
Palestina
Ko sve priznaje državu Palestinu?
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Romi u Češkoj već godinama tvrde da su izloženi svakodnevnom zlostavljanju i šikaniranju, da policija i pravosuđe sve napade, pa i najteža krivična dela ne kvalifikuju kao rasističke, i upozoravaju na veoma blagu kaznenu politiku
Specijalno za „Vreme“ iz Praga
Slika prva – već više od dve nedelje, na aerodromu u Pragu, Česi, putnici za London, osim uobičajenih graničnih formalnosti, prolaze i kroz dodatnu kontrolu – 15 britanskih službenika za imigraciju, na licu mesta, posle čeških policajaca ponovo kontrolišu inače ispravne pasoše Čeha i iz reda, listom, izbacuju Rome. Posla ima preko glave – nedeljno iz Praga za London leti 56 redovnih aviona i svakog dana pedantni Englezi skidaju sa liste letenja, u proseku po desetak Roma sa važećim pasošima (Česima nije potrebna viza za ulazak u V. Britaniju), sa uredno plaćenim avio-kartama, sa novcem koji treba pokazati na granici i sa adresama u Britaniji na kojima će boraviti kao turisti. Milosti nema – Romi neće otputovati u London.
Slika druga – iste nedelje kada je uvedena ta neverovatna kontrola u Pragu, u mestu na istoku Češke, jednog Roma, čim je ušao u diskoteku, nožem je ubio lokalni pristaša skinhedsa, po sopstvenom hvalisavom iskazu, profašističke orijentacije. Iza mladog Roma ostala je bolesna žena sa dvoje dece, a mladić ubica već je proveo dve godine u zatvoru zbog pokušaja ubistva, takođe Roma, takođe nožem. U tom procesu tužilac nije pominjao rasne motive mladog fašiste, koji je zbog svojih godina na sudu prošao jeftino. Na sahrani Roma, osim rodbine, meštana i prijatelja, nije bilo političara.
ZAŠTO LONDON: Romi u Češkoj već godinama tvrde da su izloženi svakodnevnom zlostavljanju i šikaniranju, kažu da nisu ravnopravni građani, da policija i pravosuđe sve napade, pa i najteža krivična dela prema Romima, ne kvalifikuju kao rasističke, i upozoravaju na veoma blagu kaznenu politiku… Novine gotovo svakodnevno registruju napade na Rome koje najčešće osuđuju razne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava. Prilično jako izraženo ravnodušje prema nevoljama Roma u Češkoj, kombinovano sa nekoliko stereotipnih predstava, po kojima su Romi lenji, ne vole da rade, ali znaju da ukradu.
Sve je to izazvalo veliko podvajanje i nepoverenje, a uz odsustvo žešćih reagovanja političara stvara se utisak da su Romi nepoželjni. Nekako u isto vreme počeo je da raste broj Roma koji pokušavaju da dobiju azil u nekoj od zemalja EU-a, a kako izgleda, zbog povoljnijih zakona Velike Britanije o sticanju azila, rado putuju u London. Tamo je već povelika kolonija čeških Roma dobila utočište, a svake godine podnese se još oko 2.000 novih zahteva za azil, mada je broj aspiranata mnogo veći, jer po pravilu, samo glava porodice podnosi zahtev.Proces (ne)odobravanja azila u Engleskoj traje oko pet nedelja, pa su praktični i štedljivi Britanci predložili, a Česi prihvatili, onu čudnu, u svakom slučaju u Evropi jednistvenu kontrolu na aerodromu u Pragu.
Na sva pitanja javnosti – da li je ta kontrola znak ograničavanja suvereniteta Češke i ima li istine u tvrdnjama da je kontrola motivisana bojom kože – najpre su odrečno odgovorili Englezi, a zatim se pridružio i ministar inostranih poslova Češke Jan Kavan, koji je rekao da Englezi, u dogovoru sa Pragom, samo čuvaju svoj sistem sticanja azila od eventualnih zloupotreba. A potom je dodao – povećanje broja onih ljudi iz Češke koji traže azil u V. Britaniji, dovelo bi samo do uvođenja viza za sve državljane Češke.
A JAVNOST: Štampa, inače, opširno izveštava o događajima na aerodromu, traži mišljenje putnika koji su prošli dve kontrole, pa evo nekih odgovora. Jedan putnik je zapazio uljudno ponašanje Engleza pri kontroli, drugi hvali njihovu stručnost : „Šest puta sam išao u London, a čini mi se da ova kontrola ima još bolja pitanja za putnike od onih u Engleskoj“, treći misli da su ljubazni i nenapadni. Jedan, kao šeret, malo se pribojavao kontrole, govoreći da je ovog leta pocrneo, kupajući se u bazenu, a njegov saputnik dodaje, kao u šali, da Englezi, kao stari kolonizatori, znaju šta je prava boja kože. Tek nekoliko stranaca na aerodromu reklo je bez pardona – dodatna kontrola im veoma smeta i čitava stvar smrdi na rasizam. Najzad, u onom gradiću na istoku Češke s početka priče, Romi osnivaju sopstvenu nenaoružanu policiju, nešto kao građansku gardu za čuvanje Roma od najrazličitijih napada. Prvih 25 dobrovoljaca je registrovano, interesovanje je veliko…
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve