

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Romi u Češkoj već godinama tvrde da su izloženi svakodnevnom zlostavljanju i šikaniranju, da policija i pravosuđe sve napade, pa i najteža krivična dela ne kvalifikuju kao rasističke, i upozoravaju na veoma blagu kaznenu politiku
Specijalno za „Vreme“ iz Praga
Slika prva – već više od dve nedelje, na aerodromu u Pragu, Česi, putnici za London, osim uobičajenih graničnih formalnosti, prolaze i kroz dodatnu kontrolu – 15 britanskih službenika za imigraciju, na licu mesta, posle čeških policajaca ponovo kontrolišu inače ispravne pasoše Čeha i iz reda, listom, izbacuju Rome. Posla ima preko glave – nedeljno iz Praga za London leti 56 redovnih aviona i svakog dana pedantni Englezi skidaju sa liste letenja, u proseku po desetak Roma sa važećim pasošima (Česima nije potrebna viza za ulazak u V. Britaniju), sa uredno plaćenim avio-kartama, sa novcem koji treba pokazati na granici i sa adresama u Britaniji na kojima će boraviti kao turisti. Milosti nema – Romi neće otputovati u London.
Slika druga – iste nedelje kada je uvedena ta neverovatna kontrola u Pragu, u mestu na istoku Češke, jednog Roma, čim je ušao u diskoteku, nožem je ubio lokalni pristaša skinhedsa, po sopstvenom hvalisavom iskazu, profašističke orijentacije. Iza mladog Roma ostala je bolesna žena sa dvoje dece, a mladić ubica već je proveo dve godine u zatvoru zbog pokušaja ubistva, takođe Roma, takođe nožem. U tom procesu tužilac nije pominjao rasne motive mladog fašiste, koji je zbog svojih godina na sudu prošao jeftino. Na sahrani Roma, osim rodbine, meštana i prijatelja, nije bilo političara.
ZAŠTO LONDON: Romi u Češkoj već godinama tvrde da su izloženi svakodnevnom zlostavljanju i šikaniranju, kažu da nisu ravnopravni građani, da policija i pravosuđe sve napade, pa i najteža krivična dela prema Romima, ne kvalifikuju kao rasističke, i upozoravaju na veoma blagu kaznenu politiku… Novine gotovo svakodnevno registruju napade na Rome koje najčešće osuđuju razne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava. Prilično jako izraženo ravnodušje prema nevoljama Roma u Češkoj, kombinovano sa nekoliko stereotipnih predstava, po kojima su Romi lenji, ne vole da rade, ali znaju da ukradu.
Sve je to izazvalo veliko podvajanje i nepoverenje, a uz odsustvo žešćih reagovanja političara stvara se utisak da su Romi nepoželjni. Nekako u isto vreme počeo je da raste broj Roma koji pokušavaju da dobiju azil u nekoj od zemalja EU-a, a kako izgleda, zbog povoljnijih zakona Velike Britanije o sticanju azila, rado putuju u London. Tamo je već povelika kolonija čeških Roma dobila utočište, a svake godine podnese se još oko 2.000 novih zahteva za azil, mada je broj aspiranata mnogo veći, jer po pravilu, samo glava porodice podnosi zahtev.Proces (ne)odobravanja azila u Engleskoj traje oko pet nedelja, pa su praktični i štedljivi Britanci predložili, a Česi prihvatili, onu čudnu, u svakom slučaju u Evropi jednistvenu kontrolu na aerodromu u Pragu.
Na sva pitanja javnosti – da li je ta kontrola znak ograničavanja suvereniteta Češke i ima li istine u tvrdnjama da je kontrola motivisana bojom kože – najpre su odrečno odgovorili Englezi, a zatim se pridružio i ministar inostranih poslova Češke Jan Kavan, koji je rekao da Englezi, u dogovoru sa Pragom, samo čuvaju svoj sistem sticanja azila od eventualnih zloupotreba. A potom je dodao – povećanje broja onih ljudi iz Češke koji traže azil u V. Britaniji, dovelo bi samo do uvođenja viza za sve državljane Češke.
A JAVNOST: Štampa, inače, opširno izveštava o događajima na aerodromu, traži mišljenje putnika koji su prošli dve kontrole, pa evo nekih odgovora. Jedan putnik je zapazio uljudno ponašanje Engleza pri kontroli, drugi hvali njihovu stručnost : „Šest puta sam išao u London, a čini mi se da ova kontrola ima još bolja pitanja za putnike od onih u Engleskoj“, treći misli da su ljubazni i nenapadni. Jedan, kao šeret, malo se pribojavao kontrole, govoreći da je ovog leta pocrneo, kupajući se u bazenu, a njegov saputnik dodaje, kao u šali, da Englezi, kao stari kolonizatori, znaju šta je prava boja kože. Tek nekoliko stranaca na aerodromu reklo je bez pardona – dodatna kontrola im veoma smeta i čitava stvar smrdi na rasizam. Najzad, u onom gradiću na istoku Češke s početka priče, Romi osnivaju sopstvenu nenaoružanu policiju, nešto kao građansku gardu za čuvanje Roma od najrazličitijih napada. Prvih 25 dobrovoljaca je registrovano, interesovanje je veliko…


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve