Pilaj je nagrađena je za svoje zalaganje za unapređenje mira i međunarodnog prava, a njen rad „predstavlja izvor nade i inspiracije za sve one koji teže stvaranju mirnijeg sveta”
Navanetem „Navi” Pilaj, bivša visoka komesarka UN za ljudska prava i sudija Međunarodnog suda pravde, dobila je u petak u Oslu Nobelovu nagradu za mir.
Pilaj je nagrađena je za svoje zalaganje za unapređenje mira i međunarodnog prava, izjavio je Jergen Vatne Fridnes, predsednik Norveškog Nobelovog komiteta.
Rad Pilaj „predstavlja izvor nade i inspiracije za sve one koji teže stvaranju mirnijeg sveta”, rekao je Vatne Fridnes objavljujući vest o njenoj pobedi.
„U vreme kada raste broj ratova i sukoba, a sudije i institucije međunarodnog prava su izložene političkim napadima, Nobelov komitet želi da podseti da sposobnost rešavanja sukoba bez upotrebe sile ili nasilja zavisi od međunarodne vladavine prava”, navodi se u saopštenju komiteta.
Pilaj je rođena 1941. godine u Durbanu, u Južnoj Africi, gde je kasnije studirala na Univerzitetu Natal. Diplomirala je humanističke nauke 1963. godine, a pravo 1965. godine. Nakon studija, započela je karijeru advokata radeći sa advokatom za krivično pravo N. T. Naikerom i uključila se u pravnu borbu protiv aparthejda.
Godine 1967. osnovala je sopstvenu advokatsku kancelariju, postavši tako prva žena koja je to učinila u svojoj matičnoj provinciji Natal. Godine 1981. upisala je Univerzitet Harvard u okviru programa razmene stipendija „Harvard – Južna Afrika” i stekla zvanje magistra prava. Godine 1988. odbranila je tezu i završila Pravni fakultet Harvarda sa doktoratom pravnih nauka.
Foto: Martial Trezzini/Keystone via AP, FileNavanetem „Navi” Pilaj 2012. godine
Komisija za pravosudne službe, pod nadzorom advokatske komore, nominovala ju je i potvrdila za sudiju Višeg suda Južne Afrike 1995. godine. Pred kraj njenog mandata, 1995. godine, ministar pravde Abdulah Omar i predsednik Mandela predložili su je za kandidata za rad u okviru sistema UN, konkretno za Međunarodni krivični tribunal UN za Ruandu (ICTR).
Ud 1999. do 2003. godine, Pilaj je obavljala dužnost u ICTR-u, gde je izabrana i za predsednicu sudskog veća. Skupština država članica Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda (MKS) izabrala ju je 2003. godine za sudiju tog suda, a ona je do 2008. godine bila članica Žalbenog veća.
Generalni sekretar Ban Ki-mun ju je 2008. godine imenovao, a Generalna skupština UN potvrdila njeno imenovanje na funkciju visokog komesara UN za ljudska prava.
Trenutno obavlja dužnost sudije ad hok Međunarodnog suda pravde u predmetu Gambija protiv Mjanmara.
Pored toga, ona je predsedavajuća Nezavisne međunarodne istražne komisije UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju, predsednica Međunarodne komisije protiv smrtne kazne sa sedištem u Madridu i predsednica Savetodavnog odbora Međunarodne akademije za nirnberške principe.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati
Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.
Prvi put u istoriji, sela su za isti pregovarački sto tri predsednika najsnažnijih država sveta – SAD, Kine i Rusije. Time su Tramp, Si i Putin napravili presedan. Čak i ako njihovi pregovori ne donesu konkretan sporazum, ovaj susret već ima istorijsku simboliku
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.