img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Mađarskoj

Opozicioni strah od letenja

06. april 2022, 20:59 Gabor Bodiš
foto: pool photo via ap photo
PAUNOV PLES: Viktor Orban i Vladimir Putin
Copied

Četvrta uzastopna pobeda sa dvotrećinskom većinom mađarskog premijera posledica je potpunog kraha projekta Udružena opozicija i upotrebe straha od rata u političke svrhe. Osnova Orbanove vlasti je, ipak, skoro potpuni medijski mrak koji vlada u zemlji

Za “Vreme” iz Budimpešte

Šarolika mađarska opozicija je posle tri izgubljena izborna ciklusa od 2010. pre dve i po godine rešila da se udruži protiv Fidesa Viktora Orbana. Levim strankama se pridružila i bivša ultradesničarska partija Jobik koja je 2018. dobila milion glasova i iza Fidesa bila druga najjača stranka u parlamentu. Samouvereni tadašnji predsednik Jobika Gabor Vona, koji je sam započeo proces svrstavanja partije u politički centar napuštajući dotadašnji čvrsti antisemitski i profašistički kurs, bio je prisiljen da da ostavku. To je stvorilo priliku da novo rukovodstvo prihvati poziv levih stranaka (Demokratska koalicija, poznatija kao stranka bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Đurčanja; Socijalisti kao naslednici Komunističke stranke; Pokret Momentum, mladi liberali, koji su postali politički relevantni nakon uspešne peticije sa više od 200 hiljada potpisa protiv održavanja Olimpijade u Budimpešti; dve zelene stranke).

Povod za zajednički nastup bili su lokalni izbori 2019. na kojima je najznačajniji trofej bio glavni grad. Tada je prvi put isprobana institucija predizbora (nalik na američke) i postignut je pun pogodak. Lider jedne male zelene stranke Gergelj Karačonj postao je gradonačelnik Budimpešte pobedivši pulena Fidesa Ištvana Tarloša.

Tada je pala odluka da se ova formula primeni i na parlamentarnim izborima 2022. Tako je i bilo.

POSVAĐANA UJEDINJENA OPOZICIJA

Prošle jeseni uspešno su obavljeni predizbori na kojima je učestvovalo skoro milion ljudi. Između pet kandidata, na veliko iznenađenje, gradonačelnik omanjeg Hodmezevarošheja Peter Marki-Zaj uspeo je da ubedi popularnijeg Karačonja da odstupi u njegovu korist i uđe u drugi krug sa Klarom Dobrev. Dotadašnji glasači prvog čoveka Budimpešte, mnogi od njih mladi ljudi, glasali su za autsajdera Marki-Zaja. Skoro kao u bajci “najmlađi, najsiromašniji sin” je pobedio. Tako je bilo zasejano seme razdora u opoziciji.

Simpatizeri Demokratske koalicije, ne manje fanatični od glasača Fidesa, vikali su da je u pitanju prevara, optuživali gradonačelnika za izdaju. Ferenc Đurčanj priznao je poraz svoje žene Klare Dobrev, ali nekoliko dana nije hteo ni da pomene ime Marki-Zaja.

Isto se dogodilo i za vreme sadašnje izborne kampanje. Samo što ovom prilikom ni premijer Viktor Orban nije hteo nijednom da izgovori ime svog rivala, a kamoli da prihvati TV duel. Mađarskim glasačima to, izgleda, ni ne nedostaje.

SAM PROTIV SVIH

Od jeseni prošle godine, kada je euforija među glasačima opozicije bila na vrhuncu, odjednom je nastala neobjašnjiva tišina. Dva-tri meseca lideri opozicije su se iza zatvorenih vrata bavili sastavljanjem zajedničke liste i programa.

U finišu kampanje Peter Marki-Zaj je ostao potpuno sam. Navodno su kandidati opozicionih stranaka ne štedeći sebe radili danonoćno u svojim okruzima, ali u javnosti se to nije videlo. Da li je to bio tihi bojkot stranaka udružene opozicije? Pa da, ako izgube, svu krivicu svale na “neiskusnog” zajedničkog kandidata…

Samo dan nakon izbora prvi se oglasio lider Jobika i rekao da je Marki-Zaj uništio opoziciju. Pridružio mu se i Ferenc Đurčanj. Pa su se svi izređali.

U nedelju uveče u predivnom parku usred Budimpešte na bini su se pojavili Marki-Zaj i njegova porodica (žena, sedmoro dece, zet) i niko više. Njegovi dotadašnji “partneri” su ga ostavili da sam prizna poraz. Navodno je on sam tražio da se u društvu familije obrati mladim Mađarima koji su uprkos rezultatima izbora ostali. Jedan njegov saradnik, Akoš Hadhazi, neumorni borac protiv korupcije, primetio je da bi Marki-Zaj možda i zamolio ostale kolege iz opozicije da ne izađu na binu, samo što njih nije ni bilo u blizini.

Zlobnici se pitaju ko se više raduje ovakvom ishodu – Orban ili Đurčanj?

PUTINOVA PUDLICA

Bez obzira na slabosti opozicije, ovakav trijumfalni uspeh mađarski premijer ne bi postigao da se nije desio rat u Ukrajini. Posle 24. februara nastala je mučna tišina u okruženju Viktora Orbana. Samo nekoliko nedelja pre invazije na Ukrajinu, on je sedeo u Kremlju za onim poznatim predugačkim stolom sa ruskim predsednikom. Navodno su pet sati razgovarali. O čemu? Orban je posle rekao da je bio u mirovnoj misiji. Neki sa bujnijom maštom pretpostavljaju, pošto se u to vreme Putin već odlučio da napadne Ukrajinu, da su možda dotakli temu “vraćanja” jednog dela zapadne Ukrajine Mađarskoj. Naravno, u slučaju blickriga i podele napadnute zemlje. Inače, u Zakarpatskoj oblasti nema više od 10 odsto Mađara. U komentarima na društvenim mrežama ova tema je veoma prisutna, mada zvanične potvrde nema.

Prijateljstvo između Vladimira i Viktora traje od 2009. godine kada je Orban, tada još u opoziciji, napravio jedan od svojih neretkih preokreta i od rusofoba odjednom postao veliki ljubitelj šefa Kremlja. Pravi biznis počeo je oko 2014: sklopljen je ugovor (detalji su državna tajna) o ruskoj izgradnji nuklearke Pakš 2 u vrednosti od 10 milijardi evra. Ni dan-danas radovi nisu započeli jer ruska strana nije još pripremila neophodnu dokumentaciju potrebnu za raznorazne dozvole.

ŠPIJUNSKA BANKA

Potom se u Budimpeštu preselila Međunarodna investiciona banka, među Mađarima poznatija kao “špijunska banka”, čiji svi zaposleni, pa i njihovi gosti, uživaju diplomatski status koji im obezbeđuje mađarska vlada.

Ne zna se tačan broj ruskih tajkuna koji su dobili mađarsko državljanstvo , pa mogu slobodno da putuju na zapad. I nakon 24. februara i ruske invazije “špijunska banka” funkcioniše kao da se ništa nije desilo. Ko je spomenuo sankcije?

MIROTVORAC

Viktor Orban i njegov ministar inostranih poslova Peter Sijarto godinama su svojim vetom sprečavali da NATO pozove ukrajinsku vladu na zajednički sastanak. Navodno zbog ukrajinskog zakona o manjinskim jezicima, koji je donet zbog tamošnje ne male ruske manjine, ali ima štetnog efekta i na mađarsku manjinu.

Na početku napada Putinove armije protiv susedne države Orban je bio u veoma neprijatnoj situaciji: kako se sad okrenuti protiv dugogodišnjeg bliskog prijatelja sa kojim sklapaš unosne poslove i čije modele vladanja verno oponašaš?

Nije mu trebalo mnogo, formula je nađena: Orban pre i iznad svega brani Mađare i sprečava da domovina bude upletena u rat. A šta hoće opozicija? Hoće da uvuče Mađare u rat, da šalje mladiće da poginu za tuđe ciljeve.

Orban je nevoljno prihvatio sve sankcije protiv Rusije, ali sam nikad poimence nije osudio agresora, ne dozvoljava slanje oružja preko teritorije Mađarske u Ukrajinu i žestoko se protivi sankcijama na uvoz ruskog plina i nafte. To mu ne pada teško jer se tome protivi i Nemačka. Zbog ovakvog poluneutralnog stava Mađarske ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski dva puta se obratio direktno mađarskom premijeru i molio ga da se opredeli.

Zbog toga je Zelenski postao meta žestokih napada prorežimskih medija koji su paralelno sa provisanjem Orbana u “mirotvorca” počeli, bolje reći samo pojačali, dotadašnju žestoku proputinovsku propagandu.

Više od 80 odsto medija u Mađarskoj je pod direktnom kontrolom vlade (direktive o temama i obaveznim terminima koje treba koristiti dolaze svakodnevno iz Ministarstva za “propagandu”). Ne može se ni crtani fil pogedati na Jutjubu, a da se ne pojavi propagandni materijal Orbanove vlade.

Tako su Mađari uz crtaće i žestoke kampanje na svim mogućim televizijama ponovo progutali čarobnu tabletu koja će ih još jednom spasti od migranata, Soroša, malo manje od kovida, ali sigurno od toga da svoju decu šalju u ukrajinski pakao. Kraj priče.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure