img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Građani Rajha

Ova zemlja ne postoji

26. oktobar 2016, 04:09 Nemanja Rujević
Foto: AP
Copied

Veruju da i dalje žive u Rajhu, da je današnja Nemačka kolonizovana, ne priznaju njene zakone ni policiju, štampaju svoje pasoše. Građani Rajha su dosad bili poznati javnosti iz bizarnih vesti, ali je prošle sedmice jedan od njih usmrtio policajca

Za „Vreme“ iz Bona

Na prvo slušanje sve deluje budalasto. Kao Liberlend, nepriznata državica koju je Čeh Vit Jedlička prošle godine proglasio na Dunavu, zapadno od Sombora, na teritoriji koju navodno neće ni Srbija ni Hrvatska. Ili kao Kristijanija, hipi komuna u predgrađu Kopenhagena, gde je dozvoljena prodaja marihuane i hašiša. Ili kao Kneževina Silend u Severnom moru, nastala kada je Pedi Roj Bejts 1967. zauzeo britansku vojnu platformu iz Drugog svetskog rata i proglasio nezavisnost. Bilo je sa ovim vicevima od država povremeno i problema, Bejts je recimo krajem sedamdesetih držao u zatočeništvu jednog Nemca koji je pokušao da izvrši „državni udar“, a jednom je otvorio vatru na britanski ratni brod. No ozbiljno se nije uzrujavao niko.

Može biti da se do pre desetak dana slično gledalo na nemačke Građane Rajha (Reichsbürger) – kao bezazlene čudake koje ozbiljna država treba da ignoriše. Pretpostavlja se da nekoliko stotina ljudi u Nemačkoj, možda i preko hiljadu, sebe smatra Građanima Rajha. To su grupice i pojedinci raštrkani po celoj zemlji, često međusobno zavađeni, ali ipak saglasni oko osnovnih suludih teza. Najvažnija je da Savezna Republika Nemačka „ne postoji“, jer je to ilegalna tvorevina nastala na prostoru Rajha koji je dan-danas pod okupacijom sila pobednica Drugog svetskog rata. Zato Građani Rajha ne priznaju zakone i institucije SR Nemačke – ne plaćaju poreze, ne obaziru se na policiju, štampaju svoje pasoše.

Na forumima vode iscrpne diskusije i nalaze „pravna utemeljenja“ za svoje stavove. Pozivaju se na presudu Ustavnog suda iz 1973. prema kojoj Nemački Rajh nije nestao 1945, već i dalje postoji u vidu SR Nemačke. Činjenicu da Nemačka nikada nije potpisala mirovne ugovore – da ne bi plaćala ratne reparacije – smatraju dokazom da je zemlja još pod okupacijom. Da Nemačka nema potpuni suverenitet nije tvrdnja samo opskurnih hobi-pravnika već i uglednih profesora, medija i političara – to je, recimo, 2011. godine izjavio i ministar finansija Volfgang Šojble.

Građani Rajha idu pak dalje, pa se pozivaju na (u tom obliku nikada usvojenu) rezoluciju UN 56/83 iz 2002, koja u Članu 9 predviđa da se u smislu međunarodnog prava delovanje pojedinaca ili grupe ima priznati kao delovanje države ukoliko država ne postoji ili ne obavlja svoje funkcije na određenoj teritoriji.

MOJA REČ JE OVDE ZAKON:

Prema toj matrici je samoupravu proglasio i Volfgang P. (49) iz bavarske varoši Georgensgmind, desetak kilometara južno od Nirnberga. U januaru ove godine je otišao do opštine, vratio ličnu kartu i pasoš i pred dva svedoka izjavio da se odriče nemačkog državljanstva. Na Fejsbuku i u lokalnim novinama je 25. januara objavio pristupnicu jednom ezoteričnom krugu u kojoj se proglašava „živim, duhovnim i samosvesnim čovekom“. Odjavio je mesto prebivališta, prestao da plaća porez na motorna vozila, obeležio svoje dvorište žutom linijom i na poštanskom sandučetu napisao: „Upravno područje Volfgang – moja reč je ovde zakon.“ Tako je živeo paralelne živote – u susednom gradiću je vodio školu borilačkih sportova, uredno zakupljivao prostorije i naplaćivao članarine, da bi onda u slobodno vreme izigravao državu i po društvenim mrežama kačio desničarske parole i fotografiju sa Nirn-

berških procesa gde su optuženima namontirane glave današnjih vodećih političara, uključujući Angelu Merkel sa natpisom: „Krivi – vešanje“.

Sve to nikoga ne bi zanimalo da Volfgang P., strastveni lovac i sportski strelac, nije u kući legalno imao 31 komad vatrenog oružja. Nakon epizode iz januara, nadležni su odlučili da mu oduzmu sve kratke i duge cevi, ali Volfgang je nekoliko puta terao policiju sa svoje „teritorije“, nije dolazio na saslušanja i odbijao da vrati oružje, jer je on „Građanin Rajha“.

Prošle srede (19. oktobar) pred kuću Volfganga P. stigla su četvorica pripadnika Specijalne jedinice policije u punoj opremi: pancirne košulje, šlemovi, štitovi. Peli su se stepenicama do prvog sprata gde se P. zabarikadirao. Ovaj ih je izgleda očekivao, i sam je navukao pancir, i kroz zatvorena vrata ispalio deset metaka iz poluautomatskog pištolja. Dvojica policajaca su lakše povređena od krhotina stakla, treći je prostreljen kroz mišicu, dok je četvrti pogođen tri puta: u šlem, lakat i u predelu ramena, tik pored pancira. Ovaj poslednji metak fatalno je uništio plućno krilo. Sledeće noći ovaj tridesetdvogodišnji policajac je preminuo. Volfgang P. se posle serije hitaca mirno predao. Za sada se nije izjasnio o optužnici koja glasi: ubistvo, pokušaj ubistva, teška telesna povreda. Takve optužnice u Nemačkoj obično znače doživotnu robiju.

KANDIDAT ZA PAPU:

Češljanje foruma koje obilaze Građani Rajha otkriva standardne izgovore: policija je „bez pravnog osnova“ uznemiravala građanina pa je on morao da se brani. „Uvek je tužna situacija kada deca ratnih zarobljenika pucaju jedna na druge jer jedni misle da smo ratni zarobljenici, a drugi misle da nismo. Ko koristi agresiju, uvek iskusi agresiju“, piše na jednom od takvih foruma. Jedan korisnik Fejsbuka – na profilnoj fotografiji mu je znak „zaustaviti islam“ – pod punim imenom piše: „Akt otpora u Bavarskoj je vredan hvale, ali ne bi trebalo da napadate policajce, već vrhove ove zločinačke države. Napadajte i ubijajte političare i novinare. Želim vam sreću i sve najbolje.“

I ranije je povremeno bilo ispada Građana Rajha. U aprilu je jedan od njih kod Rostoka prvo ubeđivao saobraćajce da nemaju nikakav „pravni osnov“ da ga kontrolišu, a onda je pokrenuo automobil i dvadesetak metara nosio policajca na haubi – ovaj je, srećom, samo lakše povređen. Krajem avgusta je čak 200 policajaca krenulo da prinudno iseli jednog Građanina Rajha u mestašcu Rojden na istoku Nemačke. U pitanju je bio Adrijan Urzahe, poznat kao Mister Germany, koji je u kući proglasio svoju državu Ur i imao brojne obožavaoce koji su došli da ga brane. U razmeni vatre ranjeni su jedan policajac i sam Urzahe.

Prošlog četvrtka je jedan bračni par Građana Rajha izazvao svađu i vređao službenike opštine Zalcvedel. Onda su se potukli sa policijom.

Vesti su češće bile šašave. Tako se znalo za stanovitog Petera Ficeka koji se proglasio „vrhovnim suverenom Kraljevine Nemačke“, osnivao paralelne banke, zdravstvena osiguranja i valutu, pa je zbog finansijskih mahinacija završio pred sudom gde je plakao kao malo dete. Kristijan Bertel, agitator manjih i većih neonacističkih partija, dospeo je u medije kada je 2013. vatikanskoj konklavi poslao pismo kojim se kandiduje za papu ne bi li zaustavio dolazak antihrista na čelo Katoličke crkve.

OTKAZI U POLICIJI:

Nemačka služba za zaštitu Ustava poslovično je držala na oku samozvane Građane Rajha, ali nije bilo povoda za konkretnije akcije. Pre nekoliko meseci je služba upozorila na „Vladu Nemačkog Rajha u egzilu“, grupu koja održava konspirativne sastanke i vrbuje članove po Bavarskoj. U septembru je novinaru „Špigela“ dozvoljeno da prisustvuje jednoj „sednici“ koju je vodio „rajhskancelar“ Norbert Šitke, čiča od 74 godine u veseloj uniformi sa lentom preko ramena i sabljom za pojasom. Čule su se uobičajene fraze: Nemačka je američka kolonija, ovdašnja štampa podleže jevrejskoj cenzuri, holokaust je izmišljotina ratnih pobednika. A Alternativa za Nemačku, stranka radikalnih protivnika islama, koja u poslednje vreme beleži ogromne izborne uspehe? „To je osnovala Angela Merkel da bi umirila kritički nastrojene građane“, rekao je Šitke.

Pošto nakon smrti policajca u Georgensgmindu više ništa nije šašavo i bezazleno, nemački političari su se odali verbalnom akcionizmu. Irene Mihalić iz stranke Zelenih optužuje da je Služba za zaštitu Ustava godinama žmurila na Građane Rajha iako neki od njih imaju „čitave oružane arsenale“. Socijaldemokrata Uli Greč kaže: „Konačno moramo nazvati stvari pravim imenom: to su hladnokrvni neonacisti i ništa drugo.“ Traži da se svima koji sebe smatraju Građanima Rajha oduzme oružje. Prema najavama iz Ministarstva unutrašnjih poslova, od sada će poštovaoci Rajha biti pod lupom tajnih službi. Zabrana je praktično nemoguća, jer nema jedinstvenog udruženja sa jasnim strukturama.

Pali su i prvi konkretni potezi: policija u Berlinu je u nedelju potvrdila da je otpustila jednog policajca koji je učestvovao u demonstracijama protiv izbeglica. Najpre je greškom saopšteno da je policajac otpušten i da spada među Građane Rajha. Iako je to demantovano, poruka je poslata. U Bavarskoj se iz istog razloga vode disciplinski postupci protiv četiri policajca. Bavarski sindikat policije traži da se Građanima Rajha oduzimaju i vozačke dozvole, kada već ne priznaju pravila i institucije koje te dozvole izdaju. Demohrišćanski poslanik Štefan Harbart je rekao da je privrženost ovom pokretu nespojiva je sa državnim poslom: „I van policije je jasno da službenici i zaposleni u javnom sektoru duguju lojalnost državi.“ Šizofreno, jer da su makar uzorni Građani Rajha, nikada ne bi ni radili za SR Nemačku, tu „američku kolonijalnu tvorevinu“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure