img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Mađarskoj

Opozicioni strah od letenja

06. април 2022, 20:59 Gabor Bodiš
foto: pool photo via ap photo
PAUNOV PLES: Viktor Orban i Vladimir Putin
Copied

Četvrta uzastopna pobeda sa dvotrećinskom većinom mađarskog premijera posledica je potpunog kraha projekta Udružena opozicija i upotrebe straha od rata u političke svrhe. Osnova Orbanove vlasti je, ipak, skoro potpuni medijski mrak koji vlada u zemlji

Za “Vreme” iz Budimpešte

Šarolika mađarska opozicija je posle tri izgubljena izborna ciklusa od 2010. pre dve i po godine rešila da se udruži protiv Fidesa Viktora Orbana. Levim strankama se pridružila i bivša ultradesničarska partija Jobik koja je 2018. dobila milion glasova i iza Fidesa bila druga najjača stranka u parlamentu. Samouvereni tadašnji predsednik Jobika Gabor Vona, koji je sam započeo proces svrstavanja partije u politički centar napuštajući dotadašnji čvrsti antisemitski i profašistički kurs, bio je prisiljen da da ostavku. To je stvorilo priliku da novo rukovodstvo prihvati poziv levih stranaka (Demokratska koalicija, poznatija kao stranka bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Đurčanja; Socijalisti kao naslednici Komunističke stranke; Pokret Momentum, mladi liberali, koji su postali politički relevantni nakon uspešne peticije sa više od 200 hiljada potpisa protiv održavanja Olimpijade u Budimpešti; dve zelene stranke).

Povod za zajednički nastup bili su lokalni izbori 2019. na kojima je najznačajniji trofej bio glavni grad. Tada je prvi put isprobana institucija predizbora (nalik na američke) i postignut je pun pogodak. Lider jedne male zelene stranke Gergelj Karačonj postao je gradonačelnik Budimpešte pobedivši pulena Fidesa Ištvana Tarloša.

Tada je pala odluka da se ova formula primeni i na parlamentarnim izborima 2022. Tako je i bilo.

POSVAĐANA UJEDINJENA OPOZICIJA

Prošle jeseni uspešno su obavljeni predizbori na kojima je učestvovalo skoro milion ljudi. Između pet kandidata, na veliko iznenađenje, gradonačelnik omanjeg Hodmezevarošheja Peter Marki-Zaj uspeo je da ubedi popularnijeg Karačonja da odstupi u njegovu korist i uđe u drugi krug sa Klarom Dobrev. Dotadašnji glasači prvog čoveka Budimpešte, mnogi od njih mladi ljudi, glasali su za autsajdera Marki-Zaja. Skoro kao u bajci “najmlađi, najsiromašniji sin” je pobedio. Tako je bilo zasejano seme razdora u opoziciji.

Simpatizeri Demokratske koalicije, ne manje fanatični od glasača Fidesa, vikali su da je u pitanju prevara, optuživali gradonačelnika za izdaju. Ferenc Đurčanj priznao je poraz svoje žene Klare Dobrev, ali nekoliko dana nije hteo ni da pomene ime Marki-Zaja.

Isto se dogodilo i za vreme sadašnje izborne kampanje. Samo što ovom prilikom ni premijer Viktor Orban nije hteo nijednom da izgovori ime svog rivala, a kamoli da prihvati TV duel. Mađarskim glasačima to, izgleda, ni ne nedostaje.

SAM PROTIV SVIH

Od jeseni prošle godine, kada je euforija među glasačima opozicije bila na vrhuncu, odjednom je nastala neobjašnjiva tišina. Dva-tri meseca lideri opozicije su se iza zatvorenih vrata bavili sastavljanjem zajedničke liste i programa.

U finišu kampanje Peter Marki-Zaj je ostao potpuno sam. Navodno su kandidati opozicionih stranaka ne štedeći sebe radili danonoćno u svojim okruzima, ali u javnosti se to nije videlo. Da li je to bio tihi bojkot stranaka udružene opozicije? Pa da, ako izgube, svu krivicu svale na “neiskusnog” zajedničkog kandidata…

Samo dan nakon izbora prvi se oglasio lider Jobika i rekao da je Marki-Zaj uništio opoziciju. Pridružio mu se i Ferenc Đurčanj. Pa su se svi izređali.

U nedelju uveče u predivnom parku usred Budimpešte na bini su se pojavili Marki-Zaj i njegova porodica (žena, sedmoro dece, zet) i niko više. Njegovi dotadašnji “partneri” su ga ostavili da sam prizna poraz. Navodno je on sam tražio da se u društvu familije obrati mladim Mađarima koji su uprkos rezultatima izbora ostali. Jedan njegov saradnik, Akoš Hadhazi, neumorni borac protiv korupcije, primetio je da bi Marki-Zaj možda i zamolio ostale kolege iz opozicije da ne izađu na binu, samo što njih nije ni bilo u blizini.

Zlobnici se pitaju ko se više raduje ovakvom ishodu – Orban ili Đurčanj?

PUTINOVA PUDLICA

Bez obzira na slabosti opozicije, ovakav trijumfalni uspeh mađarski premijer ne bi postigao da se nije desio rat u Ukrajini. Posle 24. februara nastala je mučna tišina u okruženju Viktora Orbana. Samo nekoliko nedelja pre invazije na Ukrajinu, on je sedeo u Kremlju za onim poznatim predugačkim stolom sa ruskim predsednikom. Navodno su pet sati razgovarali. O čemu? Orban je posle rekao da je bio u mirovnoj misiji. Neki sa bujnijom maštom pretpostavljaju, pošto se u to vreme Putin već odlučio da napadne Ukrajinu, da su možda dotakli temu “vraćanja” jednog dela zapadne Ukrajine Mađarskoj. Naravno, u slučaju blickriga i podele napadnute zemlje. Inače, u Zakarpatskoj oblasti nema više od 10 odsto Mađara. U komentarima na društvenim mrežama ova tema je veoma prisutna, mada zvanične potvrde nema.

Prijateljstvo između Vladimira i Viktora traje od 2009. godine kada je Orban, tada još u opoziciji, napravio jedan od svojih neretkih preokreta i od rusofoba odjednom postao veliki ljubitelj šefa Kremlja. Pravi biznis počeo je oko 2014: sklopljen je ugovor (detalji su državna tajna) o ruskoj izgradnji nuklearke Pakš 2 u vrednosti od 10 milijardi evra. Ni dan-danas radovi nisu započeli jer ruska strana nije još pripremila neophodnu dokumentaciju potrebnu za raznorazne dozvole.

ŠPIJUNSKA BANKA

Potom se u Budimpeštu preselila Međunarodna investiciona banka, među Mađarima poznatija kao “špijunska banka”, čiji svi zaposleni, pa i njihovi gosti, uživaju diplomatski status koji im obezbeđuje mađarska vlada.

Ne zna se tačan broj ruskih tajkuna koji su dobili mađarsko državljanstvo , pa mogu slobodno da putuju na zapad. I nakon 24. februara i ruske invazije “špijunska banka” funkcioniše kao da se ništa nije desilo. Ko je spomenuo sankcije?

MIROTVORAC

Viktor Orban i njegov ministar inostranih poslova Peter Sijarto godinama su svojim vetom sprečavali da NATO pozove ukrajinsku vladu na zajednički sastanak. Navodno zbog ukrajinskog zakona o manjinskim jezicima, koji je donet zbog tamošnje ne male ruske manjine, ali ima štetnog efekta i na mađarsku manjinu.

Na početku napada Putinove armije protiv susedne države Orban je bio u veoma neprijatnoj situaciji: kako se sad okrenuti protiv dugogodišnjeg bliskog prijatelja sa kojim sklapaš unosne poslove i čije modele vladanja verno oponašaš?

Nije mu trebalo mnogo, formula je nađena: Orban pre i iznad svega brani Mađare i sprečava da domovina bude upletena u rat. A šta hoće opozicija? Hoće da uvuče Mađare u rat, da šalje mladiće da poginu za tuđe ciljeve.

Orban je nevoljno prihvatio sve sankcije protiv Rusije, ali sam nikad poimence nije osudio agresora, ne dozvoljava slanje oružja preko teritorije Mađarske u Ukrajinu i žestoko se protivi sankcijama na uvoz ruskog plina i nafte. To mu ne pada teško jer se tome protivi i Nemačka. Zbog ovakvog poluneutralnog stava Mađarske ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski dva puta se obratio direktno mađarskom premijeru i molio ga da se opredeli.

Zbog toga je Zelenski postao meta žestokih napada prorežimskih medija koji su paralelno sa provisanjem Orbana u “mirotvorca” počeli, bolje reći samo pojačali, dotadašnju žestoku proputinovsku propagandu.

Više od 80 odsto medija u Mađarskoj je pod direktnom kontrolom vlade (direktive o temama i obaveznim terminima koje treba koristiti dolaze svakodnevno iz Ministarstva za “propagandu”). Ne može se ni crtani fil pogedati na Jutjubu, a da se ne pojavi propagandni materijal Orbanove vlade.

Tako su Mađari uz crtaće i žestoke kampanje na svim mogućim televizijama ponovo progutali čarobnu tabletu koja će ih još jednom spasti od migranata, Soroša, malo manje od kovida, ali sigurno od toga da svoju decu šalju u ukrajinski pakao. Kraj priče.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Obrušeni avion Er Indije

Indija

13.јун 2025. K. S.

Pad aviona: Kako je preživeo jedan od 242 putnika

Samo jedan od 242 putnika preživao je pad aviona kompanije Er Indija u četvrtak (12. jun), potvrdio je taj avio-prevoznik

Rat na bliskom istoku

13.јун 2025. A.I.

Napad Izraela na Iran: Da li je Teheran zaista nadomak atomske bombe?

Izrael je žestoko napao Iran zato što bi navodno za samo nekoliko meseci bio u stanju da proizvede atomsko oružje. Nezavisno od toga, arhineprijatelj jevrejske države decenijama nije bio toliko slab

Bliski istok

13.јун 2025. A.I.

Žestok vazdušni udar Izraela na Iran, na meti vojni vrh i nuklearni program

Izrael je izveo „preventivan“ napad na Iran, izjavio je ministar odbrane Izrael Kac. Kao razlog je naveo atomski program Teherana. Vazdušni udari koji su počeli posle ponoći mogli bi da budu uvod u sveobuhvatan napad. U prvom talasu ubijen je komandant Revolucionarne garde

Donald Tramp

SAD

12.јун 2025. Karla Blajker / DW

Da li Tramp sopstvenu moć dovodi do krajnjih granica?

Bez obzira da li koristi vojsku protiv demonstranata u Los Anđelesu ili ignoriše jasna naređenja saveznih sudija – predsednik Donald Tramp potresa demokratske temelje Sjedinjenih Država

Avionske nesreće

12.јун 2025. T. S.

Indija: U padu aviona stradalo više od 300 ljudi

Putnički avion Er Indije na letu za London srušio se nedugo po poletanju iz Ahmadabada. U avionu je bilo 230 putnika i 12 članova posade. U nesreći je poginulo više od 300 ljudi

Komentar

Pregled nedelje

Vučić, čovek-orkestar

Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu

Filip Švarm

Komentar

Naprednjačka hapšenja i čistke: Samoodbrana ili ništa

Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj

Nemanja Rujević

Komentar

Režim uskraćuje istinu da je prsao

Na primeru izbora u Zaječaru i Kosjeriću se vidi da istina nije data, nego je zadata. Istina je zadatak koji građanin ispunjava. Ona se uvek osvaja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1797
Poslednje izdanje

Izbori u Kosjeriću i Zaječaru

Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati se
Moj dan u Kosjeriću

Ljudi koji drugim ljudima buše gume

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr