa Rašida Dati, muslimanka marokanskog porekla (čija je majka bila čistačica). Samo dvoje je završilo prestižnu Školu za državnu administraciju (ENA), svojevrstan inkubator iste one političke elite čije dogme Sarkozi namerava da dovede u pitanje.

Sarkozi je stigao tokom 2007. da pobere aplauze na svetskoj sceni kada je izdejstvovao oslobađanje bugarskih medicinskih sestara i jednog palestinskog doktora iz zatočeništva u Libiji. Oni su u zatvoru proveli više od osam godina, a u humanitarnu misiju poslao je sada već bivšu suprugu. Pre toga je na samitu EU-a aktivno učestvovao u spasavanju evropskog ustava koji su sahranili upravo njegovi sunarodnici na referendumu pre više od dve godine. Pokušao je da sa ruskim predsednikom Putinom pronađe kompromis oko rešenja za status Kosova, ali je ta njegova inicijativa bila jedna od retkih koje su završile u kanti za đubre svetske diplomatije. Njegov susret sa kineskim predsednikom Huom, međutim, bio je mnogo plodonosniji. Kući se vratio sa trgovinskim ugovorima teškim više od 20 milijardi evra.

Posle blistavog početka stigla je jesen koja mu je donela više nedaća nego radosti. Gotovo istovremeno kada je objavljeno da se razvodi od svoje druge supruge Sesilije, sa kojom ima sina, Francusku su paralizovali masovni štrajkovi u koje su se uključili razni esnafi, od državnih službenika do meteorologa i poštara. Na trenutak je delovalo da ga je čarolija napustila kao Pepeljugu u ponoć, ali se Sarko održao na nogama, zadržavši snažnu podršku građana da nastavi sa reformama. Iako je brak sa Sesilijom oduvek bio više pun padova nego uspona, razvod ga je prilično pogodio, ali izgleda da je i na tom planu uspeo brzo da se snađe: utehu mu pruža bivša manekenka Karla Bruni, danas pevačica melanholičnih balada. Ni manje ni više.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Ekstremni sportovi

17.јул 2025. B. B.

Poginuo ekstremni sportista Feliks Baumgartner

Svetsku slavu Baumgartner je stekao 2012. godine, kada je skočio sa ivice svemira, sa visine od 38.405 metara i bezbedno se prizemio

Poljska

17.јул 2025. B. B.

Zatvor za lekare koji su odbili da urade abortus trudnici koja je potom umrla

Okružni sud u Pščini u Poljskoj proglasio je lekare krivim za ugrožavanje života tridesetogodišnje žene, identifikovane samo kao Izabela, u slučaju koji je izazvao proteste širom zemlje

Katastrofalni požar

17.јул 2025. I.M.

Tragedija u Iraku: Najmanje 60 mrtvih u požaru u tržnom centru u Al-Kutu

U požaru koji je izbio u tržnom centru u gradu Al-Kut u Iraku živote je izgubilo najmanje 60 ljudi

Sedište Evropske komisije u Briselu

Evropska unija

16.јул 2025. B. B.

EU priprema 100 milijardi evra pomoći Ukrajini

„Izdvajamo 100 milijardi evra za Ukrajinu“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posle sastanka Kolegijuma komesara

Bliski istok: Izrael – Iran

16.јул 2025. David Patrikarakos, specijalni dopisnik “Dejli mejla”

Ko će dobiti mir

Izraelci nisu ubedljivo trijumfovali, Iranci se nisu predali. Sve što se odigralo zapravo je predstavljalo ozbiljnu eskalaciju između dveju strana ovog dugačkog rata u kojoj je Izrael odneo pobedu. I – šta sad

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure