img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

The News of the World

Novine koje su umrle od sramote

13. jul 2011, 13:07 Marko Milovanović
foto: reuters
Copied

Za „Vreme“ iz Londona

„Hvala vam i doviđenja“, poslednje su reči najtiražnijeg britanskog nedeljnika „News of the World“, „Vesti iz sveta“, tabloida sa tradicijom dugom 168 godina, koja se prekinula nakon nezapamćenog medijskog skandala. Londonska policija došla je do podataka o više od 4000 ljudi koji su bili žrtve prisluškivanja reportera i agenata ovog nedeljnika. Na britansku javnu scenu obrušila se lavina pod kojom će, po svemu sudeći, završiti i deo londonske političke elite. U „sramotnoj“ trci za ekskluzivnim informacijama, u kojoj su prisluškivane „sekretarice“ mobilnih telefona javnih ličnosti, legendarni nedeljnik se „sapleo i pao“. Tabloid, koji je evropski temelj imperije medijskog magnata Ruperta Mardoka, ugašen je odlukom vlasnika nakon 8674 izdanja.

Generalni direktor „News Corporation-a“, pod čijim se okriljem nalazi „News of the World“, Džejms Mardok, sin Ruperta Mardoka, u otvorenom pismu obelodanio je „tešku odluku donetu uz konsultacije sa iskusnim kolegama“ o gašenju brenda čije je ime uprljano do granica srama. Naglasivši da su upravo „volonteri“ iz same kompanije policiji dostavili ključne dokaze vezane za nezakonito prikupljanje informacija, Džejms Mardok se obavezao da će on i njegova kompanija nastaviti da u potpunosti sarađuju sa policijom koja trenutno sprovodi dve paralelne istrage.

„Pored toga što priznajem da smo pogrešili, nadam se da prepoznajete naš trud da te greške ispravimo i, što je važnije, da ih nikada više ne ponovimo“, napisao je Mardok junior ističući da će kompletan prihod od prodaje poslednjeg izdanja otići u dobrotvorne svrhe, a reklamni prostor biće poklonjen humanitarnim organizacijama. Inače, dan ranije su svi oglašivači prekinuli saradnju sa visokotiražnim tabloidom.

PARALELNE ISTRAGE: U iščekivanju tate koji treba da doputuje u London i pozabavi se nastalim problemom, Džejms Mardok suočen je sa mogućnošću da krivično odgovara pred sudom u Britaniji, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama. Londonska policija vodi dve glavne istrage, prvu za nezakonito prisluškivanje, a drugu za mito dat policijskim službenicima u zamenu za ekskluzivne informacije. Londonski „Telegraph“ upozorava da ukoliko se dokaže da je američki državljanin i mogući naslednik Mardok imperije odgovoran za davanje mita policajcima, u Americi bi se suočio sa ozbiljnom optužbom za „potplaćivanje službenika stranih vlada“.

Nezapamćena afera za britansko novinarstvo uzdrmala je sve, od vladajuće koalicije i premijera, preko kraljevske porodice i javnih ličnosti, pa sve do žrtava kriminala i porodica žrtava terorističkog napada u Londonu 7. jula 2005. godine. U nedelju 10. jula, u rekordnom tiražu od više od pet miliona primeraka, ovaj britanski tabloid poslednji put se pojavio pred čitaocima, uz naširoko izvinjenje redakcije i uredništva.

U subotu veče, uoči objavljivanja poslednjeg broja, oko 270 članova redakcije napustilo je „News International“, sedište redakcije u Virdžinija stritu. Uska londonska ulica, poznata kao evropska centrala osamdesetogodišnjeg Mardoka, bila je pod medijskom opsadom kada je uz gromoglasni aplauz redakcija „News of the World“, svako sa po jednom istorijskom naslovnom stranom u ruci, izašla pred televizijske ekipe, fotoreportere i novinare, predvođena glavim urednikom Kolinom Majlerom.

„Nijednom uredniku ne služi na čast da ugasi takvo ime, što ja nisam ni u uradio. Nakon veoma teškog dana objavljujemo krajnje profesionalno izdanje. Mi ovo nismo želeli i mi ovo nismo zaslužili, ali ovo je poslednji pozdrav za naših 7,5 miliona vernih čitalaca“, rekao je Majler, trenutni urednik kojeg skandal nije „zakačio“ i kojem je ovo „najtužniji dan u profesionalnoj karijeri“.

Nedeljnik „News of the World“, sa tiražom od 2,8 miliona primeraka bio je važan miljokaz u istoriji modernog tabloidnog novinarstva, a širom sveta je poznat po „proizvodnji“ seks skandala i otkrivanju mračnih strana poznatih ličnosti – njihovih sklonosti ka porocima, bludu, razvratu i narkoticima, a važna karakteristika je bilo i „nepoštovanje“ kraljevske porodice. Mnogi sociolozi tvrde da je list bio važan deo britanske demokratske kulture, dok sada već bivša redakcija tvrdi da su raskrinkavanjem nemorala uvek podržavali i propagirali prave ljudske vrednosti. Ne libeći se da budu pristrasni, na naslovnim stranama iskazivali su „subjektivne“ stavove koji su uvek bili, po njihovim rečima, „objektivni stavovi svakog razumnog čoveka“.

BRITANSKI VOTERGEJT: Aferu prisluškivanja londonski „Independent“ uporedio je sa američkim političkim skandalom Votergejt iz sedamdesetih godina prošlog veka. Ono čime se britanska javnost najviše bavi jesu veze britanskog političkog vrha sa čelnicima Mardokove londonske imperije „News International“.

Kada je „Gardian“ objavio da je telefon trinaestogodišnje Mili Dauer, ubijene 2002. godine, „hakovan“ od strane reportera „News of the World“ svega nekoliko dana nakon njenog nestanka, iscurele su informacije i o ostalim prisluškivanim žrtvama kriminala, kao i o porodicama vojnika poginulih u Afganistanu i Iraku.

Šokirani Dauning strit uzdrman je i hapšenjem Endija Kulsona, urednika visokotiražnog tabloida iz vremena „prisluškivanja“, a doskorašnjeg glavnog savetnika za medije premijera Dejvida Kamerona. Kulson je krajem januara ove godine svojevoljno otišao sa funkcije premijerovog savetnika, zbog tada još neproverenih optužbi da je znao za tehnike koje su njegovi novinari koristili dok je bio na čelu tabloida. Svi su svojevremeno, od lista „Guardian“ do Pedija Ešdauna, upozoravali Kamerona kada je za savetnika uzimao bivšeg urednika ovog tabloida. Još tada premijer je govorio da prihvata odgovornost za odabir savetnika i da Kulson „jako dobro obavlja svoj posao“. Postavlja se pitanje, da li je premijer znao kako je njegov medijski savetnik kao glavni urednik „News of the World“ dolazio do informacija.

Kulson je 8. jula ispitivan od strane policije skoro devet sati, dok je premijer odgovarao medijima i opoziciji, preživljavajući jedan od najžešćih napada javnosti do sada. Na saslušanju se ponovo našao i Klajv Gudman, nekadašnji urednik „kraljevske rubrike“, koji je 2007. godine u zatvoru proveo četiri meseca zbog „čitanja“ SMS poruka i „slušanja“ govorne pošte članova kraljevske porodice.

U prvi plan je izašlo i prolećno političko previranje povodom potencijalnog preuzimanja televizije BSkyB od strane Mardoka, koji trenutno poseduje 39,1 odsto akcija te kompanije. O ovom pitanju diskutovala je koaliciona vlada u kojoj su se liberali protivili, a konzervativci podržavali Mardokove planove. Opozicioni lider Ed Miliband i danas ne štedeći reči optužuje vladu za flert sa medijskim magnatom.

„News of the World“ doskora se veoma dobro nosio sa svim medijskim napadima da na nezakonit način dolaze do ekskluzivnih informacija. Za to su se starali timovi iskusnih advokata, koji se nosili sa aferom koja je zapravo otvorena još 2005. godine.

Javnost se sada obrušila i na Rebeku Bruks – ženu koja je Mardoku, kako neki tvrde, važnija i od novina sa vekovnom tradicijom – i traži da se ona povuče sa moćnog mesta generalne direktorke „News International“. Nju optužuju da je znala za „metode“ korišćene dok je bila urednica „News of the World“ 2002. godine kada je „hakovan“ telefon ubijene Mili Dauer. Politički komentatori se slažu da je Mardok žrtvovao ime poznatog tabloida umesto svoje desne ruke, Rebeke Bruks. Četvrti program Radija BBC preneo je da je prva žena urednik Mardokovog dnevnog tabloida „Sun“ takođe bliska prijateljica i premijera Kamerona sa kojim neretko ide na jahanje u prirodu u okolini Oksforda.

Rupert Mardok doleteo je u London i fotografisan je kako sa smeškom i žutim šeširićem čita poslednje izdanje novina čiji je vlasnik već 42 godine i kako sa Rebekom Bruks zaštitnički defiluje pored novinara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kubanska kriza

27.februar 2026. I.M.

Kuba otvorila vatru na brod iz SAD: Poginuo najmanje jedan američki državljanin

Jedan američki državljanin je poginuo, a drugi je ranjen kada je kubanska vojska otvorila vatru na brod sa američkom zastavom koji je, prema navodima Havane, ušao u teritorijalne vode Kube. Kubanske vlasti saopštavaju da su četiri osobe poginule

Nemačka

26.februar 2026. Svetozar Savić (DW)

Kako je Bosanac Huso B. izigrao čitav nemački sistem

Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evropska unija

26.februar 2026. Tomas Lačan (DW)

Island: Umesto 52. država SAD, 28. članica EU

Dugo je Island oklevao da se pridruži Evropskoj uniji. Međutim, svet se zabrinjavajuće menja, pa su u svetlu Trampovih pretnji Grenlandu Islanđani počeli da preispituju svoju ljubav prema EU

Donald Tramp

Diplomatija ili eskalacija sukoba

26.februar 2026. Elina Faradi / DW

Tramp razmatra vojni udar na Iran: Koliko je Bliski istok blizu novog rata

Pred novi krug pregovora u Ženevi, tenzije između Sjedinjene Američke Države i Iran dostižu tačku usijanja. Prema navodima lista Volstrit džurnal, predsednik Donald Tramp razmatra ograničeni vojni udar kao sredstvo pritiska. Da li je Ženeva poslednja šansa za diplomatsko rešenje

SAD – Evropa

26.februar 2026. Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Mesec, to je kad se vratiš

Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure