img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Mađarskoj

Opozicioni strah od letenja

06. april 2022, 20:59 Gabor Bodiš
foto: pool photo via ap photo
PAUNOV PLES: Viktor Orban i Vladimir Putin
Copied

Četvrta uzastopna pobeda sa dvotrećinskom većinom mađarskog premijera posledica je potpunog kraha projekta Udružena opozicija i upotrebe straha od rata u političke svrhe. Osnova Orbanove vlasti je, ipak, skoro potpuni medijski mrak koji vlada u zemlji

Za “Vreme” iz Budimpešte

Šarolika mađarska opozicija je posle tri izgubljena izborna ciklusa od 2010. pre dve i po godine rešila da se udruži protiv Fidesa Viktora Orbana. Levim strankama se pridružila i bivša ultradesničarska partija Jobik koja je 2018. dobila milion glasova i iza Fidesa bila druga najjača stranka u parlamentu. Samouvereni tadašnji predsednik Jobika Gabor Vona, koji je sam započeo proces svrstavanja partije u politički centar napuštajući dotadašnji čvrsti antisemitski i profašistički kurs, bio je prisiljen da da ostavku. To je stvorilo priliku da novo rukovodstvo prihvati poziv levih stranaka (Demokratska koalicija, poznatija kao stranka bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Đurčanja; Socijalisti kao naslednici Komunističke stranke; Pokret Momentum, mladi liberali, koji su postali politički relevantni nakon uspešne peticije sa više od 200 hiljada potpisa protiv održavanja Olimpijade u Budimpešti; dve zelene stranke).

Povod za zajednički nastup bili su lokalni izbori 2019. na kojima je najznačajniji trofej bio glavni grad. Tada je prvi put isprobana institucija predizbora (nalik na američke) i postignut je pun pogodak. Lider jedne male zelene stranke Gergelj Karačonj postao je gradonačelnik Budimpešte pobedivši pulena Fidesa Ištvana Tarloša.

Tada je pala odluka da se ova formula primeni i na parlamentarnim izborima 2022. Tako je i bilo.

POSVAĐANA UJEDINJENA OPOZICIJA

Prošle jeseni uspešno su obavljeni predizbori na kojima je učestvovalo skoro milion ljudi. Između pet kandidata, na veliko iznenađenje, gradonačelnik omanjeg Hodmezevarošheja Peter Marki-Zaj uspeo je da ubedi popularnijeg Karačonja da odstupi u njegovu korist i uđe u drugi krug sa Klarom Dobrev. Dotadašnji glasači prvog čoveka Budimpešte, mnogi od njih mladi ljudi, glasali su za autsajdera Marki-Zaja. Skoro kao u bajci “najmlađi, najsiromašniji sin” je pobedio. Tako je bilo zasejano seme razdora u opoziciji.

Simpatizeri Demokratske koalicije, ne manje fanatični od glasača Fidesa, vikali su da je u pitanju prevara, optuživali gradonačelnika za izdaju. Ferenc Đurčanj priznao je poraz svoje žene Klare Dobrev, ali nekoliko dana nije hteo ni da pomene ime Marki-Zaja.

Isto se dogodilo i za vreme sadašnje izborne kampanje. Samo što ovom prilikom ni premijer Viktor Orban nije hteo nijednom da izgovori ime svog rivala, a kamoli da prihvati TV duel. Mađarskim glasačima to, izgleda, ni ne nedostaje.

SAM PROTIV SVIH

Od jeseni prošle godine, kada je euforija među glasačima opozicije bila na vrhuncu, odjednom je nastala neobjašnjiva tišina. Dva-tri meseca lideri opozicije su se iza zatvorenih vrata bavili sastavljanjem zajedničke liste i programa.

U finišu kampanje Peter Marki-Zaj je ostao potpuno sam. Navodno su kandidati opozicionih stranaka ne štedeći sebe radili danonoćno u svojim okruzima, ali u javnosti se to nije videlo. Da li je to bio tihi bojkot stranaka udružene opozicije? Pa da, ako izgube, svu krivicu svale na “neiskusnog” zajedničkog kandidata…

Samo dan nakon izbora prvi se oglasio lider Jobika i rekao da je Marki-Zaj uništio opoziciju. Pridružio mu se i Ferenc Đurčanj. Pa su se svi izređali.

U nedelju uveče u predivnom parku usred Budimpešte na bini su se pojavili Marki-Zaj i njegova porodica (žena, sedmoro dece, zet) i niko više. Njegovi dotadašnji “partneri” su ga ostavili da sam prizna poraz. Navodno je on sam tražio da se u društvu familije obrati mladim Mađarima koji su uprkos rezultatima izbora ostali. Jedan njegov saradnik, Akoš Hadhazi, neumorni borac protiv korupcije, primetio je da bi Marki-Zaj možda i zamolio ostale kolege iz opozicije da ne izađu na binu, samo što njih nije ni bilo u blizini.

Zlobnici se pitaju ko se više raduje ovakvom ishodu – Orban ili Đurčanj?

PUTINOVA PUDLICA

Bez obzira na slabosti opozicije, ovakav trijumfalni uspeh mađarski premijer ne bi postigao da se nije desio rat u Ukrajini. Posle 24. februara nastala je mučna tišina u okruženju Viktora Orbana. Samo nekoliko nedelja pre invazije na Ukrajinu, on je sedeo u Kremlju za onim poznatim predugačkim stolom sa ruskim predsednikom. Navodno su pet sati razgovarali. O čemu? Orban je posle rekao da je bio u mirovnoj misiji. Neki sa bujnijom maštom pretpostavljaju, pošto se u to vreme Putin već odlučio da napadne Ukrajinu, da su možda dotakli temu “vraćanja” jednog dela zapadne Ukrajine Mađarskoj. Naravno, u slučaju blickriga i podele napadnute zemlje. Inače, u Zakarpatskoj oblasti nema više od 10 odsto Mađara. U komentarima na društvenim mrežama ova tema je veoma prisutna, mada zvanične potvrde nema.

Prijateljstvo između Vladimira i Viktora traje od 2009. godine kada je Orban, tada još u opoziciji, napravio jedan od svojih neretkih preokreta i od rusofoba odjednom postao veliki ljubitelj šefa Kremlja. Pravi biznis počeo je oko 2014: sklopljen je ugovor (detalji su državna tajna) o ruskoj izgradnji nuklearke Pakš 2 u vrednosti od 10 milijardi evra. Ni dan-danas radovi nisu započeli jer ruska strana nije još pripremila neophodnu dokumentaciju potrebnu za raznorazne dozvole.

ŠPIJUNSKA BANKA

Potom se u Budimpeštu preselila Međunarodna investiciona banka, među Mađarima poznatija kao “špijunska banka”, čiji svi zaposleni, pa i njihovi gosti, uživaju diplomatski status koji im obezbeđuje mađarska vlada.

Ne zna se tačan broj ruskih tajkuna koji su dobili mađarsko državljanstvo , pa mogu slobodno da putuju na zapad. I nakon 24. februara i ruske invazije “špijunska banka” funkcioniše kao da se ništa nije desilo. Ko je spomenuo sankcije?

MIROTVORAC

Viktor Orban i njegov ministar inostranih poslova Peter Sijarto godinama su svojim vetom sprečavali da NATO pozove ukrajinsku vladu na zajednički sastanak. Navodno zbog ukrajinskog zakona o manjinskim jezicima, koji je donet zbog tamošnje ne male ruske manjine, ali ima štetnog efekta i na mađarsku manjinu.

Na početku napada Putinove armije protiv susedne države Orban je bio u veoma neprijatnoj situaciji: kako se sad okrenuti protiv dugogodišnjeg bliskog prijatelja sa kojim sklapaš unosne poslove i čije modele vladanja verno oponašaš?

Nije mu trebalo mnogo, formula je nađena: Orban pre i iznad svega brani Mađare i sprečava da domovina bude upletena u rat. A šta hoće opozicija? Hoće da uvuče Mađare u rat, da šalje mladiće da poginu za tuđe ciljeve.

Orban je nevoljno prihvatio sve sankcije protiv Rusije, ali sam nikad poimence nije osudio agresora, ne dozvoljava slanje oružja preko teritorije Mađarske u Ukrajinu i žestoko se protivi sankcijama na uvoz ruskog plina i nafte. To mu ne pada teško jer se tome protivi i Nemačka. Zbog ovakvog poluneutralnog stava Mađarske ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski dva puta se obratio direktno mađarskom premijeru i molio ga da se opredeli.

Zbog toga je Zelenski postao meta žestokih napada prorežimskih medija koji su paralelno sa provisanjem Orbana u “mirotvorca” počeli, bolje reći samo pojačali, dotadašnju žestoku proputinovsku propagandu.

Više od 80 odsto medija u Mađarskoj je pod direktnom kontrolom vlade (direktive o temama i obaveznim terminima koje treba koristiti dolaze svakodnevno iz Ministarstva za “propagandu”). Ne može se ni crtani fil pogedati na Jutjubu, a da se ne pojavi propagandni materijal Orbanove vlade.

Tako su Mađari uz crtaće i žestoke kampanje na svim mogućim televizijama ponovo progutali čarobnu tabletu koja će ih još jednom spasti od migranata, Soroša, malo manje od kovida, ali sigurno od toga da svoju decu šalju u ukrajinski pakao. Kraj priče.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp, mediji

Mediji u SAD

22.septembar 2026. I.M.

CNN, Politiko i MSNOW tuže Trampa zbog napada na slobodu medija

Medijske kuće traže hitnu sudsku zaštitu nakon odluke administracije da im uskrati pristup Beloj kući

Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Izbori bez izbora, u parlament ušle stranke iz prošlog saziva ruske Dume, koje podržavaju rat u Ukraijini

Parlamentarni izbori u Rusiji

21.septembar 2026. A.P.

Svi za rat do pobede: Nova ubedljiva pobeda Putinove Jedinstvene Rusije

Jedinstvena Rusija ubedljivo je pobedila na parlamentarnim izborima. Sve partije koje ulaze u Dumu podržavaju nastavak rata u Ukrajini

Alternativa za Nemačku

Nemačka

21.septembar 2026. Hans Fajfer / Nemanja Rujević

Pobednički marš Alternative za Nemačku: Da li iko može da zaustavi desne ekstremiste?

AfD je više nego udvostručila rezultat u još dve nemačke pokrajine. Stranka jača, ali ostaje pitanje kada želi u vlast

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure